"Ugroženu državu" zamijenile plate

Povećanje plata i penzija, materijalna pomoć socijalno ugroženima, iskorjenjivanje nezaposlenosti, otvaranje fabrika, borba protiv mafije... centralne su teme dosadašnjeg toka kampanje za državne izbore zakazane za 11. jun. S druge strane, parole o “ugroženosti” države i “izdaji” nacionalnih interesa, koje su godinama dominirale vokabularom dijela partija, gotovo se ne čuju u susret predstojećim izborima.

Kampanja za njih biće jedna od kraćih u posljednjih nekoliko godina, jer su je gotovo svi politički akteri otpočeli tek sredinom prošle sedmice, nakon predaje izbornih lista. Većina od 15 lista predata je posljednjeg dana roka, a razlog za to je što su se neke partije nadale odgađanju izlaska na birališta.

Uoči izbora na kojima im istraživači javnog mnjenja prognoziraju novu pobjedu, Pokret Evropa sad (PES) građanima opet obećava rast standarda. Oni za “Vijesti” tvrde da će poslije formiranja nove Vlade raditi na reformama koje će omogućiti prosječnu platu od 1.000 eura, minimalnu penziju od 450, te punu zaposlenost. Prethodno su obećali minimalnu zaradu od 700 eura.

Upravo u PES-u treba tražiti razlog što se više stranaka u ovoj kampanji okrenulo ekonomskim temama. Partija formirana prije nepunu godinu je insistiranjem na tim pitanjima ostvarila velikih uspjeh na lokalnim izborima i trijumf na nedavnim predsjedničkim. Lideri PES-a Milojko Spajić i Jakov Milatović su prije osnivanja pokreta, kao ministri odigrali ključnu ulogu u povećanju plata građanima.

“Vijestima” su iz PES-a odgovorili da će se do izbora potruditi da obiđu što više opština, kako bi razgovarali sa građanima, saslušali njihove probleme i predstavili program.

“Uspješnost programa ‘Evropa sad’, a kasnije i formiranje Pokreta, doprinijelo je stvaranju nove političke kulture u kojoj dominiraju ekonomske, a ne identitetske teme...”, naveli su.

Dobitnoj formuli PES-a okrenuli su se i neki subjekti kojima ekonomija godinama nije bila u prvom planu, već teme kojima su dijelili javnost. To su, prije svega, Demokratska partija socijalista (DPS) i dio konstituenata nedavno ugašenog Demokratskog fronta - Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija.

Iz DPS-a, koji je decenijama istrajavao u “odbrani ugrožene države”, sad građanima nude program koji predviđa uvećanje penzija od 20 odsto, rast minimalnih penzija na 350 eura, uvođenje tzv. socijalnih penzija...

Ta stranka, koja će na izborima nastupiti u savezu sa Socijaldemokratama (SD), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) - "Zajedno! Za budućnost koja ti pripada", nudi i uvećanje izdvajanja za materijalno obezbjeđenje porodice i tuđu njegu i zaštitu, subvencionisanje troškova vrtića, podršku podstanarima kroz mjesečne subvencije od 50 eura, podršku nezaposlenima, uvođenje dodatka od 200 eura za nezaposlene samohrane roditelje...

DPS je djelimični zaokret ka ekonomskim temama počeo u kampanji za nedavno održane predsjedničke izbore, uoči kojih je njihov doskorašnji lider i poraženi kandidat Milo Đukanović obećavao prosječnu platu od 1.500 eura.

Iz te partije “Vijestima” nisu odgovorili da li su se ekonomiji okrenuli zbog PES-a, zašto ta pitanja nisu bile dominantna u prethodnim kampanjama, te zašto u ovoj ne govore o “ugroženosti” Crne Gore.

Kad je riječ o Novoj i DNP-u, one u kampanji obećavaju da će radnicima vratiti topli obrok, prevoz, regres i zimnicu na osnovu plata koje primaju, i da će tako dobiti 13 odsto veću zaradu. Poručuju, takođe, da će sa Srbijom otvoriti dvije fabrike na sjeveru Crne Gore, da razgovaraju s velikim kineskim kompanijama o važnim infrastrukturnim projektima, poput završetka auto-puta, izgradnje dvije hidroelektrane, rekonstrukcije pruge...

I te dvije stranke su zaokret ka ekonomiji počele na predsjedničkim izborima, kad su obećavale otvaranje “hiljada radnih mjesta”, dolazak investitora i sl. Ni one nisu odgovorile na pitanja “Vijesti” da li su u ekonomiji zbog PES-a i zašto o njoj nisu više pričali ranije.

Nova i DNP će na izbore sa Radničkom partijom, u koaliciji “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG).

Rast standarda obećava i treći konstituent bivšeg DF-a, Pokret za promjene (PzP), čiji funkcioneri “garantuju” prosječnu platu iznad 1.000 eura i penzije iznad 700.

Na sličnom fonu su i predizborne poruke Socijalitičke narodne partije (SNP), koja, kako su “Vijestima” saopštili, zagovara jačanje ekonomije “stvaranjem nove vrijednosti”, evropski standard, jačanje poljoprivrede snažnijom podrškom malim poljoprivrednicima, uvezivanje s turizmom, snažniju podršku porodičnim preduzećima, jačanje porodice, podršku majkama kroz set mjera...

Iz te stranke, koji će na izborima nastupiti u koaliciji s Demosom - "Za tebe", navode da im je fokus na terenskoj kampanji.

Iako Demokratama i Građankom pokretu (GP) URA ekonomija nije u prvom planu, već borba protiv mafije i korupcije, iz te koalicije kažu da to ne znači da su udaljeni od rada na boljem standardu građana.

“To znači da želimo da novac kojim sad upravlja mafija vratimo u državne tokove... Iz tih sredstava jako brzo dobijamo dodatna sredstva u budžetu koja odmah kroz mjere koje predlažemo idu penzionerima, mladima za njihove dobre ideje i novu politiku stanovanja, ali i za nove socijalne transfere”, rekao je “Vijestima” poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, dodajući da im je takođe prioritet terenska kampanja.

Unapređenje prava radnika, siguran posao, efikasne institucije...

Iz pokreta Preokret, koji prvi put učestvuje na parlamentarnim izborima, saopštili su da građanima nude tri stvari - siguran stan, sigurao posao i siguran prostor.

“Ako nakon prve dvije godine programa siguran stan nijesmo u prilici da riješimo podstanarski problem za najmanje 1.000 porodica, treba da podnesemo odgovornost i vratimo mandate građanima. Na isti način se obavezujemo i da ako kroz program siguran posao ne pomognemo pokretanje najmanje 100 manjih porodičnih biznisa u prvoj godini”, rekla je “Vijestima” kandidatkinja za poslanicu s liste Preokreta, Andrijana Radović.

Iz Force, koja će na birališta sa Demokratskom partijom, listu su kazali da će im prioritet, osim identitetskih pitanja “koja su ključna za Albance u Crnoj Gori”, zasigurno biti i ekonomska.

“Kao što su borba protiv inflacije, veća davanja za nerazvijene opštine, prave kapitalne investicije... Nadalje, kao važan segment našeg djelovanja jeste i vladavina prava, kao i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije...”, istakli su.

Nosilac liste Narodnog pokreta “Pravda za sve” Vladimir Leposavić, rekao je “Vijestima” da oni građanima nude uvođenje sistema u kome će zakon biti jednak za sve.

“To znači dosljednu primjenu dobrih i promjenu loših zakonskih rješenja. Iniciraćemo izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o sudovima, izmjene procesnih zakona koje će smanjiti trajanje sudskih postupaka za 300 odsto i ubrzati pravdu, izmjene Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju i srediti birački spisak...”, naglasio je, dodajući da oni žele i maksimalnu efikasnost institucija u cilju ostvarivanja prava građana na dobru upravu, te da domaćinskim vođenjem ekonomije učine “da nijedno materijalno dobro ne bude protraćeno i da nijedan čovjek ne bude ostavljen ili zaboravljen”.

Iz liste “Da. Mi možemo”, “Vijestima” su saopštili da je njihov fokus na kvalitetu života i meritokratiji.

“Želimo doprinijeti obnovi srednje klase koja je stub svakog uspješnog društva, ali i uložiti napor da se do pozicije u društvu dolazi na osnovu zasluga, talenta i posebnih vještina, nasuprot partitokratiji, nepotizmu i ostalim reliktima prethodnih sistema”, poručili su.

Ekonomskim i socijalnim temama u kampanji će se dijelom baviti i Bošnjačka stranka (BS), kojoj će, kako je “Vijestima” rekao portparol Adel Omeragić, u fokusu biti ravnomjerni regionalni razvoj, investicije na sjeveru Crne Gore, jačanje vladavine prava, unapređenje prava radnika, socijalna politika, još veća integracija manje brojnih naroda u institucije...

( Nikola Dragaš )