Poljska dobija komisiju za istragu ruskih uticaja na političare i medije
Ako na zakon ne stavi veto predsjednik Poljske Andžej Duda, komisija od devet članova koje će birati Sejm, sa predsjednikom kojeg će izabrati premijer, imaće pravo i obavezu da istražuje vrlo maglovito formulisane ruske uticaje na bezbjednost zemlje od 2007. do 2022. godine
Sejm poljskog parlamenta uprkos protivljenju pravnih stručnjaka, zaštitnika građana i opozicije odbacio je danas veto gornjeg doma i izglasao Zakon o osnivanju posebne državne komisije za ispitivanje ruskih uticaja na bezbjednost i poljske političare, ali i novinare i nevladine organizacije.
Za zakon koji je opozicija odmah nazvala leks Tusk, po imenu bivšeg premijera i sadašnjeg lidera opozicije Donalda Tuska jer komisija može lako da bude zloupotrijebljena i za eliminisanje političkih protivnika vladajućih konzervativaca iz stranke Pravo i pravda Jaroslava Kačinjskog, glasalo je 236 poslanika vladajuće koalicije od 460 koliko ima donji dom, dok je 218 bilo protiv.
Ako na zakon ne stavi veto predsjednik Poljske Andžej Duda komisija od devet članova koje će birati Sejm, sa predsjednikom kojeg će izabrati premijer, imaće pravo i obavezu da istražuje vrlo maglovito formulisane ruske uticaje na bezbjednost zemlje od 2007. do 2022. godine.
Ukoliko ta komisija sa specijalnim nadležnostima kakve imaju istražitelji i tužioci odluči da je neko, poslanik, političar, novinar, predstavnik lokalne samouprave, nevladine organizacije - u medijima djelao u interesu Rusije, pored poništenja donijetih odluka može da zabrani toj ličnosti sve funkcije za koje se troše javna sredstva i takođe da ukine pravo na upoznavanje sa povjerljivim informacijama na 10 godina, ili oduzme dozvolu za nošenje oružja.
U praksi to znači da preko komisije čak i ako bi izgubili na izborima konzervativci Kačinjskog mogu da spriječe političke protivnike iz opozicije na čelu sa liderom Donaldom Tuskom da obavljaju funkciju poslanika, ministra ili premijera jer se za njih troše javna sredstva a za neke se traži i provjera da se upoznaju sa povjerljivim informacijama.
"Došao sam da vidim lica onih koji su po ko zna koji put pogazili Ustav i temeljne principe demokratije iz straha od ljudi, straha od odgovornosti za poraz na izborima. Najbolji odgovor na to je da ljudi izađu na protestni marš 4. juna. Da cijela Poljska vidi da Poljaci ne pristaju na likvidiranje poljske demokratije", kazao je Donald Tusk koji se tokom glasanja, dočekan aplauzom opozicije pojavio na balkonu za publiku.
Na odluku komisije ne postoji pravo žalbe što odstupa od principa dvije instance iz poljskog Ustava a pravnici iz Helsinške fondacije za ljudska prava upozorili su da se takvim stvarima već bave sudovi u krivičnom postupku kada gone osumnjičene agente stranih službi ili za diplomatsku izdaju dok za državni vrh ako bi postupao u skladu sa interesima strane države postoji posebni Državni sud.
"Osnivanje komisije je apsolutna nužnost. Prirodan je zadatak da očistimo našu zemlju od ruskih agenata i kreatura raznih fela. Komisija treba da počne da radi što prije", kazao je izvještač za ovaj zakon, poslanik Prava i pravde Pjotr Kaleta.
"Prema ocjeni eksperata za ustavno pravo pogaženo je čak 13 paragrafa poljskog Ustava. Među ostalima pravo na suđenje pred nezavisnim sudom, a ne političkim organom koji biraju političari. U Poljskoj pravdu odmjeravaju sudovi a ne tribunali koje sazivaju političari", upozorio je senator Kšištof Kvjatkovski.
"Nadam se da će efekat rada komisije biti to da Tusk bude postavljen pred Državni sud. Moj životni cilj je da Tuska i Valdemara Pavlaka (nekadašnji lider demohrišćana) strpaju u zatvor", kazao je otvoreno poslanik Suverene Poljske Januš Kovalski.
( BETA )