Istraživanje DFC-a: Građani najviše vjeruju Vijestima
Televizija medij koji se najčešće koristi, ali sve manji broj ispitanika navodi da svakodnevno ili više puta nedjeljno gleda televiziju. Dok je udio građana koji koriste društvene mreže prilično stabilan, podaci ukazuju na blagi trend opadanja kada je riječ o upotrebi portala
Digitalni forenzički centar (DFC) sproveo je istraživanje javnog mnjenja o upotrebi medija i medijskoj pismenosti u 2023. godini, koje je pokazalo da građani najviše vjeruju Portalu Vijesti, Nezavisnom dnevniku "Vijesti" i Televiziji Vijesti.
Kada je riječ o dnevnoj štampi, kako je saopšteno, "Vijestima" vjeruje 43.3 odsto građana. Slijede Pobjeda (25.3) i Dan (22.2).
Kada je u pitanju povjerenje u konkretne medije, nešto više od trećine građana navodi da u najvećoj mjeri imaju povjerenje u Televiziju Vijesti (35.1 odsto), te portal Vijesti (33.1).
Kada su u pitanju portali, nakon Vijesti (33.1%), građani najviše vjeruju portalu RTCG (15.4%), a slijede CdM (11.4%), Portal Analitika (8.8%) i Pobjeda (6.5%).
Od ostalih televizijskih kuća, 26.8 odsto građana, odnosno svaki četvrti, primarno najviše vjeruje RTCG-u, dok 16.1 odsto ispitanika svoje povjerenje daje televiziji Prva, a 13.1 odsto navodi televiziju Nova M. Slijede TV 7, TV Adria, Gradska TV i TV E sa pojedinačnim procentima ispod pet odsto.
Iz DFC-a je saopšteno da istraživanje predstavlja longitudinalnu studiju praćenja zastupljenosti stavova građana Crne Gore o upotrebi medija i kritičkom sagledavanju dostupnog medijskog sadržaja, koje je rađeno na reprezentativnom uzorku od 1.017 punoljetnih građana. Digitalni forenzički centar je istraživanje realizovao od 20. marta do 1. aprila.
"U periodu između 2020. i 2023. godine DFC je sproveo četiri ispitivanja javnog mjenja čime je obuhvaćeno preko 4000 ispitanika kroz različite demografske grupe. Ovo djelovanje ukazuje na značajnost uticaja naše organizacije u podsticaju na razmišljanje i razumijevanje građana o medijskoj pismenosti. Važnost sprovođenja ovog istraživanja i praćenja trendova u percepciji građana o kvalitetu medijskog izvještavanja ogleda se i u zapaženim promjenama u mišljenju građana kroz četvorogodišni period, posebno paralelno prateći promjene koje se dešavaju na medijskoj sceni, kao i društvenim i političkim promjena", navodi se u saopštenju.
Ovogodišnji izvještaj, kako su kazali, prikazuje uporedne rezultate dobijene kroz četiri ispitivanja javnog mnjenja na reprezentativnim uzorcima.
"Generalna uporedna analiza pokazuje blagi trend opadanja u zastupljenosti određenih odgovora koji ukazuju na viši stepen medijske pismenosti. Opažene razlike u zastupljenosti odgovora dobijenih između dvije uzastopne godine u većini slučajeva ne ukazuju na sistematične i značajne promjene, već na potencijalan trend opadanja u zastupljenosti ovih odgovora. Međutim, poređenjem podataka iz 2023. godine sa podacima koji su dobijeni u 2020.godini, određene promjene u stavovima građana postaju vrlo jasno izražene", dodaju iz DFC-a.
Televizija je, navode, tradicionalno medij koji se najčešće koristi, te tako 77.9 odsto ispitanika navodi da televiziju gleda više puta nedjeljno ili svakodnevno. Rezultati pokazuju da svake godine sve manji broj ispitanika navodi da svakodnevno ili više puta nedjeljno gleda televiziju. Ovaj odgovor je dalo 91.6 odsto građana u 2020., 87.8 odsto u 2021. i 76.5 odsto u 2022. godini.
Više od polovine građana svakodnevno ili više puta nedeljno koristi društvene mreže (63.2%) portale (56%). Dok je udio građana koji koriste društvene mreže prilično stabilan, podaci ukazuju na blagi trend opadanja kada je riječ o upotrebi portala. U odnosu na 2020. godinu, udio građana koji učestalo koristi portale je opao za približno 10 odsto.
Dok je u 2022. godini svega 10.2 odsto ispitanika navelo da svakodnevno ili više puta nedjeljno koristi podcast, u 2023. godini je primjetan rast, te isto navodi 17.1 odsto ispitanika.
Ocjenjujući stepen povjerenja u medije, najveću srednju ocjenu dobijaju radio (3.22) i dnevna štampa (3.22), dok najnižu ocjenju povjerenja, građani daju društvenim mrežama (2.64).
Generalno gledano, navode iz DFC-a, građani ukazuju niži stepen povjerenja u sve medije u odnosu na podatke iz prethodne godine.
Svaki četvrti ispitanik (24.8%) negativno ocjenjuje medijsko izvještavanje u kontekstu profesionalnosti, etike i objektivnosti, a 31.4% ispitanika ocjenjuje da su crnogorski mediji objektivni i profesionalni u svom izvještavanju, te da se pridržavaju etičkog kodeksa.
Da mediji utiču na formiranje ličnih stavova o aktuelnim pitanjima navodi 21.1% ispitanika. Nasuprot njima, 43.3% navodi da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova. "Upoređujući odgovore na ovo pitanje kroz četiri godine, primjetno je da sve manji broj građana ocjenjuje da mediji ne utiču na formiranje ličnih stavova, pa je tako više od polovine (56.9%) građana u 2020.godini navelo ovaj stav, dok u 2023.godini isto navodi 43.3% ispitanika, što predstavlja pad od 13.3%", navodi se u saopštenju.
Svaki treći ispitanik (33.9%) ocjenjuje da političke partije kontrolišu rad medija. Da političke partije uglavnom kontrolišu rad medija navodi svaki četvrti ispitanik. Da ovo nije slučaj ocjenjuje 16.0% ispitanika.
Da mediji rade u interesu političkih struktura smatra gotovo polovina građana, njih 44.6 odsto, što je nešto manje od 48 odsto ispitanika koji su ocijenili isto u 2022. godini. U odnosu na 7.5 odsto građana koji su u 2022. godini naveli da mediji rade u interesu građana, u 2023. godini taj stav navodi gotovo duplo veći udio, odnosno 15 odsto građana.
Da mediji temeljno provjeravaju informacije koje objavljuju smatra svaki četvrti građanin (25.7%). Isto toliko (25.5%) ocjenjuje da mediji to ne čine. Nešto više od četvrtine (27.8%) ispitanika izjasnilo se da mediji koriste činjenice pomiješanje sa glasinama u svom izvještavanju, dok svaki peti (20.7%) smatra da to nije slučaj.
Većina ispitanika (75.6%) navodi da poznaje značenje pojma „fake news“ ili „lažna vijest“. Ovo je nešto veći udio ispitanika u odnosu na 70.0% koje je navelo isto u 2022.godini. Da svakodnevno ili često primjećuju „lažne vijesti“ navodi 37.9% ispitanika, što je nešto više u odnosu na podatke iz prethodnih godina.
Među onima koji su naveli da su barem jednom primijetili lažne vijesti, gotovo polovina ispitanika navodi da se to dogodilo na internetu 51.6. U prethodnoj godini ovaj udio ispitanika iznosio je za 15.9% više, dakle 65.3% ispitanika. Da su opazili lažnu vijest na televiziji navodi 22.8% ispitanika, u štampi 12%, a na radiju 12.3%.
Da su nekada povjerovali u lažnu vijest navodi 63.7% ispitanika. Da im se to dogodilo nekoliko puta navodi svaki treći ispitanik, tačnije 34.4%, a 17% navodi da im se to nije nikada dogodilo.
"Ocjenjući u kojoj mjeri je problem dezinformacija i „lažnih vijesti“ izražen u Crnoj Gori, svaki četvrti ispitanik navodi da je ovaj problem prilično ili u potpunosti izražen (25.7%). Među njima, 5.5% ispitanika smatra da je ovaj problem u potpunosti izražen, a 20.2% ocjenjuje da je ovaj problem prilično izražen. Uz to, 37.4% ocjenjuje da je ovaj problem djelimično izražen. Ukupan zbir ovih odgovora ukazuje na to da više od polovine građana, 63.1% ocjenjuje da je ovaj problem izražen u Crnoj Gori", navode iz DFC-a.
Više od polovine ispitanika, 63.1% smatra da je potrebno da država nadzire i kontroliše medijske sadržaje na internetu, sa ciljem zaustavljanja dezinformacija i lažnih vijesti.
"Generalno gledano, u odnosu na prethodnu godinu, značajno je povećan udio ispitanika koji smatra da je potreban mehanizam kontrole kvaliteta medijskog izvještavanja", dodaje se u saopštenju.
( B.H. )