Bajić: Žene nemaju jednake šanse prilikom zapošljavanja, svaka treća trpi neki vid nasilja
Naslijeđene negativne matrice stereotipa i predrasuda, dodaje se u saopštenju PZP-a, još uvijek snažno opterećuju i usložnjavaju egzistenciju žena na ovim prostorima, pa nerijetko generišu i verbalno, psihičko pa i fizičko nasilje
Kandidatkinja za poslanika sa liste Pokreta za promjene (PZP) Anika Bajić kazala je da praksa pokazuje da na mjestima odlučivanja i dalje dominiraju muškarci, uprkos tome što žene čine više od pola populacije u Crnoj Gori i što nema pravnih ograničenja.
"U zemlji gdje je rodna ravnopravnost ustavna kategorija, žene nemaju jednake šanse prilikom zapošljavanja, svaka treća trpi neki vid nasilja, te smo još uvijek daleko od tolerantnog društva u kojem svako može nesmetano da uživa svoja prava", kazala je Bajić, navodi se u saopštenju PZP-a.
Naslijeđene negativne matrice stereotipa i predrasuda, dodaje se u saopštenju PZP-a, još uvijek snažno opterećuju i usložnjavaju egzistenciju žena na ovim prostorima, pa nerijetko generišu i verbalno, psihičko pa i fizičko nasilje.
"Ako se i osmjele da se istaknu svojim radom i zalaganjem u javnom životu, posebno politici, nerijetko bivaju podvrgnute verbalnom nasilju, ismijane, ponižene i na taj način oslabljene za dalji politički uticaj i ugled. Žene iz ranjivih kategorija, posebno one sa invaliditetom, su dvostruko diskriminisane. Teret COVID krize dominantno su iznijele žene", dodaje se.
Prema riječima Bajić, sve ovo nas obavezuje da kao društvo prepoznamo diskriminaciju sa rodnog aspekta i uvedemo politike jednakih mogućnosti, kako bi se uskladili sa savremenim civilizacijskim i demokratskim tekovinama i postali humanija država koja počiva na vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava.
"Rodna ravnopravnost se mora shvatiti kao stvarna potreba našeg društva, a ne samo kao uslov za ulazak u Eropsku uniju. Zato moramo sistemski djelovati na ekonomsko osnaživanje žene i otvoriti centre za žensko preduzetništvo na lokalnim nivoima, te obezbijediti povoljne kreditne linije u iznosu od najmanje 15.000 €, sa grejs periodom od dvije do pet godina i stimulisati najbolje preduzetničke ideje u ženskom biznisu sa bespovratnim iznosom od 3.000 €", navodi se us aopštenju.
Snažnim stimulativnim mjerama, kako se navodi, neophodno je podstaći poslodavce da zapošljavaju žene sa invaliditetom, samohrane majke, žene žrtve porodičnog nasilja, te kreirati programe za bržu prekvalifikaciju žena, čineći ih konkurentnijim na tržištu rada.
"Za one žene koje nijesu bile u mogućnosti da rade, žene domaćice, žene na selu, moramo obezbijediti socijalnu penziju u iznosu od najmanje 250 € kad navrše 60 godina starosti, a nezaposlenim majkama novčanu naknadu od 200 € za vrijeme trudnoće, kao i adekvatnu podršku tokom trajanja porodiljskog odsustva. Rad žena u kući se mora na adekvatan način finansijski nadoknaditi, kao što se radi u naprednim zemljama", saopšteno je.
Kao stimulativnu mjeru, dodaje ona, treba uvesti mogućnost dvogodišnjeg porodiljskog odsustva majkama koje su rodile treće i svako sljedeće dijete, a samohranim majkama propisati mogućnost porodiljskog odsustva dok dijete ne navrši tri godine života.
"Moramo osnovati Fond za naknadu štete žrtvama nasilja, jer to su uglavnom žene i djeca i oštro sankcionisati svaki vid verbalnog nasilja nad ženama u javnom životu", navodi se usaopštenju PZP-a.
Moramo se svi zajedno zalagati, kazali su, za veće učešće žena na svim mjestima odlučivanja, jer to garant ostvarenja pravednih i izbalansiranih politika na dobrobit ukupnog društva.
( Al.H. )