Niz važnih zakona propao: Džabe su glasali

Zakoni koje je doskorašnji šef države Milo Đukanović odbio da proglasi jer ih je donio raspušteni parlament, definitivno su propali nakon odluke novog predsjednika Jakova Milatovića da ih ne potpiše zbog isteka rokova predviđenih za to. Da li će ti akti opet biti upućeni u proceduru i usvojeni, zavisiće od njihovih podnosilaca, novog saziva Skupštine i odnosa snaga u njoj.

Parlament je nakon raspuštanja usvojio mnoge važne propise, a neki od njih trebalo je građanima da obezbijede pomoć i olakšice u ostvarivanju prava.

Primjera radi, izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju trebalo je dijelu radnika koji su dobili otkaze u metalskom i rudarskom kompleksu da omoguće olakšano penzionisanje. Predstavnici tih radnika prethodnih dana su u neformalnim razgovorima tvrdili da razmišljaju o protestima ako izmjene ne stupe na snagu.

Usvojeni sporazumi iz Berlinskog procesa trebalo je da olakšaju putovanja, studiranje i posao u državama regiona, izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti da obeštete civilne žrtve bombardovanja...

Iz Kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović “Vijestima” su, komentarišući Milatovićevu odluku, kazali da je njegov stav “vjerovatno inspirisan” ustavnim odredbama i rokovima o proglašavanju zakona, imajući u vidu da je preuzeo dužnost nakon tih rokova.

Podjećaju da je, prema Ustavu, šef države dužan da proglasi zakon sedam dana od usvajanja (odnosno tri dana ako je propis donesen po hitnom postupku) ili da ga vrati na ponovno odlučivanje, i ponavljaju da iz toga jasno proizilazi da bivši predsjednik nije postupio po najvišem pravnom aktu.

Milatović je preksinoć ocijenio da je Đukanović pokazao neodogovoran odnos prema Ustavu i parlamentu, dodajući da su rokovi istekli i da će zakoni čekati novi skupštinski saziv.

“Vijesti” od Milatovićevog kabineta očekuju odgovor na pitanje da li će on, ako poslanici nastave da rade, proglašavati njihove odluke.

Upitani koja je bila svrha rada parlamenta ako njegovi zakoni nisu stupili na snagu, iz Kabineta Đurović odgovaraju da Skupština ne postupa na način, “niti je to bilo kakva obaveza ili praksa”, da pita predsjednika hoće li potpisati ukaz, pa da onda izglasa neki zakon.

“Skupština zakone i druga akta usvaja u propisanoj proceduri i ne može predvidjeti da li će za neki zakon biti potpisan ukaz... Rad pralamenta je imao svrhu jer su normativno uređene oblasti od izuzetnog značaja za funkcionisanje pravnog sistema i građane, a nije se moglo znati hoće li ukaz biti potpisan”, ističu.

Na pitanje hoće li aktuelni saziv, u susret izborima zakazanim za 11. jun, nastaviti da se bavi važnim pitanjima, odosno hoće li raspravljati o rebalansu budžeta koji je predložila odlazeća Vlada, iz Kabineta navode da će o planiranju rada odlučivati Kolegijum predsjednice.

Đukanović je raspustio zakonodavni dom 16. marta, nakon što je, po odredbama izmijenjenog Zakonu o predsjedniku, istekao rok za formiranje vlade.

Uprkos tome, parlament i dalje funkcioniše nesmetano, a Ustavom i zakonima nisu propisana ograničenja. Iz tridesetoavgustovske skupštinske većine tvrde da poslanici treba da nastave s radom - dio nje poručuje da bi trebalo obavljati samo tehničke poslove - dok iz opozicije predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) tvrde da je to zloupotreba. Više pravnika ranije je kazalo da bi raspušteni parlament trebalo da obavlja samo tekuće poslove.

Dio šefova poslaničkih klubova parlamentarne većine, ocijenio je juče da je Milatović trebalo da proglasi zakone ili da ih vrati na ponovno odlučivanje.

Šef kluba predvođenog Novom srpskom demokratijom Slaven Radunović, rekao je “Vijestima” da smatra da je novi šef države morao da potpiše propise.

“Više puta sam pričao o tome da je ovaj saziv legalan, ali ne i legitiman - iz prostog razloga što je raspušten, i da bi stoga trebalo da se bavi samo neophodnim temama. Međutim, to ne abolira bilo koga da zbog toga ne potpisuje zakone, jer je svaki poslanik legalno izabran u taj saziv, i sve dok se ne izaberu novi poslanici i novi saziv - odluke Skupštine su valjane”, istakao je.

Šef kluba Demokrata Boris Bogdanović, kazao je listu da je siguran da bi lider te partije Aleksa Bečić, da je pobijedio na predsjedničkim izborima, odmah nakon inauguracije informisao predsjednicu Skupštine da su istekli rokovi za proglašenje zakona i vratio ih na ponovno odlučivanje. Parlament bi tako, objašnjava, u ovom sazivu opet izglasao zakone, nakon čega bi ih predsjednik morao proglasiti.

“Ne može se i ne smije desiti, i nikad se do sad nije desilo, da usvojeni zakoni, nakon ponovnog odlučivanja, ne budu proglašeni”, podvlači on.

Bogdanović navodi da su poslanici, “u situaciji koju je nametnuo Đukanović neustavnim raspuštanjem Skupštine” pokušali da minimiziraju štetu za građane...

“... Država ne može ostati bez zakonodavnog doma niti jednog minuta, a kamoli nekoliko mjeseci. Uostalom, imamo primjer iz naše bliske prošlosti (2002. godine) da je Skupština, kojoj je DPS skratio mandat i u kojoj je činio većinu, nastavila da radi, da usvaja zakone, a da ih predsjednik saglasno Ustavu proglašava”, podvukao je.

Šef kluba Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, pozvao je juče Milatovića da preispita odluku.

“Sve će biti vraćeno, poništeno i doći će na razmatranje sljedećoj Skupštini. Da li će im se svidjeti ili ne, da li će ih mijenjati ili ne, ne znam. Ali ovo je praksa zato što nemamo zakonsku regulativu...”, zaključio je.

( Nikola Dragaš )