Haos u prostornom planiranju Crne Gore: Koncept nejasan i kontradiktoran

Hidroelektrana Komarnica, vojni poligon na Sinjajevini, luka Virpazar, gasovod, Jadransko-jonski auto-put, brza saobraćajnica od Ulcinja do Herceg Novog… Ovi kontroverzni projekti našli su se u konceptu prostornog plana Crne Gore (PPCG), koji je urađen krajem prošle godine.

Na osnovu koncepta, radi se Nacrt PPCG, temeljni dokument koji bi trebalo da definiše valorizaciju prostora Crne Gore do 2040. godine, pa i kojim će putem ići njen razvoj.

Koncept je preglomazan, pun kontradiktornosti, sa nejasnim porukama za razvoj zemlje, kaže više stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Konceptom PPCG predložena su tri moguća scenarija razvoja - ekološki, održivi i intenzivni razvoj, od kojih će, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) u Nacrtu, za sve oblasti, predložiti scenario održivog razvoja.

Stručnjaci upozoravaju da ovo nije dobro rješenje, jer se za neke oblasti morao razmotriti i ekološki scenario, posebno za one koje su vezane za zaštitu prirode.

Problematizuju se i zastarjeli podaci na osnovu kojih se nikako ne može planirati razvoj države u narednim decenijama.

Posljednji rok za izradu Prostornog plana je oktobar ove godine.

Iako su na koncept PPCG-a stigla 73 komentara i sugestije, iz Ministarstva za CIN-CG izjavili su da nijesu dobili veliki broj konstruktivnih primjedbi koje bi se odnosile na unapređenje sadržaja dokumenta. Tvrde da su to bile većinom inicijative zainteresovanih korisnika koje su se odnosile na prenamjenu prostora.

No, sagovornici CIN-CG upozoravaju da to nije tačno, te da je ovakva situacija samo logičan nastavak haosa u prostornom planiranju koji u Crnoj Gori traje godinama. Kulminacija se, rekli su, desila nakon što je 2017. godine donesen Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata. Tim je zakonom bila predviđena centralizacija upravljanja prostorom. Ona bi uključivala prostorni plan i plan generalne regulacije (PGR), koji je trebalo da zamijeni lokalne planove.

Međutim, država već sedmu godinu ne uspjeva da realizuje taj zakon. Probijeni su svi rokovi. Prvobitni rok za izradu PPCG istekao je još 2020. godine, a od PGR-a će se ipak odustati, nakon što je njegova izrada takođe više puta odgođena.

"Pritisak donosioca odluka, koji razvoj vide u aktiviranju svih mogućih kapaciteta istovremeno, glavni je problem - kako planerima, tako i svima nama", za CIN-CG je izjavila arhitektica Biljana Gligorić, direktorka Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio, nevladine organizacije koja se godinama bavi zaustavljanjem devastacije prostora u Crnoj Gori.

Ona očekuje da će Nacrt PPCG biti veoma sličan Konceptu tog dokumenta, za koji je rekla da mu nedostaju ujednačenost, te kvantitativni i svježiji podaci kao i bolja analiza uzroka.

"Nije dovoljno samo prepoznavanje posljedica", upozorila je ona.

Da koncept PPCG ne donosi mnogo novoga, kao i da nema značajnijih poruka, ocijenila je i prostorna planerka Ksenija Vukmanović.

"Nemamo trasiranu jasnu strategiju razvoja. Dokumenti koji čine osnov za izradu plana nisu ažurirani i u potpunosti usaglašeni te uključuju i suprostavljene stavove", istakla je Vukmanovićeva.

Dodala je i da smjernice koje se tiču Komarnice, Sinjajevine, gasovoda, te primarnih saobraćajnih pravaca - nisu dorečene.

"S obzirom na to da se radi o konceptu planskog rješenja, za očekivati je da će u Nacrtu prostornog plana biti iskazani jasniji stavovi po ovim i svim drugim spornim pitanjima koja se tiču daljeg prostornog razvoja".

Što bi trebalo popraviti?

No, niti kritičari predloženog koncepta PPCG ne slažu se u potpunosti u tome kako bi trebalo popraviti loša predložena rješenja.

Sinjajevina je, kazala je za CIN-CG Vukmanović, prema dosadašnjim analizama stručnjaka, najpovoljnija lokacija za vojni poligon u Crnoj Gori. No, ustvrdila je da nije predočena analiza koliki uticaj bi ovaj poligon imao na okolinu i životnu sredinu.

Isto je rekla i za hidroelektranu Komarnica:

"Moramo biti otvoreni i imati jasne analize sa konkretnim zaključcima, kako bi i građani znali o čemu govorimo, a mi to nemamo".

U komentarima na koncept Plana koje su u MEPPU dostavile članice Expeditia preporučuju da se u mreži zaštićenih prirodnih dobara predvidi zaštita Sinjajevine kao regionalnog parka prirode, ali i da se isključi mogućnost izgradnje hidroelektrane na Komarnici.

Neophodno je, ocjenili su iz Expeditia, i potpuno ukinuti saobraćajnicu za brzi motorni saobraćaj duž primorja, zbog planirane izgradnje Jadransko-jonskog auto-puta koji prolazi zaleđem Primorskog regiona i u području Crne Gore predstavlja konekciju između Hrvatske i Albanije.

"Ova brza saobraćajnica nepovratno bi devastirala već preizgrađeni i devastirani kulturni pejzaž primorja", poručili su iz Expeditia.

Vukmanović, međutim, smatra da treba raditi brzu saobraćajnicu jer je, kako kaže, izgradnja Jadransko-jonskog auto-puta zahtjevnija, a samim tim i skuplja. Ona takođe pojašnjava da je gradnja Jadransko-jonskog auto-puta svakako na dužem čekanju, jer Albaniji i Hrvatskoj, sa čijim auto-putevima treba spojiti trasu, to nije prioritet za vremenski period od 10 do 20 godina.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), u komentarima na koncept plana koje su dostavili Ministarstvu, napomenuli su da rizici od zagađenja u Nacionalnom parku Skadarsko jezero treba da se ublažavaju, a ne pojačavaju intenziviranjem saobraćaja.

Upozorili su da nije analiziran kumulativni efekat uticaja zagađenja koji bi bili rezultat izgradnje luke Virpazar.

Istakli su i da je kontradiktoran predlog izgradnje HE Komarnica jer se ovo područje kasnije u konceptu navodi kao područje od značaja za zaštitu.

"Riječ je o budućem Natura 2000 staništu, EMERALD području od međunarodnog značaja. HE Komarnica bi bila kap koja bi definitivno prelila čašu kada su u pitanju problemi sa kojima se suočavaju ptice", poručili su iz CZIP.

I vjetroelektranu Brajići vide kao posebno kritičnu, zbog toga što ptice tu rutu koriste za migracije, ali i zbog uticaja na pejzaž i razvoj turizma i potreba lokalne zajednice koja se oštro protivi izgradnji elektrane.

"Dokument ne pominje rješavanje problema upravljanja i odlaganja otpada nakon isteka radnog vijeka vjetranjača/turbina i solarnih panela. Izgradnjom ovolikog broja vjetroelektrana stvara se ozbiljan problem otpada koji će eskalirati u narednih 30 godina, koliko je vijek turbine", upozorili su iz CZIP.

Na sve navedene primjedbe iz Ministarstva za CIN-CG tvrde da ne znači da će sve što se našlo u konceptu biti i u Planu, te da postoje određeni konflikti u prostoru koje treba riješiti.

"Civilni sektor je u raspravi o konceptu imao primjedbe na Komarnicu, vjetroelektranu Brajiće i vojni poligon Sinjajevina. To su ti konflikti koji treba da se riješe - da li će se naći u nacrtu ili ne. Strateška procjena će dati odgovor na tu dilemu", objašnjava direktorka Direkcije za prostorno planiranje u Ministarstvu Marina Izgarević Pavićević.

Hoće li se graditi HE Komarnica?

Zvaničnici sve više podržavaju izgradnju hidroelektrane Komarnica, navodeći da će donijeti razvoj sjevernom regionu zemlje. Iz Ministarstva tvrde da je već usvojen plan za izradu te HE. No, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović nedavno je u medijima ponovila da se HE "Komarnica" neće graditi.

Kako god na kraju bilo, prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, u elaboratu koji je rađen za Komarnicu, iako akumulacija ulazi u zaštićeno područje, uopšte nema podataka koliki je uticaj na to područje, kolika je površina izgubljenih habitata i koji su.

Expeditio u komentarima na koncept problematizuje i obimnost tog dokumenta, ističući da je prethodni PPCG imao ispod 200 strana, a konceptu novog ima preko 600 strana:

"Ovo je preobiman dokument koji je teško pratiti i analizirati i nama koji smo dio stručne javnosti. Treba da bude više integralan, da prepoznaje sve moguće konflikte i rješava ih, da daje jasne smjernice", primjedba je Centra za održivi prostorni razvoj.

Nejasno je, istakli su iz Expeditia, na koji način je ovaj PP drugačiji od prethodnog i šta garantuje da se neće desiti devastacije kao i do sada. Iako je za CIN-CG rekla da nije problematičan scenario održivog razvoja, kroz koji je planirano da bude tretirana svaka oblast u Planu, direktorka Expeditia Biljana Gligorić upozorila je da je problem to što se ekološki scenario tretira kao ekstreman.

"To nije dobra poruka u ekološkoj državi. Ovaj koncept plana obesmišljava ekološki scenario, a bio bi najlogičniji izbor nakon jedne strašne avanture razvoja prostora koji nas je doveo u ćorsokak i do trajne devastacije prostora".

Upravo zbog svih devastacija koje su se dogodile na prostoru Crne Gore, Biljana Gligorić iz Expeditia smatra da je jedini ispravan put bio potpuna suprotnost dosadašnjem scenariju - onaj ekološki.

To znači, kaže ona, PPCG koji će biti sanacioni daleko više nego investicioni.

Tvrdi da je država na ovaj način zvanično priznala da je potpuno izgubila konce u upravljanju prostorom i doživjela poraz, te upozorava da je "nastavljanje takvog trenda pogubno za Crnu Goru".

Ksenija Vukmanović takođe je ocijenila da je ekološki scenario nedovoljno analiziran.

"Ne znači da se u tom scenariju ne bi mogli graditinovi objekti i infrastrukturni sistemi, ali su standardi i pravila za razvoj rigorozniji, zahtijevali bi značajno veća ulaganja i kontrolu države".

I iz CZIP-a u komentarima na koncept upozorili su da je ekološki scenario u većini slučajeva neopravdano opisan kao neprihvatljiv bez jasne argumentacije:

"Postavlja se pitanje da li je ispravna metologija izbora jednog scenarija jer analiza prostornih razvojnih mogućnosti u varijantama za različite oblasti pokazuje da je npr. restriktivni (ekološki) scenario najbolje rješenje za oblast zaštite prirode".

Ministarstvo: Ne mogu se pomiriti svi konflikti

Nevladina organizacija Eko-tim u komentarima na koncept PP istakla je, između ostalog, da su istraživanja i eventualna proizvodnja ugljovodonika u crnogorskom podmorju u koliziji sa razvojem turizma. Iako državni zvaničnici najavljuju smanjenje emisija štetnih gasova do 2030, dodaju iz Eko-tima, ovaj cilj nije utemeljen u trenutnim planovima i procesima.

"Država izdvaja sve više novca da bi opravdala dalje spaljivanje uglja u TE Pljevlja, otvara nove rudnike uglja te promoviše gasne odnosno fosilne infrastrukture koje nose velike ekonomske i ekološke rizike", upozoravaju iz Eko-tima.

I iz CZIP tvrde da se u konceptu Plana eksploatacija nafte konstatuje samo u dijelu mogućnosti, a ne i kao prijetnja, iako može imati ozbiljnih uticaja na životnu sredinu. Takođe su istakli da je koncept napisan površno i uopšteno.

"Uglavnom izostaju kvantitativne odrednice, date su paušalne procjene i korišćeni su termini koji neprecizno i neodređeno opisuju razvoju određenim oblastima", tvrde oni.

Zamjeraju da u tom dokumentu ima velik broj slovnih i gramatičkih grešaka, pa čak i da je dio teksta na hrvatskom jeziku.

Biljana Gligorić naglasila je i da je svima jasno, posebno nakon posljednjeg velikog priliva izbjeglica iz Ukrajine i Rusije, da podaci popisa iz 2011. godine, koji su korišteni pri izradi koncepta PPCG, apsolutno nisu validni.

"Problem je što je crnogorsko društvo malo i što tako krupni demografski prilivi dramatično na njega utiču. A ako se uzmu pogrešni podaci, možemo lako pogriješiti i u donošenju prostornih i razvojnih politika", upozorila je Gligorićeva.

Za CIN-CG Iz Ministarstva na to odgovorili su da bi bilo dobro da imamo novi popis, ali da to nije prepreka, jer postoje projekcije koje radi MONSTAT. Poručuju: "Urađena je demografska studija. Na osnovu svih analiza evidentno je da će odliv stanovnika na sjeveru biti još gori nego što je bio na popisu iz 2011".

U ime Ministarstva Marina Izgarević Pavićević izjavila je da je urađena strateška procjena uticaja na životnu sredinu. Prema njenim tvrdnjama, PP će svakako pokušati da aktivira sjeverni region tako da se predvide neki projekti koji će doprijeniti da se narod vrati:

"Sve oblasti će biti obrađene kroz prizmu održivog razvoja, a akcenat će biti na poljoprivredi, turizmu i energetici".

Direktorka Ekspeditia Biljana Gligorić podsjetila je da civilno društvo već godinama upozorava da nije dobra praksa održavanje javnih rasprava usred ljeta, posebno ne o ovako važnom dokumentu koji tretira razvoj Crne Gore do 2040. Dodala je da njeno 25-godišnje iskustvo učešća u javnim raspravama pokazuje da skoro nikad javna rasprava ne rezultira krupnim izmjenama kao što je, na primjer, izbacivanje problematičnih projekata.

"Shvatanje participativnosti samo kao obaveznog koraka, ali ne i kao istinski korisnog procesa koji unapređuje krajnji dokument, može opet, po ko zna koji put, da nas skupo košta", upozorava ona.

"Nije lako uvijek pomiriti sve konflikte. Svakako imamo stratešku procjenu i cilj da se ti uticaju svedu na minimum ili da uopšte nema uticaja", u ime Ministarstva na te je primjedbe odgovorila Marina Izgarević Pavićević.

Ona najavljuje da bi sredinom maja trebalo da završe Nacrt koji će biti poslat institucijama na davanje mišljenja. Rok za odgovor biće dva mjeseca.

"Tek po pribavljanju pozitivnih mišljenja materijal će biti poslat Vladi da utvrdi Nacrt PP koji će zatim biti na javnoj raspravi".

Istovremeno, očekuju se i zakonske izmjene u ovoj oblasti. Ministarstvo želi da iz sadašnjeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata proizađu tri zakona - o prostornom planiranju, o izgradnji objekata i o legalizaciji. Nacrti tih zakona su završeni i trenutno su na javnoj raspravi.

Prema sadašnjem Zakonu o planiranju prostora, bila je predviđena izrada Plana generalne regulacije (PGR) za što je, prema informacijama CIN-CG-a, već utrošeno gotovo pola miliona eura. Donošenjem novih zakona, kojima takav dokument nije predviđen, biće poništen i PGR.

Iz Ministarstva su za CIN-CG objasnili da su oni morali raditi na PGR jer je predviđen sadašnjim zakonom.

"Mi to ne možemo zaustaviti dok se ne donese novi zakon. Nisu bačene pare, jer će se taj materijal koristiti za izradu lokalnih planova", tvrde u Ministarstvu.

Nakon usvajanja novih zakona i PPCG, moraće se mijenjati i lokalni planovi, koji će se usklađivati sa novom politikom prostornog planiranja.

Daju milione, pa poništavaju planove

Vukmanović, koja je bila koordinatorka izrade aktuelnog Plana generalne regulacije, objasnila je za CIN-CG da je namjera zakona iz 2017. bila da se kroz izradu jednog plana na nivou pet regiona stavi van snage više od 500 važećih planskih dokumenata, od kojih su mnogi neusaglašeni sa planovima višeg reda, kao i sa nekvalitetnim i prevaziđenm planskim rješenjima sa aspekta urbanističkih pokazatelja.

"Za prvu fazu PGR-a, koju je radni tim završio i predao Ministarstvu u decembru 2020. g. isplaćeno je 400.000 eura, na njemu je radilo 60 stručnjaka, potpisnika ugovora o izradi PGR-a, i još više od 40 saradnika", kazala je, dajući konkretne brojke.

Ocijenila je da bi ono što je urađeno moglo donekle da se iskoristi za lokalne planove, ali uz ažuriranje podataka.

Prema novim zakonskim rješenjima, rekla je Izgarević Pavićević, predviđeno je osnivanje državne i lokalnih agencija koje će raditi planska dokumenta. To znači da se taj posao više neće ustupati pojedincima kao do sada.

"Biće kao nekad kad je Republički zavod radio planove prostora. Shvatili smo da je tako najmanja mogućnost korupcije, a planovi su bili kvalitetniji i sprovodljivi", pojasnila je direktorka Direkcije za prostorno planiranje u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Dodala je i da je planirano vraćanje u zakon izadavanja građevinskih dozvola i licenci te inspekcijskog nadzora.

Vukmanović se nada da će set novih zakona pomoći uvođenju reda u prostor, da će jasno biti postavljena hijerarhija planova te da će lokalni planovi imati više konkretnih i jasnih principa. Ona kao dobru ideju navodi uvođenje državne i lokalnih agencija koji će praviti te planove. Međutim, upozorava da postoji veliki deficit urbanista u državi.

Nema ni dovoljno razumijevanja koliko je proces planiranja prostora zahtjevan, spor i kompleksan, dodala je arhitektica Gligorić. Ona ocjenjuje da su sve anomalije koje sada srećemo u sistemu direktna su posljedica već spomenutog katastrofalnog zakona o planiranju iz 2017. godine.

"Po tome Zakonu usvojen je samo jedan prostorni plan (PUP Kotora). A uništen je sistem planiranja, poremećena je hijerarhija planova, nije završen proces legalizacije. Ostali su, silom prilika, stari loši planovi na snazi, što sve čini da prisustvujemo jednom kompletnom haosu koji ne samo da nas skupo košta finansijski, već dovodi do potpune blokade sistema", oštra je Gligorićeva.

Ona se nada da će set novih zakonskih rješenja započeti ispravljanje tog haosa, ali upozorava i da ne smijemo zaboraviti da je to tek prvi korak i zaključuje da ćemo morati da čekamo mnogo godina da se dođe do kvalitetnih prostornih planova koji će garantovati manje konflikata i devastacija u prostoru.

Nekad su se osluškivale potrebe društva

Biolog Vasilije Bušković ističe da je problem što u posljednjih 20 godina u prostoru imamo pojavu da se na istom lokalitetu predviđaju suprostavljene namjene - poljoprivreda, turizam, vjetroelektrane, infrastruktura.

“Prostorno planiranje interesno veže veliki broj ljudi, nažalost to funkcioniše tako što neko iz politike kaže šta da se ucrta, mora se pitati samo struka da bi to funkcionisalo kako treba”.

On se prisjeća kako su stvari funkcionisale ranije, pojašnjavajući da se prije izrade PP, radio socijalni plan, odnosno osluškivale potrebe društva i na osnovu njih radio plan.

I Vukmanović ističe da se u socijalizmu radilo sistematičnije i da je hijerahija planova bila jasna:

“Nered u procesu planiranja prostora je unio investicioni bum, kada su i planovi postali tržišni proizvod. Interesi još uvijek vladaju u planiranju. Prostorne planove treba raditi stručno, a za devastacije koje su se desile u prostoru, između kojih i za područja nelegalne gradnje, treba definisati jasne i stroge mjere sanacije”.

Fale i digitalne mape zaštićenih područja

Iz Ministarstva objašnjavaju da Agencija za zaštitu životne sredine treba da uradi digitalne mape zaštićenih područja:

“Mi te podatke dobijamo od njih i tako kako ih dobijemo prenosimo ih u prostor. Postoje prostorni planovi nacionalnih parkova, mi imamo svoje granice NP, potrebno je da ih Agencija obilježi na terenu”.

Oni pojašnjavaju da sve zavisi od podataka koje dobijaju od relevantnih institucija, te da je neophodno da sve institucije uključe aktivno.

“I prethodni PP je bio dobar, implementacija je ključ, to je nešto što je izostalo, zbog toga nam se i desilo ovo u prostoru, a ne zbog toga što smo imali loš plan”, zaključuju u Ministarstvu.

Ministarstvo “zaboravilo” dva od četiri područja sa Uneskove liste svjetske baštine

Nedovoljno su obrađena ograničenja usljed klimatskih promjena dva područja svjetskog nasljeđa Uneska (istorijsko područje Kotora i Bokokotorskog zaliva i prirodno područje Durmitora), ističe se u komentarima na koncept koji je dostavio Ekspeditio. Oni dodaju i da se koriste neprecizne i nedopustive formulacije za zaštićena područja:

“Crna Gora ima četiri upisana dobra na Uneskovoj listi svjetske baštine; Sramota je i nedopustivo da dokument ovog nivoa ima ovakve nejasne i neprecizne formulacije i greške”.

Ministarstvo u dokumentu ne pominje tri nekropole stećaka i kotorsku tvrđavu, koji su takođe upisani na listi svjetske baštine Unesko. Ocjena stanja u poglavlju zaštite kulturne baštine nije zasnovana na stručnim analizama i ne odgovara realnosti, smatraju iz Ekspeditia.

“Ovu oblast karakteriše potpuno urušeni institucionalni sistem zaštite, problematična i neusklađena zakonska rješenja, nepostojanje osnovne dokumentacije, uključujući registar kulturnih dobara, drastičnu devastaciju kulturnog pejzaža…”

( Maja Boričić )