Zamagljena istina u ukrajinskom ratu

Dok se širila vijest o upadu osumnjičenih ruskih boraca, koje podržava Ukrajina, u ruski granični region Belgorod prošle nedjelje, šefica Kremljovog medija RT Margarita Simonjan obratila se svojim pratiocima na društvenim mrežama i pozvala ih da se uzdrže od širenja glasina dok sa sigurnošću ne budu znali šta se događa.

Na ukrajinskoj televiziji, provladini komentatori pričali su o “specijalnoj vojnoj operaciji” koja se sprovodi unutar Rusije, oponašajući ton koji koriste zvaničnici Kremlja za opisivanje ruske invazije na Ukrajinu koja traje od februara prošle godine.

Mada su detalji ostali nejasni, na snimcima na ruskoj televiziji objavljenim u srijedu vidi se nekoliko “Hamvija” američke proizvodnje i oklopna vozila otporna na mine za koje se navodi da su zaplijenjeni na ruskoj teritoriji. To je izgledalo kao eskalacija rata u sjenci, za koji se vjeruje da ga Ukrajina sprovodi iza ruskih linija dok Kijev istovremeno pojačava svoju globalnu diplomatsku ofanzivu.

Petnaest mjeseci od početka ruske invazije, rat se sada uveliko razlikuje od onoga kakav je bio na početku, kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio da napusti zemlju čak i nakratko i kada je djelovalo da je prijestonica u opasnosti da bude pregažena.

Prošle nedjelje Zelenski je posjetio samit G7 u Japanu, gdje je američki predsjednik Džo Bajden podržao zajednički program savezničke obuke ukrajinskih pilota za avione F16, mada Kijev nije dobio konkretno, javno obećanje da će im isporučiti i avione.

Većina zapadnih savezničkih lidera - naročito iz država Istočne Evrope - uporno tvrdi da Rusija mora biti poražena u Ukrajini. Međutim, američki zvaničnici djeluju kao da žele da se distanciraju od napada u Belgorodu, i u početku su tvrdili da je priča o upotrebi američke opreme možda namjerna ruska dezinformacija.

Eksperti za otvorene izvore kažu da djeluje da snimci zaista pokazuju opremu američke proizvodnje na konkretnim lokacijama u Rusiji blizu Ukrajine - mada su pojedini kazali da su fotografije možda inscenirane sa opremom koja je zaplijenjena na drugim mjestima unutar Ukrajine.

Takva konfuzija odražava sve kompleksniju dinamiku u vezi sa konfliktom. Zapadne države žele da podrže Ukrajinu, ali im nije ugodno kada su u pitanju neke njene akcije, dok se Ukrajina žali da je zapadna vojna podrška previše ograničena kako bi bila zaista odlučujuća.

Američki zvaničnici djeluju kao da žele da se distanciraju od napada u Belgorodu, i u početku su tvrdili da je priča o upotrebi američke opreme možda namjerna ruska dezinformacija

Unutar Rusije, konflikt se sve više vezuje sa šire političke podjele i ono što bi mogao biti uvod u borbu za nasljednika Vladimira Putina u Kremlju. To se pokazalo očiglednim u krvavoj borbi za osvajanje strateškog grada Bahmuta, u kojoj se osnivač plaćeničke grupe Vagner i bivši preduzimač Kremlja Jevgenij Prigožin žestoko obrušio na rusko vojno rukovodstvo.

“U takvom smo stanju da bismo je..no mogli izgubiti Rusiju”, kazao je Prigožin u jednom intervjuu prošle nedjelje. Sve veća podjela između običnih Rusa čija su djeca regrutovana da idu u borbu i državne elite mogla bi “završiti revolucijom kao 1917”, kazao je on.

Kompleksno diplomatsko bojno polje

Pojedini proukrajinski komentatori su dugo predstavljali rat u Ukrajini kao rat protiv šireg ruskog imperijalizma, u kojem se nadaju da će na kraju Putin biti zbačen a Kremlj odustati od svojih vjekovnih napora da dominira susjedstvom.

Putin je, još od prozapadnih revolucija u Ukrajini 2004. i 2014. kada su izbačeni prokremljovski lideri, odlučan da spriječi da se još ruskih satelitskih država okrene Zapadu.

Usljed tog rivalstva kojem se ne nazire kraj visoki NATO i američki zvaničnici su ovog mjeseca posjetili Jermeniju, nekada blisku saveznicu Rusije a koja sada tvrdi da bi mogla izaći iz Sporazuma organizacije kolektivne bezbjednosti, saveza bivših sovjetskih država, zbog onoga što smatra slabom podrškom u konfliktu sa Azerbejdžanom oko Nagorno Karabaha.

Rivalstvo se takođe prepliće i sa mnogo širom geopolitikom, u okviru koje raste saradnja Rusije i Kine, ali se Peking i dalje usteže da snabdije Kremlj oružjem koje bi upotrijebio protiv Ukrajine.

Za sada, eskalacija u Ukrajini djeluje kao najvjerovatnija opcija, iako se očekuje da će NATO lideri na samitu u Viljnusu u julu krenuti ka novoj “evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi” koja će na kraju uključivati Ukrajinu i ostaviti Rusiju izolovanom dok god na vlasti bude Putin, koji sada ima 70 godina.

Ove nedjelje, Danska je izrazila nade da će u julu u Kopenhagenu biti organizovan mirovni samit kojem će prisustvovati Ukrajina ali je za sada prisustvo Rusije upitno. Nakon napada u Belgorodu, Putin je iskoristio ceremoniju dodjele nagrada u Kremlju kako bi ponovio svoju raniju tvrdnju da Ukrajina nije država, rekavši da ona nikada “u istoriji čovječanstva” nije postojala.

Sa njene strane djeluje vjerovatno da će Rusija nastaviti da forsira dokazima nepotkrijepljene priče o ukrajinskim akcijama unutar Rusije - uključujući i tvrdnje ranije ovog mjeseca da je u Čečeniji jedan muškarac, koji je priznao da ga je platila ukrajinska država, spalio Kuran. Ta priča je dovela do masovnih prokremljovskih i antiukrajinskih protesta u Groznom.

Pojedini analitičari tvrde da bi čak i navodni napad dronom na Kremlj koji je prijavljen početkom mjeseca mogao biti ruska operacija “pod lažnom zastavom” kako bi za to okrivili Kijev.

Ruski borci za Ukrajinu?

Istovremeno međutim, američki mediji su objavili navode obavještajnih zvaničnika koji tvrde da je Kijev sprovodio napade unutar Rusije, vjerovatno uključujući i nekoliko ubistava.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je napad u Belgorodu sproveden nezavisno od ukrajinskih snaga, ali je nekoliko analitičara u televizijskim nastupima sugerisalo da je napad “nadgledao” Glavni obavještajni direktorat ukrajinskog ministarstva odbrane, poznat po skraćenici HUR.

Ruski analitičari tvrde da je napad u Belgorodu trebalo da skrene pažnju sa gubitka Bahmuta. Ukoliko je to slučaj, onda su po svoj prilici u tome i uspjeli - napad je bio glavna tema i na ukrajinskim i ruskim društvenim mrežama kao i u informativnim emisijama.

Govoreći na ukrajinskoj televiziji, portparol HUR-a Andrij Jusov nije potvrdio učešće ali je kazao da su napad sproveli Ruski dobrovoljački korpus i Legija ruske slobode.

U prvom pojavljivanju na društvenim mrežama u martu 2022. godine, Legija ruske sobode opisuje sebe kao Ruse koji se sa Ukrajinom bore protiv Putinove vlade, predstavljajući se kao dominantno centristička, prodemokratska grupa.

Ruski dobrovoljački korups za razliku od toga predstavlja neobični oblik desničlarskog ruskog nacionalizma, pozivajući na mnogo manju i etnički “čistu” rusku državu, koja bi se eksplicitno odrekla kontrole nad neruskim etničkim oblastima uključujući i one koje se trenutno nalaze u sastavu Ruske Federacije.

Teško je procijeniti koliko je taj ekcentrični stav popularan unutar Rusije.

U trenutku kada se Ukrajina bori za život, postoji jasan entuzijazam unutar zemlje za upotrebu svih dostupnih sredstava za uzvraćanje. Ako su ruske grupe koje podržava Ukrajina koristile američku opremu na ruskoj teritoriji prošle nedjelje, pojedini u Kijevu strahuju da bi to moglo biti samoporažavajuće i da bi to moglo ugroziti njihov pristup snažnom zapadnom oružju poput aviona F-16.

Međutim, za sada zvaničnici u Vašingtonu nijesu nagovijestili da bi to mogao biti slučaj.

“Generalno ne ohrabrujemo niti omogućavamo napade unutar Rusije, i to smo jasno stavili do znanja”, kazao je Metju Miler portparol američkog Stejt departmenta. “Ali kao što smo takođe rekli, na Ukrajini je da odluči kako će voditi ovaj rat”.

Autor je kolumnista agencije Rojters

Priredila: N.Bogetić

( Piter Eps )