Književnost ne spasava, ali umije da upozori i razvedri

Jedinstvena književna manifestacija “Karneval romana” okupila je u Nikšiću tokom prethodna četiri dana autentične autore iz regiona koji se odlikuju originalnim stilom i glasom, a kao takvi se i savršeno uklapaju u ono što ova smotra donosi. Pojam karnevalizacije u umjetnosti, odnosno karnevalizovane fantastičke književnosti, manifestacija u organizaciji JU Narodna biblioteka “Njegoš” Nikšić promoviše dodatno i ustanovljenom nagradom koja nosi ime Miodraga Bulatovića.

Nagrada je prvi put dodijeljena ove godine, na otvaranju drugog izdanja manifestacije, piscu Jovici Aćinu koji je bio gost Karnevala i na njemu predstavio svoj roman “Hodočašće u Sodomu” za koji je i nagrađen. Priznanje je uručila kćerka Miodraga Bulatovića, Barbara Bulatović, koja je i prošle godine bila gošća festivala.

Prof. dr Aleksandar Jerkov istakao je da se žiri, koji su uz njega činili i prof. dr Boguslav Zielinski, prof. dr Šeherzada Džafić, doc. dr Nebojša Lujanović i mr Tamara Pejović Labudović, lako usaglasio oko prvog laureata.

“U nagrađenoj knjizi pronašli smo nekoga ko vodi jednu vrstu dijaloga sa Miodragom Bulatovićem, i zato nam nije bilo teško da dođemo do pune saglasnosti oko izbora najboljeg romana”, kazao je Jerkov i dodao:

“Nekim svojim karakteristikama među kojima su: duhovitost, disharmonija, preispitivanje, izazov, polemika, provokacija, pa uz sve to, knjiga ispituje granice grotesknog, ružnog, naopakog, i sve su to osobine koje se mogu povezati sa opusom Miodraga Bulatovića, pa je Jovica Aćin i u tom smislu dostojan dobitnik ove nagrade”, zaključio je Jerkov.

U sklopu manifestacije je upriličen niz neuobičajenih promocija, prikaza, predavanja i radionica, a većina gostiju govorila je i o svom poimanju Miodraga Bulatovića, dok su se neki od njih, poput samog Aćina, prisjetili poznanstva sa njime.

“Sa Bulatovićem, davno, polovinom sedamdesetih godina prošlog vijeka putovao sam na književno veče. U to vrijeme smo se družili. Za ondašnji list ‘Politikin ekspres’ recenzirao sam rukopis njegovog ‘Petog prsta’ koji je trebalo da bude feljtoniziran, a iznova (sam) pisao tekst u nedjeljniku ‘NIN’ u Buletovu odbranu kada ga je tadašnje partijsko rukovodstvo u Bosni napadalo preko svojih frankopisaca. Gdje god da sam tada bio sa njim, svi su ga znali, morao je da izdrži nalete svojih čitalaca koji su mu hrlili u gomili. Bio sam tome svjedok. On bi bježao ulicom, ali oni nisu odustajali..., trčali su za njim samo da bi ga dodirnuli. Dok smo se vozili, ispričao sam mu slučaj o Božicinim ‘moralnim običajima’. Rekao mi je da bi to trebalo da napišem kao primjer svakojakih posljedica koje mogu pratiti naše pisanje, kao i da dijabolička ironija nikad nije odsutna iz piščevog života”, ispričao je Aćin još na otvaranju.

On se zahvalio Nikšiću, članovima žirija, ali i nikšićkoj biblioteci “Njegoš” i poručio je da Bulatovića treba čitati “bez odlaganja i ponovo” uz poruku da nas “književnost ne spasava, ali umije da upozori, a onda i razvedri”. Promocija njegovog romana upriličena je drugog dana manifestacije, a autor je, pored ostalog, kazao i da je spriječen da iz te pozicije kaže nešto o sopstvenoj knjizi, “a da to bude veće znanje od znanja čitalaca”.

I prošlogodišnji gost Karnevala romana, Damir Karakaš, ponovo je posjetio Nikšić, ovoga puta sa romanom “Potop”, koji predstavlja nastavak ličke trilogije sastavljene od “Sjećanja šume” i “Proslave”. Kao što je to i ranije govorio, u njegovom stvaralaštvu ima dosta referenci na Bulatovića, pored ostalih.

“Interesantno da kad dajem intervjue na HTV često pominjem Kiša, Boru Stankovića, Miodraga Bulatovića, pa me prozivaju da kad pričam o književnosti, u stvari pričam o Jugoslaviji, a to je njima sumnjivo. Po mome je pisanje sudbina, i treba se potruditi ispuniti je, a ne posmatrati je kao najjeftiniju umjetnost, tj. da otvoriš laptop i već si pisac. Ne može tako, nego moraš imati debeo razlog da bi nešto napisao”, poručio je Karakaš.

Predavanje “Poetika avangarde i njeni tragovi u savremenim književnim tekstovima” održao je u sklopu Karnevala prof. dr Gojko Tešić, arhivista avangardne baštine, antologičar, profesor, urednik... Govoreći o Miodragu Bulatoviću, Tešić je istakao da je u pitaju jedan od onih likova u književnosti i stvaralaca koji je u svemu bio avangarda”.

“Gdje god da bi se pojavio, bilo da je pravio ili ulazio u rasprave, svađe, polemike, on je uvijek bio specifičan i neponovljiv. Vrijeme Miodraga Bulatovića je bilo vrijeme uzbudljivih književnih večeri u Beogradu, a mogu zamisliti kako je to bilo u unutrašnjosti. On je umio da pravi i scenografiju, inscenacije, ispade u najljepšem značenju te riječi, on nije bio neko ko bi sa svojim čitaocima ulazio u svađu, naprotiv on je svojim gestovima, koje možemo nazvati nepredvidim, apsolutno plijenio. Usuđujem se reći da je volio sve književne publikacije, bilo da je riječ o časopisima, listovima, jednostavno je volio da se o njemu piše i govori ma kako to bilo prihvatljivo ili neprihvatljivo. On je stvarao neobičnu biografiju i autobiografiju u književnosti, kulturi pa čak i u politici. Ja njega i u tom političkom ispadu doživljavam kao čovjeka koji je politiku pretvorio u grotesku”, poručio je Tešić.

Svakako, da Miodrag Bulatović ostaje veliki izazov crnogorske, balkanske književnosti i evropske književnosti i kulture, poručila je prof. dr Tatjana Đurišić ocijenivši da se u Nikšiću proučava njegovo stvaralaštvo i da je on toliko veliki da “nadrasta svoju domovinu, sa kojom je vodio vrlo oštre polemike, i to je jedna od njegovih velikih tema”.

“Veliko je bogatstvo imati takvog pisca kakvog ni prije ni poslije nijesmo mogli sanjati, a dobili smo ga. To je, dar, veliki dar, i sad mi konačno počinjemo da se odužujemo za taj dar. Karneval ima osnovnu funkciju koja je obnavljanje. To je energija koja se ruga svemu, posebno onome što vas zastrašuje”, kazala je prof. dr Đurišić i dodala da je Bulatović bio “majstor karnevala, odnosno smjehotvorne kulture i da je stvorio tekstove koji ne mogu da se uklope u crnogorsku književnost i crnogorski kanon, a oni jesu kanonski, jer se proučavaju i u osnovnim i u srednjim školama i naravno na fakultetu”.

Direktorica JU Narodna biblioteka “Njegoš” Bojana Obradović, naglasila je značaj pokretanja manifestacije i nove književne nagrade koja nosi ime pisca “čija poetika obilježava drugu polovinu XX vijeka i pisca zahvaljujući kojem je crnogorska karnevalizovana književnost prepoznata na svjetskoj književnoj sceni”.

“Stoga je organizator manifestacije ‘Karneval romana’ JU Narodna biblioteka ‘Njegoš’ Nikšić, osnovala ovo priznanje koje se dodjeljuje najboljem romanu koji modeluje karnevalizovanu, grotesknu ili fantastičnu sliku svijeta i koji se odlikuje estetskim vrijednostima na nivou djela Miodraga Bulatovića, ili blizu tog nivoa”, kazala je Obradović o nagradi.

U ime žirija, o značaju nagrade “Miodrag Bulatović” govorio je prof. dr Zielinski naglasivši da je ona “jedinstvena u odnosu na druge nagrade u Evropi, a vjerovatno i u svijetu”.

“Književna nagrada ima misiju da promoviše čitanje, te je stoga izuzetno potrebna institucija, jer u našem kulturnom životu u kojem dominiraju slike i elektronski mediji nedostaje snažna propaganda za čitanje ljepote”, rekao je Boguslav Zielinski i zaključio da “Bulatović ponovo piše istoriju”.

( Jelena Kontić )