Od nezavisnosti dobro raste samo javni dug

Neto javni dug Crne Gore od nezavisnosti 2006. godine do kraja 2020. povećan je sa 701 milion na 3,53 milijarde, odnosno za pet puta ili za 404 odsto. Za tih 14 godina bruto domaći proizvod (BDP) u nominalnom iznosu povećan je sa 2,16 na 3,95 milijardi ili za 82 odsto, što znači da je rast ekonomije u tom periodu finansiran povećanjem javnog duga koji je rastao po pet puta većim stopama.

To pokazuju podaci Ministarstva finansija i Centralne banke iz tog perioda. Javni dug je povećan za 2,8 milijardi, a nominalni BDP za 1,8 milijardi.

Od početka 2021. do kraja prošle godine nominalni iznos BDP-a povećan je sa 3,95 na 5,79 milijardi ili za 46 odsto, a neto javni dug sa 3,53 na 3,99 milijardi ili za 13 odsto. Tako da je za te dvije godine neto javni dug u udjelu BDP-a smanjen sa 84,4 na 68,8 odsto. Tome je pogodovala niska polazna osnova BDP-a iz 2020. koji je u toj godini zbog pandemije pao za 15,3 odsto, ali je sve nadoknađeno u naredne dvije godine.

U javnom dugu od 3,53 milijarde na kraju 2020. godine, dug za gradnju autu-puta iznosio je 640 miliona, dok je ostalo nastalo zbog rasta opšte javne potrošnje i nekih drugih manjih investicija.

Prosječna plata rasla malo iznad inflacije

Prosječna neto zarada u 2006. godini iznosila je 282 eura, ali tada se u njen iznos nije računao topli obrok i mjesečni dio regresa što je iznosilo 63 eura. To je promijenjeno pet godina kasnije kada su sva plaćanje uz platu uvrštena u neto zarada i na koje se obračunavao puni iznos poreza i doprinosa.

Tako da je stvarna neto zarada u 2006. godini iznosila 345 eura, a ona je na kraju 2020, vrijedjela 527 eura što je za 14 godina nominalni rast od 52,7 odsto. U tom periodu zbirna inflacija, prema mjerilima Uprave za statistiku Monstat, iznosila je 40,6 odsto, tako da je realan rast standarda za tih 14 godina iznosio svega 12 odsto.

U periodu od 2006. do 2020. godine iznos dažbina na bruto zarade je smanjen za svega 2,3 odsto, koliko je 2019. godine smjenjen procenat doprinosa na zdravstveno osiguranje.

Prosječna neto zarada je od kraja 2020. do marta ove godine povećana sa 527 na 781 euro ili za 48,2 odsto. U tom periodu, prema Monstatu, zbirna inflacija iznosila je 23 odsto, tako da je realna vrijednost prosječne zarade povećana za 25 odsto.

Zbirna inflacija od nezavisnosti do marta ove godine vrijedjela je 72 odsto.

Penzioneri često bili zakidani

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a na kraju 2020. bila je 290 eura. To je rast od 104 odsto, ali se nije desio zbog brige tadašnjih vlasti o penzionerima već zbog podnijete tužbe, nalaza vještaka i vansudskog poravnanja. Sudski vještaci su 2008. godine utvrdili da su dotadašnjim pogrešnim usklađivanjima, odlukama vladinih organa, penzioneri zakinuti za ukupnu vrijednost od po osam penzija.

Grupa penzionera, koju je tada u javnosti zastupao tadašnji funkcioner SNP-a a sada Demokrata Neven Gošović, tvrdila je da je šteta koju su penzioneri pretrpjeli zbog odluka vlasti mnogo veća i najavljivali nove tužbe. Međutim, Vlada tada potpisuje vansudsko poravnanje sa Savezom udruženja penzionera prema kojem su penzije vanredno usklađena za 29,9 odsto iz nekoliko polugodišnjih rata.

Prosječna penzija je od kraja 2020. do marta ove godine povećana sa 290 na 374 eura ili za 29 odsto, a kako je zborna inflacija bila 23 odsto realan rast vrijednosti penzije bio je svega šest odsto. Međutim, kako ova populacija većinu svojih primanja troši na hranu čije su cijene za ovaj period porasle za 35 odsto, može se reći da je za dio penzionera došlo i do pada standarda.

Redovno usklađivanje penzija za maj ove godine, treba da se obračuna i isplati do 20. juna, na osnovu rasta neto zarada i inflacije u period januar-april ove godine u odnosu na posljednja četiri mjeseca iz prethodne godine. U posljednja dva mjeseca zabilježena je deflacija tako da će za čitav period uticaj inflacije u formuli sa usklađivanje penzija biti najvjerovatnije neutralan. Neto zarade su prema sadašnjim podacima porasle za oko 8,5 odsto, što bi uticalo na rast penzija za oko 6,3 odsto (0,75 odsto rasta neto zarada).

Pad vrijednosti penzija u odnosu na neto zaradu

U zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju piše da se penzija usklađuje sa rastom zarada, ali se decenijama ona usklađuje sa rastom prosječnih bruto zarada, dok su neto zarade rasle brže.

Samo u protekle dvije godine, da su penzije usklađivane sa rastom neto zarada, ono bi bilo za oko 15 odsto veće nego što je bilo. Udruženje penzionera “Za dostaojanstven život čovjeka” zatražilo je da se penzije usklađuju sa rastom neto zarada i da se vanredno povećaju, kako bi se uskladile sa rastom troškova života u protekle dvije godine.

To potvrđuje i podaci o odnosu prosječne penzije i neto zarada. Prosječna penzija je na kraju 2020. godine iznosila 290 eura i imala je vrijednost od 55 odsto tadašnje prosječne neto zarade. Sada prosječna penzija od 374 eura vrijedi 47 odsto prosječne neto zarade. Ta razlika će djelimično biti ublažena sa majskim usklađivanjem.

( Goran Kapor )