Iković: Budućnost Termoelektrane isplanirati sa građanima i naći čisto i pravedno rješenje za sve
Iako je finansijski jeftiniji, objašnjava Iković, ugalj je zdravstveno skuplji i pritom predstavlja ograničen resurs
Činjenica je da će rad Termoelektrane u ovom obliku biti obustavljen u narednim decenijama, pa je potrebno izraditi Plan za postepeno gašenje ovog proizvođača električne energije, ocijenio je kandidata za poslanika liste "Preokret za sigurnu Crnu Goru - Srđan Perić" Vuk Iković.
Kako on kaže, budućnost Termoelektrane Pljevlja treba isplanirati zajedno sa građanima kako bi se našlo pravedno rješenje za sve.
"Umjesto što se odluke donose na centralnom nivou bez konsultacija sa onima kojih se to direktno tiče", dodao je Iković.
On je rekao da je poznata činjenica da su Pljevlja su najzagađeniji grad u Crnoj Gori i jedan od najzagađenijih u Evropi.
"Prema podacima svih relevantnih svjetskih tijela, svaka peta osoba u Pljevljima umre od posljedica zagađenosti vazduha. Zbog klimatskih i reljefnih karakteristika, grijanje na ugalj u Pljevljima je neodrživo, jer se direktno odražava na zdravlje stanovnika ovog grada i njihov kvalitet života.", naveo je Iković.
Iako je finansijski jeftiniji, objašnjava Iković, ugalj je zdravstveno skuplji i pritom predstavlja ograničen resurs.
"Centralna vlast već decenijama ima neodgovoran odnos prema Pljevljacima. Prezentovanje projekata koji nijesu ni ekonomski niti ekološki opravdani poput cementare i drugog bloka Termoelektrane je serviranje prevaziđenih rješenja i zloupotreba fotelja", dodao je.
Crna Gora, prema njegovom mišljenju, treba zajedno sa građanima da pristupi izradi plana postepenog gašenja Termoelektrane da bi se, kako kaže, zaustavilo dalje iseljavanje iz Pljevalja.
"Uz istovremeni razvoj obnovljivih izvora energije, energetskih skladišta i pametno upravljanje mrežom. Postojeća termoelektrana bi se uz određene investicije mogla prevesti u režim rada koncentrisane solarne elektrane", kazao je Iković.
Ovo bi, smatra on, trebalo biti praćeno postepenim uključivanjem radnika u novi režim rada.
"Umjesto uglja, Crna Gora treba da se usmjeri na proizvodnju energije iz sunca, vjetra i vodonika, poveća energetsku efikasnost objekata najmanje za 10 odsto i prepoloviti gubitke na elektromreži. Na taj način ćemo godišnje dobijati najmanje tri planirane hidroelektrane “Komarnica” i neće biti potrebe za energijom iz uglja", tvrdi Iković.
On je podsjetio da se Crna Gora u ranijem periodu obavezala da će do 2035. godine obustaviti dalje korišćenje uglja, a ekonomska stvarnost nas, smatra Iković, može primorati da to uradimo ranije.
Prema njegovim riječima uz primjenu novih tehnologija potrebno je, istovremeno, razvijati socijalna rješenja, zbog čega je, kaže Iković, neophodan i plan prekvalifikacije radnika.
"Pojedini funkcioneri već duže vrijeme iznose rješenja za budućnost Termoelektrane koja predstavljaju ništa drugo do zamazivanje oči građanima, jer su u potpunosti neutemeljena. Između ostalog, čuli smo da bi Termoelektrana mogla da radi na otpad ili na drvo, što se kosi sa svakom logikom i zdravim razumom. Naime, u Crnoj Gori nemamo dovoljne količine otpada za rad Termoelektrane, dok sagrijevanje drveta predstavlja gubitak sirovine i zagađenje vazduha. Zato danas treba da razmišljamo i o danu kada nećemo imati ugalj, a koji može doći za 30 ili 50 godina", naveo je Iković.
Crna Gora, kazao je, treba da bude zemlja sigurnih i čistih tehnologija.
"Podsjećam, prema podacim relevantnih nacionalnih i međunarodnih zdratvenih ustanova, sa navršenih trideset godina životni vijek u Pljevljima je kraći za tri i po godine i to samo zbog PM2.5 čestica. Samo 2020. godine u Pljevljima je zagađenje vazduha uzrokovalo 625 preuranjenih smrtnih slučajeva", dodao je Iković.
Zato je, kako kaže, potrebno da svi proizvođači i trgovci električnom energijom na tržištu plaćaju godišnju naknadu Eko fondu, "kao što je to slučaj sa postojećim eko-naknadama za zagađivače".
Iković dodaje da bi se od ovih sredstva investiralo u energiju sunca, vjetra i vodonika, modernizaciju elektromreže, razvoj i primjenu novih tehnologija.
"Neophodno je pokrenuti sistem agrosolara, čime bi se pokrenuo razvoj sela, poljoprivrede, a poljoprivredna gazdinstva ne bi bila samo potrošači, već i proizvođači električne energije", rekao je Iković.
On zaključuje da je energetski i ekonomski preokret potreban kako bi ostavili sve "prevaziđene i prljave projekte".
( Mi.Ra. )