Crnoj Gori trebaju politički lideri koji žive digitalizaciju, građane uključiti i tokom razvoja e-servisa

Digitalizacija treba da stvarno postane političko pitanje, a Crnoj Gori neophodna je nova generacija političkih lidera koja će živjeti digitalno i kojoj onda i neće biti problem da sprovodi digitalne javne administracije. Uz to, neophodno je i u toku samog razvoja uključiti korisnike, a ne im samo isporučiti servise.

Pored ostalog, to je, nakon prezentovane analize stanja elektronske uprave u Crnoj Gori, kao dio rješenja, poručeno sa konferencije "Edukacijom do Participacije - put ka inkluzivnijoj i efikasnijoj e-upravi", koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

"Ako na kraju dođete kod korisnika, to nije to, to niko više u svijetu ne radi, korisnicima treba odmah plasirati, tražiti povratnu informaciju i, ako treba, popravljati u hodu", rekla je, pored ostalog, Milica Janković, saradnica na Fakultetu za informacione sisteme i tehnologije, Univerziteta Donja Gorica (UDG) i jedna od autorki analize.

Cilj analize, čija je autorka, uz Janković, Milica Zindović iz CGO, bio je kreiranje e-indeksa, kao jedne vrste ocjene zrelosti javne administracije za teme povezane sa digitalizacijom. U tom smislu, na skali od jedan do četiri, e-indeks Crne Gore je 2,33.

Najbolja ocjena data je za "političko okruženje" - 2,91, dok su najnižom ocijenjeni "zajednički servisi" - 1,95.

"Zajednički servisi" su usluge kao što je sistem plaćanja administrativne takse, razmjena podataka između institucija i resora... Njih je Janković ocijenila i bolnom tačkom javne administracije i pored ostalog, kazala da dobra rješenja znače da institucije od građana ne traže da dobavljaju dokaze u cilju ostvarenja nekog prava, već da bi to institucije morale da rade između sebe.

Visoka ocjena za "političko okruženje", kako se navodi i u analizi, prilično je iznenađuje.

"Imajući u vidu činjenicu da digitalizacija, e-usluge i informacione tehnologije u oblasti javne administracije već više od sedam godina nemaju ministarstvo ili drugo vladino tijelo nadležno za ova pitanja, već su u nadležnosti Ministarstva javne uprave, i kratko u periodu 42. Vlade Crne Gore, Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, u čijem su fokusu primarno funkcionisanje državne uprave i lokalne samouprave", navodi se u dokumentu.

Kako se dodaje, formiranje agencije ili uprave za razvoj e-usluga i pitanja digitalne transformacije, kao mogućih oblika institucionalne reforme u toj oblasti, je više puta propalo, upravo zbog, navode autorke, izostanka političke podrške.

Janković je kazala da, osim deklarativne, ne stiže suštinska podrška za proces digitalizazije i da bi Crna Gora, u suprotnom, imala i zakonski okvir koji prati potrebe, ali i više usluga kojima bi građani i privreda bili zadovoljni.

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević rekla je da "istinska politička podrška za e-upravu izostaje u Crnoj Gori".

"Dijelom iz razloga što našim donosiocima odluka digitalne vještine nisu bliske, ali mnogo značajnije jer odbijaju da se sistem učini transparentnijim", rekla je ona.

Dušan Polović, generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise MJU, rekao je bi u prvom kvartalu 2024. očekuje da bude dostupan novi portal e-uprave, sa unaprijeđenim sistema razmjene podataka između organa javne uprave. Kazao je i da su platforme razuđene i da je cilj centralizacija - da se na jednom mjestu može realizovati bilo koji servis.

Advokatica Lana Vukmirović Mišić rekla je da je pravni okvir u Crnoj Gori u ovoj oblasti solidan, da su za određene usluge pravne smetnje u podzakonskim aktima, ali i da postoje sistemi, kao plaćanje administrativnih taksi, za koje postoji zakon i uredba, ali servis, odnosno sajt, nije u fuknciji.

Kao važan dio procesa digitalizacije ona navodi povratnu informaciju, odnosno dobijanje potvrde o urađenom.

"Smatram da bi potvrda podigla stepen povjerenja i opseg korišćenja. Takođe, kada je privreda u pitanju, čini se da je važno da usluge budu potpuno elektronske kako bi se dostigao adekvatan stepen korišćenja", rekla je Vukmirović Mišić.

Nada Rakočević iz Privredne komore rekla je jedan od ključnih problema koje treba adresirati nepovjerenje koje je pojačano sajber napadom, ali i nedostatkom digitalne pismenosti, a da iz privrede dobijaju sugestije za uvezivanje registara, što je osnov za razvoj servisa.

Na konferenciji su podsjetili i na nalaze ispitivanja koje je CGO sproveo u novembru, na uzorku od 1.022 građana. Tada je utvrđeno da 15 odsto građana uopšte ne koristi internet, da oni koji ga koriste, internet koriste najčešće za pristup društvenim mrežama, video komunikaciju ili pristup informativnim portalima i magazinima, a najmanje za poslovne ili za potrebe istraživanja tokom obrazovanja ili posla. Od onih koji koriste internet, manje od 30 odsto upoznato je i koristili su neki od e-servisa u javnoj upravi. Preko četvrtine ispitanih (27%) ne zna da takve usluge uopšte postoje u Crnoj Gori.

Oni koji su koristili ili koriste e-servise javne uprave u proteklih godinu dana uglavnom (56.9%) nisu imali problema, ali više od trećine njih navodi da su imali određene smetnje/prepreke/poteškoće. Kao najveću, u skoro polovini slučajeva, navode nesigurnost da li je zaista sve prošlo kako treba. Nešto manje od trećine korisnika/ca smatra da uputstva nisu jasna, dok svaki peti smatra da je sistem komplikovan.

( Damira Kalač )