Podjele u NATO oko prijema Ukrajine
Dok Kijev i njegovi saveznici insistiraju na što bržem ulasku u zapadnu vojnu alijansu, pojedine članice na čelu sa Njemačkom i Mađarskom upozoravaju da treba izbjeći sukob saveza sa Rusijom
NATO članice se trve oko toga kako da prodube veze sa Ukrajinom, a da je pritom ne prime u članstvo dok traje ruska invazija na tu zemlju. Mada je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio da Moskva ne može spriječiti Ukrajinu da postane članica, očigledno je da članice imaju različite stavove oko tempa prijema Kijeva i to svega nekoliko nedjelja prije odlučujućeg samita koji će se sredinom jula održati u Viljnusu.
“Sve članice se slažu da Moskva nema veto na proširenje NATO-a”, kazao je Stoltenberg dok su se šefovi diplomatija članica okupili u Oslu, pokušavajući da da nađu zajedničko rješenje oko toga što će tačno ponuditi Ukrajini.
“Napredujemo, saveznice se slažu da će Ukrajina postati članica”, poručio je Stoltenberg.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, govoreći na sastanku pred više od 40 evropskih lidera u Moldaviji, kazao je da Kijev želi “jasnu odluku” o svojoj budućnosti na NATO samitu.
Dok Kijev i njegovi najbliži saveznici u istočnoj Evropi pozivaju na konkretne korake kako bi se Ukrajina približila članstvu, zapadne vlade poput Sjedinjenih Država i Njemačke su oprezne prema svakom koraku koji bi mogao približiti alijansu ratu sa Rusijom.
NATO je 2008. dogovorio da Ukrajina uđe u vojni savez, ali su izostali konkretni koraci, poput davanja akcionog plana članstva.
Litvanski šef diplomatije Gabrielius Landsbergis kazao je da je Kijev pretrpio dvije invazije tokom 14 godina koliko čeka odgovor od NATO-a.
“Krajnje je vrijeme da zapravo sjednemo i pronađemo konkretan odgovor kako će se Ukrajina približiti NATO-u i kada će postati članica”, kazao je on.
Sličnog stava je i njegov estonski kolega koji je pozvao saveznice da ponude Kijevu jasan put u NATO i pruže snažne bezbjednosne garancije poslije rata, kako ne bi ostale “sive zone” koje bi Rusija iskoristila.
Stoltenberg je takođe pozvao na utvrđivanje okvira bezbjednosnih garancija za Kijev u cilju odvraćanja Rusije da predizima vojne akcije pritiv te zemlje.
Druge saveznice poput Njemačke i Luksemburga naglasile su rizike ukoliko NATO ishitreno primi Kijev, dok je Mađarska jasno saopštila da ulazak Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu na predstojećem samitu.
“Moramo da budemo jasni u vezi sa ovim: pristupanje zemlje Alijansi koja je u ratu ne može biti na dnevnom redu”, napisao je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto na Fejsbuku.
“NATO politika otvorenih vrata ostaje na snazi, ali istovremeno ne možemo pričati o prijemu novih članica koje su u jeku rata”, kazala je njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok.
Šef diplomatije Luksemburga Žan Aselborn upozorio je da bi zbog klauzule o međusobnoj pomoći alijansa ušla u rat sa Rusijom ako bi primila Ukrajinu u članstvo dok traju sukobi sa Rusijom.
( N.Bogetić )