Svjedočanstvo neponovljive mladosti: Nova zbirka poezije Lejle Kašić

Sa željom da u njenoj, čitaoci prepoznaju i svoju dušu, ali i iscjeliteljsku moć poezije, nedavno je objavljena nova zbirka poezije Lejle Kašić, (auto)sugestivno nazvana “Biću dobro”, u izdanju Izdavačke kuće “Ouroboros”.

Jasna je optimistična i pozitivna poruka, nježna i brižna, pobjednička, uprkos svemu, a Kašić kaže da zbirka predstavlja i “podsjetnik da sam nastavila da dišem kada sam mislila da nemam snage da udahnem dah”.

“...Kada je previše boljelo. Kada nije imalo smisla. Kada sam shvatila zašto i kako postoji život poslije smrti. ‘Biću dobro’ kao afirmacija i obećanje samoj sebi da ne odustanem. Ne posustanem. I dobro sam. I sve sam bolje i bolje”, napisala je između ostalog Kašić na Fejsbuk profilu najavljujući novu knjigu.

U razgovoru za “Vijesti” Kašić otkriva da je pored ovog, upečatljivog i primamljivog, imala i još jedan naslov u mislima, a objašnjava kako se i zbog čega odlučila baš za “Buću dobro”...

“U igri je bio i naslov ‘Kako znam da postoji život nakon smrti’. Pritom, ne mislim na fizičku smrt, već na one smrti koje svakodnevno doživimo, a ipak nastavimo da dišemo. I tako znam, znam jer sam preživjela sve te trenutke poslije kojih sam mislila da nemam snage da udahnem. Ipak, odabrala sam naslov ‘Biću dobro’ kao važnu poruku o nepredaji, kao priču o oporavku i važnosti brige za naše mentalno zdravlje”, priča ona.

Među koricama se izdvaja nekoliko tema i prevladavajućih motiva, a svi su važni i bliski mladoj pjesnikinji, te želi da ih podijeli sa čitaocima i uputi im jasnu poruku sadržanu u naslovu kojim objedinjuje sve ono o čemu govori.

“Zbirka je, uslovno rečeno, podijeljena na nekoliko tematskih cjelina: one u kojima prevladavaju ljubavni motivi, zatim motivi feminizma, porodični motivi i motivi mentalnog zdravlja, odnosno depresije. ‘Biću dobro’ kao afirmacija, utjeha, nada predstavlja vjeru mog lirskog, ali i mog realnog Ja da će biti dobro kroz sve te tematske i životne cikluse, jer se kao nit može provući kroz svaki od njih i povezati ih nadom. Naročito se odnosi na ciklus koji donosi opise depresivnih stanja. Kada se svi ti ciklusi posmatraju kao razvojni tok života ‘Biću dobro’ životu daje smisao i cilj.
 To je i refren istoimene pjesme. Moćne riječi koje su me u tamnim trenucima podsjećale da će sve proći i da će biti dobro. Kao što na kraju sve bude dobro. Uvijek”, ističe Kašić i sumira:

“Zbirka obuhvata mene rasparčanu na pedesetak pjesama koje su nastajale u posljednjih pet godina, tačnije od izdavanja prve zbirke ‘Moja Crvena’”, podsjećajući na svoj prvijenac.

Nakon toga, “Biću dobro” dolazi kao “još jedno svjedočanstvo neponovljive mladosti”, kaže Kašić.

“Motivi i inspiracija u knjigama ‘Moja Crvena’ i ‘Biću dobro’ su slični, ali sam ja drugačija. ‘Biću dobro’ prati sazrijevanje djevojke-žene u svojim dvadesetim godinama, koja poezijom oživljava i liječi svoje traume (tematski ciklus o porodici), prolazi kroz pitanja smisla života, shvata težine i slasti prolaznosti. Pišem o svemu što me trigeruje. Posebno mi je važna tema odnosa društva prema ženama, pa želim da svojom poezijom osnažim djevojčice, djevojke i žene. Kada pišem, pišem dušom i zato znam da će čitaocima biti lako da u mojoj prepoznaju svoju dušu. Moja poezija je strastvena. To je strast prema životu. Nemam cenzuru niti eufemizme onoga što osjećam. To je što je. Svoj glas koristim da svima koji prolaze kroz situacije koje opisujem šapnem da nisu sami, da se u tom osjećaju pobratimimo i posestrimimo i na kraju, kroz iscjeliteljsko dejstvo poezije svi zajedno, budemo dobro”, poručuje Kašić.

Svi oni razarajući, obmanjujući, strastveni, gordi, nemoćni, pa i buntovni trenuci o kojima Kašić piše i koje proživljava, čine i mladost i život, ali i poeziju koja je fenomen za sebe.

“Moja poezija je životna, iskustvena. Ne razdvajam život i poeziju. Donosim sirove, neprežvakane emocije, sve te oštre i meke trenutke koji nam budu putokaz na životnim raskrsnicama i stranputicama”, ističe pjesnikinja.

Na pitanje kakvu komunikaciju ostvaruje sa čitaocima putem svojih riječi, pjesama, ove zbirke, ali i samog naslova, te da li postoji neka po(r)uka ili emocija koju priželjkuje da drugi prepoznaju, ponovo podsjeća na važnost mentalnog zdravlja i brige o sebi.

“Neko sam koga ljudi percipiraju kao uvijek dobro raspoloženu osobu, uvijek nasmijanu i vedru. Što i jesam. ALI… ‘Čaša meda ište čašu žuči’. Teško im je da povjeruju da sam ja, takva, vrlo često tužna. Da imam dane sa spuštenim roletnama, kada mi se ne ustaje iz kreveta. Želim da se depresija ne stigmatizuje i da pitamo ljude oko nas kako su, posebno one koji sve mogu i koji su stalno nasmijani. Želim da nas pustimo da doživimo i preživimo sve što nas sleduje. Voljela bih kroz zbirku osjetimo sve nijanse života, mladosti, ljubavi, previranja… A da poruka knjige bude usmjerena na to da je oporavak proces, a mentalna higijena najvažniji aspekt zdravlja”, poručuje Kašić.

Knjiga će uskoro biti dostupna u knjižarama “Nova knjiga” i “Obodsko slovo”, a Kašić ističe da je svako može poručiti i od nje lično. Raduje se pjesničkim večerima i promocijama koje slijede sa porukom da će poezija “Biću dobro” pokazati kako se osjeća i prihvata život.

“Voljela bih samo da bude prihvaćena u srcima svih do čijih ruku dođe. A isto tako, kao pjesnikinja, zbog sebe i svih kolega i koleginica želim da utičem na to da se poezija još više vrati u modu i da je što više nas čita i stvara”, zaključuje ona.

Želim da se depresija ne stigmatizuje i da pitamo ljude oko nas kako su, posebno one koji sve mogu i koji su stalno nasmijani. Želim da nas pustimo da doživimo i preživimo sve što nas sleduje. Voljela bih kroz zbirku osjetimo sve nijanse života, mladosti, ljubavi, previranja… A da poruka knjige bude usmjerna na to da je oporavak proces, a mentalna higijena najvažniji aspekt zdravlja”, poručuje Kašić

Smrt je tu da nas poduči životu

U njenim pjesmama posvećena je posebna pažnja smrti, ali i gubitku, bilo fizičkom ili duhovnom. Iako svakodnevna pojava, smrt i gubitak su istovremeno i tema o kojoj je uvijek teško govoriti. No, poezija djeluje kao najbolje utočište, polje beskrajne slobode i najveće ljubavi i iskrenosti, pogodno upravo za ispoljavanje onoga što tišti ili podstiče na preispitivanje. Tako poezija, bilo da se piše ili čita, odgovara na pitanje “Kako znam da postoji život nakon smrti”...

“A šta je smrt do neko novo rođenje. Smrt je tu da nas poduči životu. I jednako je (be)smislena. Poezija ima čudesnu moć transformacije da sve trenutke u kojima smo krvarili pretvori u nešto lijepo. I onda prestaju da bole, dobijaju jednu duhovnu dimenziju i postaju samo iskustvo više naše duše. Poezija daje novi smisao životu i podnosi sve, pa i njegovu nepodnošljivost”, poručuje Kašić.

Tako je i ona sama oduvijek doživljavala poeziju, kaže...

“Kao alat koji mi pomaže da bolje shvatim sebe, svijet oko sebe i sav (ne)sklad na toj relaciji Ja-Svijet i Ja-Ja. Dok pišem, poezija mi je prijeko potreban lijek, kojim izbacujem otrove iz sebe i pretvaram ih u nešto lijepo, vrijedno čuvanja od zaborava. Kada čitam svoju poeziju, vrlo često se iznenadim na hrabrosti da toliko intimna osjećanja dijelim sa svijetom koji nije uvijek dobronamjeran. Vrlo često me sopstvene pjesme rasplaču. Hirurški precizno znam trenutak u kojem je svaka od njih nastala, pa onda budem i ponosna što je iz neke moje slabosti, razočaranosti ili bijesa, iznjedrena ljepota ženske, pjesničke snage”, ističe pjesnikinja.

( Jelena Kontić )