Stalni sezonski posao za sezonske radnike, evo i kako

U koaliciji „ALEKSA I DRITAN – HRABRO se broji!“ odlučujući fokus stavljaju na turizam kao ključni izvor prihoda Crne Gore, a baš zbog toga su odlučni da hrabro otklanjaju njegove sistemske, strukturne probleme i nedostatke. Riješeni su da u ovoj oblasti, prečesto prepuštanoj improvizaciji i haosu deregulacije, konačno zavedu red i stave njene potencijale u pun pogon, na dobrobit cijele države i svih građana.

Nisu “samo” hrabri i časni, nego i svjesni naših vrlina i mana, i da turizam ne može sam

Koalicija „ALEKSA I DRITAN – HRABRO se broji!“ prepoznata je širom Crne Gore kao centar i motor beskompromisne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Niko im to ne spori, ali neki insistiraju na tome da se poštenje koje ova koalicija nudi kao svoj glavni brend „ne jede“, da su njeni lideri „časni ali možda naivni“, ali zato ti drugi imaju način kao da napune budžet i povećaju životni standard građana.

Predvodnici koalicije su autore takvih magli demantovali objavljivanjem svog programa, u kome je jedna od najistaknutijih tačaka najprofitabilnija i najperspektivnija grana crnogorske privrede – turizam. U ovoj oblasti oko čijeg značaja se svi u Crnoj Gori slažu, lideri koalicije su svjesni nečega što se često zanemaruje – da za turizam nije dovoljno imati sunce, more i planine i čekati da gosti sami dođu. Svjesni su da je turizam među najkompleksnijim privrednim granama i da jednostavno ne može da se razvija sam. U sve jačoj globalnoj, pa i regionalnoj konkurenciji, jasno im je da crnogorski turizam može biti konkurentan jedino u uslovima pune društvene i ekonomske stabilnosti, kao i opšte bezbjednosti, u čijem su obezbjeđivanju njihovi rezultati potpuno prepoznati.

Što nam treba turizam?

Uz turizam su neposredno vezani i ključni djelovi drugih tačaka njihovog programa, prije svega usavršavanje infrastrukture: komunalne, jer niko ne želi odmor bez pitke i uopšte slatke vode; energetske, jer skoro niko ne želi da provede odmor bez struje; informacione, jer mnogi ne zamišljaju odmor kao odsjecanje od svijeta; saobraćajne, jer turisti neće „tri dana jahanja“ ni do Crne Gore ni do svoje finalne destinacije. Zato iz koalicije obećavaju, pored pojačanog rada na poboljšanju svih pomenutih oblika infrastrukture, povećanje aviodostupnosti, jaču saradnju sa turoperatorima koji imaju avione i podsticajne mjere prema njima, poboljšanje stanja aerodroma i sklapanje aranžmana sa avio kompanijama za potpuno odvajanje turističkog od ostalog aviosaobraćaja.

Svjesni su u koaliciji i da se u procesu evropskih integracija mora usavršiti režim upravljanja granicom, da se ulaz u Crnu Goru maksimalno pojednostavi za građane svih država u skladu sa aktuelnim viznim režimom, uz istovremeno maksimalno očuvanje bezbjednosti. Naravno da su svjesni da toga bez maksimalne digitalizacije ne može, pa i u tom smjeru planiraju intenziviranje aktivnosti.

Crna Gora koja liči na sebe

Ova koalicija se obavezuje da će donijeti novu regulativu koja će građevinarstvo i arhitekturu prilagoditi očuvanju baštine i urbanog i ruralnog identiteta ambijentalnih cjelina. Ako neko misli da će turisti birati Crnu Goru kao destinaciju zato što ona liči na Majami, Dubai, Singapur ili Šangaj, grdno se prevario. Turista koji voli takve pejzaže i ambijente otići će tamo, da se divi originalu a ne nevještoj kopiji. Pa i turisti iz samog Majamija, Dubaija, Singapura ili Šangaja doći će u Crnu Goru ne zato što ona liči na njihov zavičaj, nego zato što liči na sebe.

Zato što je spoj Mediterana i njegovog krševitog zaleđa. Da, ima toga i u drugim mediteranskim zemljama, ali skoro niko ne može dovesti turiste do mjesta na kome mogu pješke, šetnjicom, a ne maršem, preći iz jedne u drugu klimatsku zonu i steći utisak da su prešli sa jednog na drugi kontinent, kao što se može na putu između Kotora i Cetinja. Malo je zemalja gdje se od morske obale do planinskih centara stiže za par sati lagane vožnje. Zato koalicija neće dati da se sve to skrnavi prekomjernim betoniranjem i kičem, nego će osigurati uslove da se u svojoj autentičnosti sačuva i za sadašnje i buduće generacije. To će biti jedan od ključnih imperativa pri procjeni prihvatljivosti stranih investitora.

Što gosti vole? Šta tu imamo, a šta nam nedostaje?

Svjesni su u koaliciji i da turisti vole dobro da pojedu, i to ono čega nemaju kod kuće, pa su zato pripremili set mjera podrške proizvođačima i prerađivačima zdrave hrane, i to u svim djelovima Crne Gore. Da se na budvanskim i ulcinjskim plažama nude tek ubrane rožajske i beranske maline i borovnice, u skijaškim centrima Durmitora, Bjelasice i Prokletija tek ulovljena morska blaga, a i kod jednih i kod drugih jegulje iz Skadarskog jezera – sve to bez troškova avionskog prevoza. Svjesni su da se razvojem takve poljoprivrede i ribarstva zapošljavaju ljudi ne tjerajući ih na migracije iz njihovih mjesta, ali su svjesni i da se očuvanju uslova za takvu proizvodnju hrane moraju prilagoditi razvoj industrije, rudarstva i energetike.

Svjesni su i da današnji turisti zahtijevaju visoko profilisanu i dinamičnu kulturnu ponudu. Da mnogima nisu dovoljni sami dragulji naše baštine, ni zidine Kotora ni manastir Morača ni džamije Pljevalja i Bara i ostali. Zato su namjerni da još više aktivnosti usmjere u osmišljavanje projekata i umrežavanje partnera, te još više novca da opredijele za sufinansiranje prekograničnih EU projekata iz oblasti kulture, da naši festivali budu obogaćeni učesnicima iz cijelog regiona, ali ne samo balkanskog, nego i mediteranskog i podunavskog. Da bruje naši trgovi, ljetovališta i zimovališta od performansa izvođača sa svih strana, a da se onima koji nisu „iz tog filma“ osigura najlakši mogući pristup biserima sakralne baštine i njihovoj duhovnosti i spokoju.

Svjesni su i mana crnogorskog turizma - njegovog izrazito sezonskog karaktera, kao i ekstremnog teritorijalnog dispariteta. Zato fokus stavljaju na razvoj zimskog, seoskog, lovnog, ribolovnog, zdravstvenog, avanturističkog, kulturnog, prehrambenog, ekološkog, festivalskog, kongresnog i ostalih grana turizma, naravno uz dalje usavršavanje i razvoj onog morskog, u kome će pružiti podršku razvoju najprofitabilnijih smještajnih kapaciteta - hotela sa 4 i 5 zvjezdica.

Ko će sve to i kako da izvede?

Naravno da očekuju i pitanja političke konkurencije i građana – ko će sve to da ostvari, ko će to istovremeno da djeluje na toliko paralelnih polja i da uvede red i sistem u naš turizam? Imaju na to spreman odgovor – novoosnovano Ministarstvo turizma, čija će jedina nadležnost biti ova strateška privredna grana i koje će ostvarivati punu koordinaciju sa svim drugim ministarstvima.

Na pitanje – ko će sve to na terenu da izvede, tamo gdje se stupa u direktan kontakt sa gostima, takođe imaju spreman odgovor. Uvođenje kategorije “stalni sezonski radnik” omogućiće građanima koji imaju odgovarajućih znanja i vještina i čije su druge djelatnosti kompatibilne sa sezonskim smjenjivanjem, da imaju siguran kontinuiran posao u velikom dijelu godine i da se smanje rizici i gubici vezani uz konstantno obučavanje novih turističkih radnika „od nule“.

Zašto je red nužan?

Kako bi se uveo red u crnogorski turizam i omogućio njegov planski i strateški razvoj, planiraju uvođenje digitalnog sistema evidencije i izvještavanja u turizmu, koji daje uvid u trenutno stanje posjete i omogućuje kontinuiranu analitiku i informisano donošenje odluka. Red će uvesti i zakonskim, institucionalnim, kadrovskim i tehničkim osnaživanjem Uprave za inspekcijske poslove i na državnom i na lokalnom nivou vlasti radi iskorjenjivanja „sive ekonomije“ u oblasti izdavanja smještaja. Tako će cijela Crna Gora imati koristi od svojih najdragocjenijih resursa, a ne samo povlašćeni. Sve će to biti regulisano novim zakonima koje koalicija planira da sa partnerima donese tokom mandata 44. Vlade Crne Gore – novim Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, novim Zakonom o turističkim organizacijama i novim Zakonom o boravišoj taksi.

Iz koalicije „ALEKSA I DRITAN – HRABRO se broji!“ u suštini svima nama poručuju da ne smijemo dragulje koje su nam Bog i priroda darovali da uzimamo zdravo za gotovo, jer je turizam dragulj koji stalno mora da se brusi. Da cijela Crna Gora mora da bude lijepa i privlačna, a ne samo njen dio, da mora da bude uvijek lijepa i privlačna, a ne samo nekoliko mjeseci godišnje, i najzad, da mora da ostane zauvijek lijepa i privlačna, a ne samo za današnje generacije.

( Promo sadržaj )