Prester: Odgajamo generaciju frustriranih, nesrećnih žena
Muzičarka Ida Prester govori o novoj pjesmi “70”, ali i pritisku koji svakodnevno trpe pripadnice nježnijeg pola jer im se nameće da uvijek moraju biti lijepe, mlade i bez bora
Muzičarka Ida Prester oduvijek je voljela da pomjera granice i da prstom u oko tretira teme koje muče društvo.
Zato i ne čudi što je isto napravila i sa novim singlom “70” koji je posvetila ženama, te pokrenula jednu bitnu temu - a to je da pripadnice ljepšeg pola ne treba da strahuju od starenja, već da svoje godine, a i bore koje im svjedoče nose sa ponosom.
“To je izgleda ispala tema koja jako muči žene. Mene muči već nekoliko godina, a vidim i po reakcijama koliko im je jedna ovakva pjesma trebala kao podrška. Živimo u dosta toksičnim vremenima za žene. Ne dopušta im se da prirodno i normalno odrastaju i stare kao i muškarci. Od njih se očekuje da budu zauvijek mlade, lijepe, savršenog tijela, lica bez ikakve bore i to je ogroman pritisak mladosti koja je totalno nezdrav. Napravila sam pjesmu o afirmativnoj starosti. Starosti doživljavam kao jedan normalni period života koji ćemo prigrliti i iz njega izvući najbolje. Starost ne znači priprema za kraj, već jedan bogat život u kojem možemo da uživamo”, priča u razgovoru za Magazin Ida te ističe da je ovo u stvari pjesma o njenom 70. rođendanu.
“Opisala sam kako ga ja vidim. Htjela sam da pokažem da je starenje samo stvar duha. Mladost se ne iscrtava samo u ispeglanom licu, već i u sjaju u očima, životnoj aktivnosti, zaljubljenosti u stvari koje voliš, u jednoj životnoj strasti. Reakcije na pjesmu su kao što se može vidjeti na svim mojim društvenim mrežama, kanalima, pozitivne i svi kažu da je to pjesma koja im je trebala”, ispričala je Ida te otkrila koji je bio momenat i okidač da napiše “70”:
“Ima ih puno. Uzmeš ženski magazin i vidiš da su tamo isključivo sve reklame antiage. Marketing se pretvorio u totalni pritisak i kao da je najbitnija stvar na svijetu ukloniti sve znakove starenja. Sve reklame vrište: ‘Ne želimo na vama vidjeti nijedan znak starenja’. Kao da je starenje nešto neprirodno, nenormalno, kao da su bore nešto što je društveno neprihvatljivo”, kaže te priznaje da i sama osjeća ogroman pritisak, te da je ovakav način tretiranje žena nešto što je nametnuto od strane industrije.
“To su smislili da nam uzmu više para. Drugi direktni okidač mi je bio kad sam gledala Grejs Džons prije nekoliko godina na Exit festivalu. Žena koja u svojoj 71. godini okreće hula-hop 15-20 minuta i pjeva još uz to. Ma totalno ludilo. Polugola nastupa, boli je briga, a svi smo bili toliko u jednom pozitivnom šoku i shvatili da je starost samo pitanje toga kako joj ti pristupaš. Nju kad sam vidjela, rekla sam ‘ako može Grejs na takav način da ostari i da bude prava, oslobođena žena, sve mi možemo biti Grejs, i sve mi možemo biti oslobođene žene’”, ispričala je Ida.
Nijesu samo časopisi ti, gdje su žene “ispeglane”. Danas su filteri koji “čine čuda” dostupni i na društvenim mrežama, te su rijetke žene koje ih ne kroste, a neke su spremne plaćati ih i na godišnjem nivou ne bi li “ubrali” koji lajk više.
“Zato i kažem da su toksična i neugodna vremena, pogotovo za biti žena. Biti muškarac je mnogo lakše, njima se sve toleriše, sve njihove nesavršenosti su simpatične. Oni graciozno stare, a kad dobiju sijede postaju markantni. A kod nas je drugačija situacija, nikad nijesi dovoljno dobra. Ako se operišeš onda si se unakazila, ne ličiš na sebe, ako se ne operišeš onda si zapuštena. Znači, društvo je grubo prema ženama i neprijateljski nastrojeno. I to mi je bio jedan od okidača kad sam vidjela da se reklamiraju intervencije sprečavanja prvih bora kod mladih djevojaka u ranim 20-im. Kakva je to uopšte tema da neko sa 19 godina razmišlja o borama”, pita se Prester.
Ona ističe da žena u tim godinama treba da razmišlja ko je i kako pronaći svoj put, usrećiti samu sebe, ostvariti svoje snove.
“To nikad nije bilo da neko sa 18-19 godina razmišlja o borama kao nekoj najgoroj mogućoj frustraciji. Mi odgajamo generaciju frustriranih, nesrećnih žena koje će s godinama sve manje i manje imati samopouzdanja i sve manje i manje ličiti na sebe. Mislim da se, pogotovo sa mladim djevojkama, danas mnogo više treba raditi na njihovom psihičkom osnaživanju, prihvatanju njihovih sopstvenih nesigurnosti koje su, treba im se to objasniti, normalan dio odrastanja i sazrijevanja. Međutim, niko sa njima ne radi o toj ljepoti iznutra. Svi ih opterećuju time da trebaju da budu savršena slika vlastitog filtera koje im je neko nametnuo da bi im uzeo pare. Naravno da im je u interesu da imaju klijentelu koja će kod njih dolaziti od 18 godine, a ne od 50-te i 60-te. Sve je to meni jasno, ali mi kao društvo moramo djelovati u drugom smjeru da žene osnažujemo da vole sebe, da vole svoje tijelo, da nesavršenosti nijesu problem, već autentičnost koje nas čini posebnost. Nesavršenosti su lijepe, trebamo ih njegovati i uživati u njima, a ne se panično bojati svake bore, mladeža, krivog nosa. Ne moramo sve izgledati na isti kalup. Mi smo osobe sa svojim identitetom, stavovima, sa svojom fizionomijom koja je samo naša”, savjetuje Ida.
U patrijarhalnim društvima u kojima živimo žena se od početka uči da je njena ljepota i pojava najbitnija karakteristika, smatra ona.
“To je prava greška jer od malih nogu djevojčicama najčešći kompliment koji damo je ‘kako su lijepe’. Ženi je najbitnije da je lijepa i na taj način staviš već malu djevojčicu u ladicu da ona misli da je to kako ona izgleda najvažnija stvar vezana za nju. Ti ako si totalno opsjednut fizičkim izgledom, gubiš vrijeme za usavršavanje svojih interesovanja, strasti, vizija. Mi depiliramo svaku dlačicu, plačemo nad svakom borom, a za to vrijeme naši ćelavi muškarci sa ogromnim trbusima već dođu do mjesta predsjednika zemlje, uprave i postaju direktori”, napominje Ida.
Žene često ne vole da otkrivaju svoje godine, no protagonistkinje koje se pojavljuju u njenom novom spotu među kojima su hrvatska manekenka Zvona Vučković, influenserka 50+ Jadranka Olivari Jirsak (Oliva Style), glumica Ksenija Marinković, zagrebačka street style ikona Đurđa Anotolović, dizajnerka enterijera Lila Jurić rado su učestvovale u ovoj priči, te na taj način otkrile da ako nijesu već zagazile u 70-te, hrabro grabe ka njima.
“Možda sam malo radikalna, ali svaki put kad neka žena sa nelagodom priča ili čak laže o svojim godinama, na neki način ponizi sama sebe. Sa tim je automatski saglasna sa stavom da je starenje ružno, tužno, umjesto da se divimo starim ljudima. Moram priznati da se ja divim tim damama koje su bile u mom spotu i htjela sam ekipu od 70 godina u spotu. To je kompliment, jer šta mi sve ona može ispričati, šta je ona sve vidjela, gdje je sve bila. Moja poenta je bila da prezentujem stare dame u skroz novom svjetlu”, ispričala je Ida i dodala da je na društvenim mrežama oglasila da traži žene od 70 godina za spot, a prijavu je poslalo 150 žena sa čitavog Balkana.
“Fasciniralo me je to što je veliki broj gospođa od 60+ htjelo da odvoji vrijeme, pjeva, pleše i luduje sa mnom na snimanju spota i to je jedna od najboljih žurki na kojima sam bila. To je ono što mi zaboravljamo kod starenja. Meni su stari ljudi interesantni jer su totalno oslobođeni. Oni se ne moraju nikome dokazivati, ne moraju se izvinjavati, shvatili su da je vrijeme dragocjeno i da treba koristiti svaki dan tačno na način kako osjetiš, a ne se prilagođavati tuđim potrebama, što mi žene često radimo. Stalno se trudimo da se dopadnemo drugima. Ti trebaš uživati u sebi i ovaj spot je jedno slavlje žena koje uživaju same u sebi”, napominje Ida.
Ljudi u 70-im mnogo više cijene život, jer sa godinama dobijaju životnu mudrost i zrelost.
“U tim godinama ti je jasno da je život u kojem se prilagođavaš tuđim potrebama i očekivanjima, promašen. Jedini život koji se isplati živjeti i vrijedan je življenja je kad otkriješ sam sebe i kad uživaš sam u sebi, bez pardona ideš na ostvarenje svojih snova. Jedini po mom mišljenju lijepi i zdrav život je slobodan život, kad ti uživaš u svojoj slobodi, paziš da ne povrijediš nekog drugog, ali unutar svog dijapazona radiš stvari koje te zanimaju, vesele i uživaš u tome. Bez očekivanja okoline i boli te briga šta ko misli. Takve starije ljude sam tražila. Starije žene sa strašću u očima, koje su ludovale, skakale, plesale i koje su iskreno uživale u svakom danu”, prisjetila se ona.
Ida se osvrnula i na to što žene više cijene komplimente koje dolaze od istog pola, te koliko im je značilo to što je upravo ona kao lijepa, osviješćena i pametna žena pjeva o 70.
“Mnogo njih mi je reklo da prvi put čuju da ta tema zanima nekog ko nije u njihovim godinama. Treba razmišljati unaprijed. Već vidim svoj život i sljedećih 30 godina. Ako mi sami ne postavimo temelje za jedno zdravo društvo u kojem će starost biti normalna, prihvaćena, gdje će ti ljudi biti cijenjeni, a ne omalovažavani kao što su danas, i nama će biti bolje. Ljudi su kratkovidi sa tom politikom ekstremne fobije od starosti. Kad-tad ćemo i mi biti stari. Zar i nama samima nije u interesu da izgradimo temelje i budemo što cjenjeniji, što smo stariji, a oni grade skroz drugo društvo koje potcjenjuje, kritikuje starost i okrenuto je isključivo na mlade. To je pogrešno. Pjevala sam pjesmu o tome i žene su oduševljene jer je neko ušao u njihove cipele ko nije još u njihovim cipelama. Mogla sam pjevati bilo koju drugu temu, ali upravo mi je ovo bilo interesantno jer vidim kuda to ide. Nikome nije u interesu da gradimo društvo gdje su stari ljudi jadni, siromašni, prepušteni sami sebi, gdje su starije žene nevidljive. Meni je to bila važna tema, a one su to shvatile kao kompliment”, sa ponosom tvrdi Ida te obećava da će ovu numeru uz još mnoge hitove publika čuti uživo već narednog vikenda na Festivalu kulture Zabjelo.
“Prije nekoliko dana imali smo nastup u Berlinu, bilo je sjajno. Tada smo prvi put uživo izveli numeru ‘70’ i cijela publika je pjevala refren sa nama, a već na sljedećem koncertu sigurna sam da će naučiti i strofe. Pjesma je zaživjela, super zvuči uživo i izvodim je sa bendom. Definitivno ću je izvesti i na Festivalu Zabjelo”, zaključuje Ida.
Žena ne smije da bude ukras uspješnom muškarcu
Još kao djevojčice žene se pripremaju da birnu o drugima, ali se ne uče toliko da brinu o sebi. Uvijek su u podređenom položaju, te Ida pokušava da odgonetne, kad to žena zaista počinje da živi punim plućima:
“To se mora prepustiti svakoj ženi da se izbori sama. Veliki se jaz pravi od početka odgoja između dječaka i djevojčica. Od početka su jasne uloge, etikete i epiteti koji se lijepe djevojčicama. Sad je samo, s obzirom na to da ih i društvo usmjerava ka tom smjeru, njima je na odgovornosti da kroz život podvuku crtu i kažu ‘ne ja neću biti ukras uspješnom muškarcu. Biću uspješna i srećna žena sama po sebi’. Definitivno, društvo te povlači u poziciju gdje si ti samo ukras i dosta često vidim da se djevojčice odgajaju samo za dobru udaju”, kaže Ida.
Živimo u dosta toksičnim vremenima za žene. Ne dopušta im se da prirodno i normalno odrastaju i stare kao i muškarci. Od njih se očekuje da budu zauvijek mlade, lijepe, savršenog tijela, lica bez ikakve bore i to je ogroman pritisak mladosti koji je totalno nezdrav
Mladost se ne iscrtava samo u ispeglanom licu, već i u sjaju u očima, životnoj aktivnosti, zaljubljenosti u stvari koje voliš, u jednoj životnoj strasti
Biti muškarac je mnogo lakše, njima se sve toleriše, sve njihove nesavršenosti su simpatične. Oni graciozno stare, a kad dobiju sijede postaju markantni. A kod nas je drugačija situacija, nikad nijesi dovoljno dobra. Ako se operišeš onda si se unakazila, ne ličiš na sebe, ako se ne operišeš onda si zapuštena
( Marija Vasić )