Zbog suše nema dijela Biogradskog jezera

Gornji dio Biogradskog jezera potpuno je presušio, zbog navodno ekstremne suše.

Direktor NP “Biogradska gora“ Saša Jeknić tvrdi međutim, da je stanje bilo značajno gore prije nekoliko godina.

On pojašnjava da jezero nije presušivalo minule dvije godine, to se ne nije dešavalo, prije svega, zbog dužeg topljenja snijega sa planina koje je punilo Biogradsku rijeku.

“Ovog ljeta, nažalost, suše su ostavile posljedice na gornji dio jezera, koje je za dva i po do tri metra niže od drugog dijela. Kada novac ne bi bio izazov, trebalo bi ukloniti velike naslage mulja u delti. Ovakva sitacija je očekivana i posljedica je prirodnih uslova“, rekao je on.

Jeknić je ocijenio da projekti kojim bi se ubalažila ili izbjegla slična stanja zahtijevaju milonska ulaganja.

Biogradskom jezeru prijeti nestajanje, a ukoliko se nešto ne preduzme, Crna Gora će ostati bez jednog od simbola. To su sa naučnog skupa prije tri godine poručili ekspeti.

Profesor Građevinskog fakulteta Mićko Radulović tada je rekao da bi problem mogao da bude relativno lako riješen - postavljanjem pregrada na kosinama jezera i Biogradskoj rijeci.

“Gubljenje vode iz Biogradskog jezera kroz podzemlje, u sušnom periodu godine, je u granicama od 50 do 60 litara u sekundi, a prosječna godišnja zapremina nanosa koji dospijeva u jezero iznosi oko 27 metara kubnih u sekundi.

Radi sprečavanja, odnosno smanjenja zasipanja jugoistočnog dijela jezera bujičnim nanosom, predlaže se izrada kaskadnih pregrada od gabiona”.

Radulović i šef službe za unapređenje i razvoj NPCG Veselin Luburić predložili su postavljanje profila na Jezerštici, mjerenje protoka u sušnom periodu godine kada nema isticanja iz jezera, gradnju kaskadnih pregrada na Biogradskoj rijeci i zaštitu kosine, sa njenim ublažavanjem u gornjem dijelu i ozelenjavanjem.

Da Biogradskom jezeru vrijeme nije saveznik i da je pod hirno trebalo nešto učiniti na sanaciji , tvrdi i nekadašnji direktor NP „Biogradska gora“ Dragiša Dožić.

On kaže da je usljed komercijalizacije i prevelike posvećenosti turističkom aspektu, prilično zanemareno ulaganje u zaštitu jezera.

Dožić je ocijenio da procesi koji ugrožavaju jedno od najlješih jezara na Balkanu svake godine napreduju.

Alarmantnost stanja na Biogradskom jezeru uočena je još prije skoro tri decenije.

Alarmantnost stanja na Biogradskom jezeru uočena je još prije skoro tri decenije

Tada su nadležni, zbog činjenice da su bila potrebna velika novčana ulaganja, odlučili da fazno pristupe rješenju.

Urađen je projekat „Hidrološka i inženjerijsko-geološka istraživanja za potrebe sanacije jezera.

Prema projektu, počelo se od zatvaranja ponora, kao jednog od destruktivnih procesa.

Terenski radovi počeli su 1988. godine u fazama i uz prekide, zbog nedostatka novca.

Istraživanje iz 1990. nije bilo dobro za Nacionalne parkove Crne Gore

Krajem 1990. godine obavljeno je preliminarno mjerenje nanosa i parcijalno uzimanje uzoraka na djelovima gdje je nivo vode bio nizak.

Potom su “Zeleni”, uz finansijsku podršku države, uradili projekat „Biogradsko jezero- idejno rešenje anti erozione zaštite“. Taj predlog, kao ni kasnija studija Gređevinskog fakulteta, kako su ranije objasnili u upravi JP NPCG, nijesu poklonili dovoljno značaja uticaju izvođenja radova na osjetljivi prašumski ekosistem.

Procijenjeno je da bi se značajan dio nanosa nastalih izvođenjem konkretnih radova putem Jezerštice našao u Tari, koja je takođe zaštićeno područije.

( Dragana Šćepanović )