Radić: Pravna država i princip vladavine prava kao nezaobilazan uslov ulaska u EU
Radić je kazala da je nezavisno sudstvo jedan od temelja pravne države, te dodala da tužioci i sudije ne bi smjeli da budu pod bilo kakvim uticajem ili političkom kontrolom
Već dugo raspušteni crnogorski parlament, koji je u ovom sazivu i prestao da postoji, gazio je Ustav Crne Gore u kontinuitetu, a sve zbog interesa političkih partija koje su u tom trenutku tvorile parlamentarnu većinu, ocijenila je kandidatkinje sa poslaničke liste "Da. Mi možemo, za građansku Crnu Goru" Mirel Radić.
Ona je, kako je saopšteno iz te koalicije, kazala da je nezavisno sudstvo jedan od temelja pravne države, te dodala da tužioci i sudije ne bi smjeli da budu pod bilo kakvim uticajem ili političkom kontrolom.
Ta je praksa, kako ona smatra, prisutna danas, opisujući je kao lošu i sa obrisima javnog i neskrivenog.
"Najupečatljiviji je svakako primjer vezan za izbor sudija Ustavnog suda kada je cjelokupna crnogorska javnost svjedočila o bestijalnosti i bahatosti političkih elita u Skupštini koje su pred licem javnosti definisali kvote po kojima partije treba da imaju sopstvene sudije, po principu jedan vaš, a jedan naš ?! Da nije žalosno, bilo bi smiješno…Tako se i dogodilo, dok su gotovo svi ćutali na taj izraz osionosti kojim je pogažena jedna grana vlasti u Crnoj Gori", objasnila je Radić.
Upitala je da li ovakvi izbori sudija, Tužilačkog i Sudskog savjeta garantuju jednakost pred zakonom.
"Apsolutno da ne. Na ovaj način Ustavom zagarantovan princip jednakosti svih građana pred zakonom i nezavisnost sudske vlasti postaje mrtvo slovo na papiru i građani su prepušteni "političkim" sudijama, koji će suditi onako kako im nalažu oni kojima imaju "zahvaliti" za izbor na sudijsku funkciju", rekla je Radić.
Prema njenom mišljenju, neprihvatljivo je da zakonodavni dom bude iznad Ustava i zakona države.
"Nažalost, to će se dešavati sve dok crnogorsko pravosuđe, u pravom smislu te riječi – ne bude nezavisno, dok na čelo pravosudnih institucija ne dođu stručni, odvažni i kompetentni ljudi, koji karijere nijesu gradili zahvaljujući skrivenom političkom aktivizmu i podršci partija, već strogim poštovanjem zakona i Ustava", dodala je Radić.
Ona je ocijenila da je Crnoj Gori nepohodna svojevrsna lustracija u pravosuđu na svim nivoima, za koju kaže da bi trebala da bude sprovedena kroz sveobuhvatne reforme.
Za izgradnju pravne države, kazala je, potrebno je hitno donošenje zakona o Skupštini i Vladi.
"Naš građanski pokret i koalicija “Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru”će u periodu pred nama u zakonskom roku odgovoriti na javni poziv koji je Ministarstvo pravde uputilo za uključivanje u pripreme izrade Strategije reforme pravosuđa 2024.-2027. sa Akcionim planom za period 2024.-2025. Daćemo konstruktivne predloge i sugestije koji će pravosuđe u Crnoj Gori postaviti na pijedestal vladavine prava, na način što ćemo našim prijedlozima utrti put pregovaračkom procesu za poglavlje 23 kada je u pitanju pravosuđe. Vratićemo poverenje građana u organe pravosuđa", kazala je Radić.
( Mi.Ra. )