Humanitarna katastrofa skreće pažnju sa kontraofanzive

Jučerašnje pucanje brane na rijeci Dnjepar dodatno je zamutilo ionako kompleksnu sliku rata u Ukrajini uoči dugoočekivane kontraofanzive Kijeva i prijeti da izazove humanitarnu katastrofu.

Usljed vodene bujice, koja je probila ogromnu branu Kahovka koja razdvaja ruske i ukrajinske snage na jugu Ukrajine, značajan dio ratne ratne zone je poplavljen, a lokalno stanovništvo primorano je na evakuaciju.

Ukrajina je optužila Rusiju da je raznijela branu u namjernom ratnom zločinu, dok Kremlj sa druge strane tvrdi da je Ukrajina sabotirala branu, kako bi skrenula pažnju sa velike kontraofanzive za koju Moskva kaže da je neuspješna.

Proruski zvaničnici u toj oblasti dali su kontradiktorne izjave, pojedini govoreći da je branu tokom noći pogodio ukrajinski projektil, a drugi tvrdeći da je pukla usljed ranije štete.

Rojters ističe da nijedna strana nije ponudila dokaze za svoje tvrdnje i podsjeća da Ženevske konvencije eksplicitno zabranjuju targetiranje brana u ratu zbog opasnosti koju to predstavlja za stanovništvo.

Bijela kuća je sinoć saopštila da ne može sa sigurnošću da kaže šta je uzrok rušenja brane, ali da procjenjuje izvještaje da je eksploziju izazvala Rusija.

Portparol Džon Kirbi kazao je da je pucanje brane vjerovatno izazvalo “veliko stradanje” i evakuaciju hiljada Ukrajinaca. On je takođe dodao da bi šteta mogla imati razorne posljedice na ukrajinsku energetsku bezbjednost.

Do sredine jutra u gradu Hersonu, na teritoriji koju kontroliše ukrajinska vlada nizvodno od brane, pristanište na pritoci Dnjepra je već bilo potopljeno.

Lidija Zubova, 67, koja je čekala voz kako bi napustila grad kazala je za Rojters: “Naša lokalna škola i stadion su poplavljeni, put je potpuno poplavljen, autobus se zaglavio”.

Na obali Dnjepra koja je pod kontrolom Rusije, gradonačelnik Nove Kahovke, kojeg je imenovala Moskva, kazao je da je nivo vode porastao na 11 metara. Stanovnici koje je Rojters uspio da kontaktira telefonom kazao je da su pojedini odlučili da ostanu uprkos ruskim naređenjima da odu.

Brana snabdijeva vodom široku oblast južne Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je okupirala Rusija, i omogućavala hlađenje nuklearne elektrane Zaporožje koju kontroliše Rusija. Nuklearna agencija UN je saopštila da bi elektrana u Zaporožju trebalo da ima dovoljno vode da hladi svoje reaktore “nekoliko mjeseci” iz posebnog jezera.

Zoološki vrt Kazkova Dibrova na obali rijeke pod kontrolom Rusije potpuno je poplavljen i svih 300 životinja je uginulo, objavio je predstavnik zoološkog vrta na Fejsbuk nalogu.

Ukrajina i Rusija su obje zatražile sastanak Savjeta bezbjednosti UN kako bi razgovarali o brani. Ukrajina optužuje Rusiju za “ekološki i tehnološki čin terorizma”, dok Rusija tvrdi da se radi o “sabotaži koju je sprovela Ukrajina”, navodi se u dokumentima u koja je Rojters imao uvid.

Uništavanje brane podstaklo je strahove od nove humanitarne katastrofe u centru ratne zone i transformisalo linije fronta upravo u trenutku kada Ukrajina priprema dugoočekivanu kontraofanzivu kako bi istjerala ruske vojnike sa svoje teritorije.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu kazao je juče da su njegove snage odvratile napade tokom prva tri dana ukrajinske ofanzive i da je u tim sukobima stradalo ili je ranjeno 3700 ukrajinskih vojnika.

Ukrajina je odbacila ruska saopštenja kao laži, ali nije ponudila više detalja o napadima.

Kijev tvrdi da je brana Kahovka možda uništena kako bi se spriječile ukrajinske trupe da koriste ostrva na rijeci za amfibijski napad na okupiranu provinciju Herson. To vjerovatno nije bio put za veliku ukrajinsku kontraofanzivu, piše FT, ali su sada sužene opcije Kijeva za manje napade na jugu zemlje.

Brana je od početka invazije bila pod kontrolom Rusije, mada su ukrajinske snage prošle godine osvojile sjevernu obalu Dnjepra. Obje strane se već duže vrijeme međusobno optužuju da planiraju da unište branu.

“Ruski teroristi. Uništavanje brane Kahovka samo potvrđuje cijelom svijetu da moraju biti izbačeni iz svakog dijela ukrajinske zemlje”, objavio je juče predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Nakon sastanka sa vojnim vrhom Zelenski je naveo da je “uništavanje brane bilo namjerno, ali da je neprijatelj djelovao haotično i dozvolio da njegova oprema bude potpoljena”. “Pucanje brane neće uticati na odlučnost Ukrajine da povrati svoju teritoriju”, istakao je Zelenski.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da se radi o “gnusnom činu, koji još jednom pokazuje brutalnost ruskog rata u Ukrajini”.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel naveo je da uništavanje brane može predstavljati ratni zločin. “Uništavanje civilne infrastrukture jasno se kvalifikuje kao ratni zločin - a mi ćemo pozvati na odgovornost Rusiju i njene posrednike”, objavio je Mišel.

Ujedinjene nacije nemaju informacije iz nezavisnih izvora o tome kako je brana pukla, kazao je juče generalni sekretar UN Antonio Gutereš opisujući to kao “još jednu razornu posljedicu ruske invazije na Ukrajinu”.

Sergej Radčenko, profesor na “Džons Hopkins” univerzitetu kazao je za “Politiko” da “na osnovu situacije djeluje da Rusija ima više razloga da uništi branu budući da se Ukrajinci pripremaju i već su počeli kontraofanzivu”. “Ovo će svakako otežati Ukrajincima da pređu rijeku”, kazao je Radčenko.

Sličnog je misljenja i Ben Beri, sa Međunarodnog instituta za strateške studije. “Imajući u vidu da je Rusija u strateškoj defanzivi, a Ukrajina u strateškoj ofanzivi, na kratke staze ovo je definitivno prednost za Rusiju”, kazao je Beri za Rojters.

“Fajnenšl tajms” podsjeća da su ruske snage minirale branu prošle jeseni nakon što je ukrajinska vojska oslobodila zapadnu obalu rijeke. FT takođe ističe da je Rusija napadala hidroelektrane u pokušaju da uništi ključnu ukrajinsku infrastrukturu, a prošlog septembra ispalili su osam krsterećih raketa na branu na obližnjoj rijeci Inhulets, usljed čega je došlo do poplava, što je usporilo napredovanje ukrajinskih snaga u toj oblasti.

Rast cijena pšenice i kukuruza

Globalne cijene pšenice i kukuruza juče su zabilježile rast usljed rušenja brane Kahovka što je podstaklo strahove od novog poremećaja u globalnom lancu snabdijevanja. Cijena pšenice juče je na berzama porasla za 2,4 odsto, a kukuruza za jedan procent, prenijela je agencija Asošijetid pres.

Na jugu Ukrajine, gdje se dogodilo pucanje brane, nalaze se velika poljoprivredna zemljišta.

Andrej Sizov, generalni direktor kompanije SovEcon koja se bavi istraživanjem poljoprivrednog tržišta u oblasti Crnog mora, rekao je da urušavanje brane “izgleda kao velika eskalacija sa strašnim posljedicama i ogromnim rizikom”. “Ovo bi mogao biti samo početak trke sa bikovima”, napisao je Sizov na Tviteru.

( N.Bogetić )