Rekonstrukcija magistrale Pljevlja-Čajniče ostala na papiru

Put Pljevlja - Čajniče, jedina asfaltna veza iz tog grada sa BiH, jedan je od lošijih u državi i neophodna je njegova hitna rekonstrukcija, zbog velikog broja rupa, krivina i ulegnuća na asfaltu, poručili su iz Mreže nevladinih organizacije sjevera.

Navode da su i ove godine samo krpljene rupe na kolovozu.

Pozivaju Direkciju za saobraćaj da za sljedeću godinu planira novac za rekonstrukciju magistralnog puta, za šta su potrebna “znatna novčana sredstva”.

Osim velikog broja rupa, veliku opasnost za vozače predstavljaju i brojna ulegnuća na kolovozu, zbog čega su “česta oštećenja na vozilima”.

Podsjećaju da su prethodnih godina iz direkcija za javne radove i saobraćaj stizala obećanja da će putni pravac biti rekonstruisan makar do mjesta Boljanići, ali da, kako tvrde, ništa nije urađeno.

Put je asflatiran 1986. godine, i od tada se povremeno samo krpe udarne rupe i posebno je rizičan na mjestu nekadašnjeg graničnog prelaza na Metaljci.

Putem svakodnevno prolazi veliki broj vozila i putnika koji putuju u neki od gradova u BiH, a među njima je i veliki broj studenata koji se školuju u Sarajevu ili Foči.

“Nadležni ne brinu o saobraćajnici prema Čajniču niti ih interesuju životi mladih Pljevljaka koji studiraju u Sarajevu ili Foči jer je ova trasa kojom prolaze putujući kući ili od kuće visokog rizika. Odgovorno tvrdimo da oni svaki put rizikuju svoj život kada odlaze na fakultet ili kada se vraćaju kući”, tvrde u Mreži.

Opština Čajniče, od granične linije, sanirala je dio puta, tako da je vidna razlika kada se napusti teritorija Crne Gore i pređe u BiH.

Savjeti mjesnih zahjednica Jugovo, Boljanići, Gotovuša, Poblaće i Potkovač uputili su zahtjev resornom Ministarstvu i Direkciji za saobraćaj od kojih traže rješavanje problema.

Iz Direkcije za saobraćaj prije dvije godine su “Vijestima” saopštili da je planirana rekonstrukcija regionalnog puta Pljevlja-Metaljka i da će početi izrada Glavnog projekta za rekonstrukciju prve dionice Pljevlja- Krće u dužini od 19 kilometara.

( Goran Malidžan )