Tvrde da su radili zakonito

Nastavljena saslušanja u predmetu “Stanovi”, Brajović i Miličković negirali krivicu

11212 pregleda18 komentar(a)
Brajović, Foto: Boris Pejović

Funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović rekao je juče da je u Vladinoj Komisiji za dodjelu stanova bio dijelom 2016. godine, i da to tijelo nije donosilo nikakve odluke, već da su pripremali informacije o kojima se odlučuvalo na Vladi.

To je kazao novinarima nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), dodajući da je odbacio sve navode krivične prijave.

Navode krivične prijave odbacio je i Dražen Miličković, koji je takođe juče saslušan pred specijalnim tužiocem Vukasom Radonjićem.

Dražen Miličkovićfoto: Boris Pejović

Brajović i Miličković, nekadaši konzul u Sremskim Karlovcima, saslušani su u svojstvu osumnjičenih, u predmetu formiranom nakon što je premijer Dritan Abazović podnio krivičnu prijavu protiv njih, tadašnjeg predsjednika i članova Komisije - Predraga Boškovića, Suada Numanovića, Dragice Sekulić, Damira Šehovića, Budimira Šegrta i Osmana Nurkovića.

U istom svojstvu, Radonjić će danas saslušati Šehovića, Šegrta i Nurkovića.

“Mislim da sam postupio u skladu sa zakonom i ja i moje kolege. Nažalost, mislim da je u Crnoj Gori kreiran takav jedan ambijent da je postala nepodnošljiva lakoća da se ljudi političi diskvalifikuju, napadaju i blate. Ja sam u Komisiji bio dijelom 2016. godine. Komisija nije donosila nikakve odluke”, rekao je Brajović novinarima nakon saslušanja.

Brajović je objasnio da je odluke donosila Vlada, a da je Komisija pripremala informaciju za odlučivanje na Vladi:

“Čak mogu da kažem da je upitno da li se uopšte može voditi jedan ovakav spor kada se ima u vidu član 86 Ustava koji govori o imunitetu poslanika, a odnosi se i na imunitet predsjednika Vlade, ministara... Mislim da je sve usmjereno na političku diskvalifikaciju mene i mojih kolega. I potpuno sam siguran da smo postupali u skladu sa zakonom”.

Miličković je, nakon saslušanja, novinarima rekao da ne prihvata ništa iz krivične prijave i da u tom slučaju nema ništa što bi ga opterećivalo:

“Baš naprotiv, ponosan sam što smo mi u Komisiji bili u prilici da državnoj administraciji rješavamo stambene potrebe. Radili smo to u skladu sa zakonom... Sve smo radili zakonito, savjesno i odgovorno. I još jednom ističem da sam ponosan što smo u dobroj mjeri, koliko smo bili u situaciji, uspjeli da skućimo državnu administraciju koja je radila odgovoran posao. Cilj je bio da Crna Gora u regionu bude prepoznata kao jedna od najnaprednijih država”.

Dan ranije, pred tužiocem Radonjićem krivicu su negirali Bošković, Sekulić i Numanović.

Iako su svi do sada saslušani tvrdili da je odluke donosila Vlada, u dopuni krivične prijave koju potpisuje Abazović, stoji da je Komisija donosila odluke o dodjeli stambenih jedinica suprotno Odluci o kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

Iz SDT-a su rekli “Vijestima” da su saslušanja zakazana nakon što su analizirali dokumentaciju Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu i Državnog arhiva...

Odluka predviđa da funkcioner rješava stambeno pitanje po osnovu zakupa stana ili kupovinom po povoljnijim uslovima.

“Iz priložene dokumentacije, evidentno je da je Komisija dodjeljivala stanove na način da ih je bez izuzetka davala u zakup na neodređeno vrijeme, s pravom kupovine stana po povoljnim uslovima”, piše u dopuni krivične prijave.

Komisija se, stoji u dokumentu, pozivala na član Odluke, prema kojem “Komisija, uz saglasnost Vlade, može rješavati stambene potrebe pojedinih funkcionera bez oglašavanja… u skladu sa zakonom”.

Iako su SDT-u prije dva dana spočitavali da su saslušanja u sedmici parlamentarnih izbora svojevrstan pritisak na partije iz koje dolaze osumnjičeni, tužilac Radonjić je to negirao

“U sprovedenim postupcima Komisija je pripremala informaciju za Vladu sa predlogom zaključaka, koje je Vlada usvajala, bez izuzetka i ikakve izmjene. S obzirom na to da Odluka propisuje da o rješavanju stambenih potreba funkcionera odlučuje Komisija, navedenim postupanjem predsjednik i članovi tog tijela su svjesno dovodili u zabludu Vladu, kako bi za svoje protivpravno činjenje i odluke pribavili navodno opravdanje i saglasnost. U suprotnom, bili bismo u situaciji da je Vlada davala saglasnost na pitanja za koja nije ovlašćena i čija je realizacija evidentno protivzakonita, usljed čega bi članovi Vlade bili odgovorni za nesavjestan rad u službi…”, ističe se u dopuni krivične prijave.