Prihod od doprinosa jednak sumi za isplatu penzija

Ovo je prvi put od 80-ih godina da je Fond PIO održiv. Vlada i Fond u naredna dva dana treba da odluče o redovnom i vanrednom usklađivanju penzija

37842 pregleda47 komentar(a)
Moguće vanredno usklađivanje penzija: Sa prošlogodišnjeg protesta penzionera, Foto: Luka Zeković

Naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje se izjednačila sa sumom potrebnom za isplatu penzija, što je prvi put od 80-ih godina prošlog vijeka da je Fond PIO održiv, saznaju “Vijesti”.

U aprilu je naplata doprinosa iznosila 43,5 miliona eura, dok je za isplatu penzija bilo potrebno 43,6 miliona eura. U maju je od doprinosa naplaćeno 42 miliona eura.

Prije deset godina u 2013. godini 58 odsto novca potrebnog za isplatu penzija obezbjeđivano je od naplate doprinosa, a u 2019. godini 78 osto. Država je nedostajući dio novca ranije nadoknađivala Fondu PIO iz drugih budžetskih prihoda, a sada se taj novac može usmjeravati za druge potrebe.

Država eventualni višak doprinosa od penzijskog osiguranja ne može koristiti ni za kakve druge namjene osim za isplatu penzija. Vlada i Fond PIO u naredna dva dana treba da donesu odluku o redovnom usklađivanju penzija na osnovu rasta zarada i inflacije u prva četiri mjeseca ove godine, što bi značilo rast penzija za oko 5,5 odsto, ali i u vezi najavljenog vanrednog usklađivanja penzija za dodatnih oko tri odsto.

Prosječna penzija sada iznosi 374 eura i sa ovim povećanjem bila bi veća za oko 30 eura. Ovo povećanje penzije bi uvećalo rashode Fonda PIO za oko 3,4 miliona eura mjesečno.

Naplata doprinosa za 30 miliona veća od plana: Fond PIOfoto: Luka Zekovic

Naplata doprinosa počela je značajno da raste tokom prošle godine, a rast je nastavljen i u ovoj godini. Od početka godine do kraja maja od doprinosa za penzijsko osiguranje naplaćeno je 177 miliona eura ili 50 miliona više negu u istom periodu prošle godine, a za 30 miliona više u odnosu na plan budžeta za ovu godinu.

Na rast naplate doprinosa uticali su povećanje zarada i broja zaposlenih, kao i smanjenje sive ekonomije u oblasti rada i isplate zarada.

Broj zaposlenih na kraju aprila iznosio je, prema podacima Uprave za statistiku Monstat, 238 hiljada i za 21 hiljadu je veći nego u istom mjesecu prošle godine, a za 30 hiljada veći u odnosu na april 2019. godine.

Prosječna neto zarada u aprilu je iznosila 786 eura, i za 79 eura je veća nego prošle godine, a za 275 eura veća u odnosu na isti mjesec 2019. godine.

U ljetnjim mjesecima u Crnoj Gori se povećava broj radnika zbog sezone, pa se može očekivati i nastavak trenda povećanja prihoda od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Višak prihoda od 117 miliona

Neto naplata ukupnih prihoda za prvih pet mjeseci iznosila je 984 miliona eura, i, prema informacijama “Vijesti”, za 235 miliona je veće u odnosu na prošlu godinu, a za 117 miliona veća od plana naplate za tu godinu.

Veća naplata u odnosu na plan ostvarena je po skoro svim stavkama.

Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila je 388 miliona ili 35 miliona više od plana. Od poreza na dobit pravnih lica u budžet se slilo 127 miliona eura ili 30 miliona više, od akciza 108 miliona ili 11 miliona više od plana, od ukupnih doprinosa 193 miliona ili 34 miliona više od plana,...

Iz Vlade je ranije najavljeno da će se višak prihoda koristiti za vraćanje starih dugova kako bi se smanjila nova zaduženja i ukupan javni dug.