Road to Investments: Evropsko tržište restriktivno u poređenju sa američkim, Balkanci najviše investiraju u nekretnine

Jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti bankarstva i finansija u ovoj godini, konferencija o finansijskom tržištu “Road to Investments 2023” (Put ka investicijama) održana je danas u Podgorici.

Organizator konferencije je Hipotekarna banka AD Podgorica uz podršku Raiffaisen Bank International. Učesnici su bili značajni evropski stručnjaci iz oblasti investicija.

„Vjerujem da će Konferencija o finansijskom tržištu „Road to Investments“ doprinijeti boljem razumijevanju funkcionisanja finansijskih tržišta u EU i mogućnosti za investicije“, kazao je Esad Zaimović, predsjednik Odbora direktora Hipotekarne banke koja je organizator konferencije otvarajući ovaj značajni događaj.

Takođe se osvrnuo na to da su u publici ovog izuzetno značajnog događaja ne samo klijenti i investitori, veći i raniji premijeri i ministri finansija Crne Gore, što vidi kao pokazatelj ispravne odluke da Hipotekarna banka organizuje cijelu konferenciju posvećenu mogućnostima za investicije u strana finansijska tržišta.

Na kraju, izrazio je nad da će taj događaj „ohrabriti brži razvoj i približavanje razvijenim finansijskim tržištima EU“.

Moderator prvog panela „Tržišni uslovi i aktuelno okruženje za investicije na kapitalnom tržištu“ prof. dr Saša Popović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, rekao je da će njegovi sagovornici dati više podataka kako bismo shvatili suštinu aktuelnih trendova finansijskih tržišta kroz pregled gobalnih finansijskih ekosistema i na šta da se fokusiramo u budućnosti.

Finansijaka ekonomija razvija se brže nego realna

Ključne podatke dao je dr Maurizio Dallocchio, profesor korporativnih finansija sa Bocconi univerziteta u Milanu koji je već na početku istakao da se „suočavamo sa situacijom koja je potpuno nepoznata“.

„Čak 37 odsto dolara koji su u opticaju štampani su 2020. godine - a iste emisije bile su u Evropi i Japanu - što je kreiralo visoku likvidnost. Druga bitna stvar je dug, koji je istovremeno značajno porastao. Tako se finansijaka ekonomija razvija brže nego realna ekonomija, što nije dobro“, rekao je on.

Ukazao je i na ulogu centralnih banaka, odnosno regulatora koji, iako „nevidljivi“, ipak su značajno uticali da se danas ne suočavamo s većom krizom.

„Investitori su skeptični kada je riječ o obveznicama koje izdaju banke – barem je tako u EU, SAD i drugim razvijenim tržištima. Zato centralne banke služe za održavanje balansa u cijelom sistemu“, dodao je dr Dallocchio.

Uspjeh Evrope zasnovan na tri stuba koji se urušavaju

Probleme globalnih finansijskih tržišta, ali i cijele privrede, prof. dr Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, ilustrovao je „problemom tri svemirska tijela“, odnosno njihovog uzajamnog odnosa – vječiti matematički zadatak koji i dalje traži nekoga ko će ga riješiti.

„SAD su nekada bile u vrhu, a danas se unutar svojih granica ne mogu dogovoriti ni oko čega, osim jedne stvari – odnosa prema Kini“, rekao je opisujući SAD kao jedno od tri tijela iz pomenutog zadatka.

Na drugoj strani je Kina koja nakon više od 30 godina investiranja u vlastitu infrastrukturu, shvatila da mora promijeniti model rasta i nastaviti širenje van granica. Zato sada izvoze svoje usluge kroz inicijative kao što su „Pojas i put“, te kreiraju alternativne tokove trgovine.

„Treće tijelo je Evropa, koja je veoma komplikovana, a njen uspjeh zasnovan na tri stuba: jeftina energija iz Rusije, pristup brzorastućim tržištima u Azije i bezbjednosni kišobran SAD. U te segmente EU dugo nije skoro uopšte investirala, a sada se sve to urušava“, naveo je Njavro.

Po njemu, dodatni rizik predstavljaju i razvojne politike poput njemačke tranzicije ka zelenoj ekonomiji.

„To je, u stvari, tranzicija posebnih roba. Skoro 50 odsto rijetkih metala ključnih za energetsku tranziciju proizvodi se u Kini i Rusiji, a više od 90 odsto obrađuje u Kini“, ukazao je Njavro.

Takođe je podsjetio na subvencije koje pojedini evropski biznisi imaju u SAD, zbog čega odlučuju da sele svoje poslovanje.

„Rizik je sijenka profita i kada jedno raste, raste i drugo. Vidjećemo kako će se svi nositi s novim finansijskim rizikom“, zaključio je on.

Tehnološki sektor privlači previše resursa

Dallocchio je ukazao na značajne razlike u veličini tržišnih kapitalizacija koje su se dogodile od 2005. godine do danas, te da je nekadašnji vrh sačinjen od kompanija iz raznorodnih sektora potonuo i skoro u potpunosti ga zamijenile firme iz tehnološkog sektora.

„Tehnološki sektor privlači previše resursa, ali ne možemo znati da li može ispuniti naša očekivanja“, rekao je Dallocchio.

Njavro se osvrnuo na nama bližu stvarnost i regonalne teme. Posjećajući da Hrvatska slavi 10 godina od ulaska u EU, istkao je da to donosi brojne izazove.

„Najveći je bila depopulacija – oko 100.000 je otišlo. Ali, ima tu i prilika, kao što su infrastruktura i lakoća poslovanja koji će privući investitore. Imali smo blagi uspjeh u privlačenju greenfild investicija, ali ne koliko smo se nadali. Mislim da na tome moramo još da radimo“, kazao je on i dodao da su značajni „lakoća poslovanja, zakonodavni okvir i borba protiv korupcije, pa će sve ostalo doći“.

Uspješnost Hrvatske, dodaje, može se mjeriti i kroz dvije izueztno uspješne kompanije: Infobip koja je najavila izlazak na Njujoršku berzu (NYSE), te Rimac Bugatti sa više stotina miliona eura vrijednosti i privlačenjem stranih radnika u zemlju.

„A ako napravite infrastrutkuru, a ljudi vam odu… Ne treba ni počinjati što se sve događa: od rušenja penzionog sistema pa nadalje“, dodao je Njavro.

Kripto je i dalje 'divlji zapad'

Na pitanje da li treba kripto-valute tretirati kao instrument diverifikacije investicija, on ističe da je „bitcoin aktiva, ali ničija pasiva - ništa ne stoji iza njega“.

„Kripto je rješenje u potrazi za problemom, interesantan ekosistem, ali nikome nisam savjetovao da u to ulaže. Ali mogu reći da u zemljama koje su bankocentrične - kao Crna Gora ili Hratska - treba još tooga učiniti na razvoju tradicionalnih finansijskih tržišta. Kripto je i dalje 'divlji zapad' i zato treba biti oprezan“, dodao je on.

Dallocchio je saglasan, te ukazuje da su „regulatori do sada bili strpljivi“.

„Proći će još vremena prije nego što se to reguliše i okonča taj 'divlji zapad'. S obzirom na broj kripto-valuta koje su u opticaju, imamo krizu koja nas čeka… No, ako hoće, menadžer portfolija može da razmišlja o opciji ulaganja u neku dobro poznatu kripto valutu“, zaključio je on.

U nastavku je Claudia Dunisch, rukovoditeljka odjeljenja za institucionalno poslovanje Raiffeisen Capital Management-a prezentovala način na koji ta finansijska institucija ulaže u održivost životne sredine.

„Vrlo važno je ostvarivati prihode kroz održivu ekonomiju i ulagati u kompanije koje umjesto tradicionalnih izvora energije koriste održive, kao što je solarna energija. Raiffaisen Smartenergy je primjer ulaganja u ovakve kompanije, a cijeli program je u skladu sa smjernicama Pariškog memoranduma. Ovo je i naš najpopularniji fond u Austriji: ne samo da se od njega može profitirati već se može učini dobra stvar za životnu sredinu“, kazala je Dunisch.

Planirati dugoročne investicije - zanemariti obično klađenje

Na drugom današnjem panelu govorili su Christian Hinterwallner šef sektora za istraživanje kapitala, Raiffeisen Bank International AG, Rade Rakočević, vlasnik kompanije Senzal Capital, i Emil Mihalina, finasijski direktor koncerna Agram EEIG Croatia.

Vlasnik investicione kompanije Senzal Capital iz Srbije, Rade Rakočević istakao je važnost ovakvih i sličnih konferencija kako bi se povećalo znanje šire javnosti o tržištu kapitala

“Ovo je sjajan skup za sve koji žele da stvarno razmišljaju i povećaju finansijsku pismenost. U posljednje tri godine ljudi su promijenili razmišljanje o upravljanju sa svojim novcem. Kako bi podsjpešio takvu promjenu u Srbiji organizovao sam besplatne webinare. Investiranje u nekretnine je do sada bio “sveti gral” za ljude u Srbiji, a sada su počeli da razmišljaju i o drugim opcijama. Ipak, takva ulaganja nisu na dovoljno visokom nivou. Manje od 200 miliona eura je uloženo u akcione fondove, startapove, kriptovalutu. Ljudi treba da se oslobode i investiraju u strane akcije, kakve su Microsoft, Louis Vuitton… Investiranje nije rezervisano za bogate ljude,” kazao je Rakočević.

Istakao je da ovakva finansijska pismenost dovodi do veće slobode upravljanja resursima, ali da je potrebno planirati dugoročne investicije, a zanemariti obično klađenje.

Odredimo svoju hrabrost za upravljanjem novcem

Emil Mihalina, finasijski direktor koncerna Agram EEIG Croatia se nadovezao na ovu temu i istakao da se i u Hrvatskoj najviše investira u nekretnine i fondove štednje. Ipak, napredak je vidljiv kada je u pitanju informisanje javnosti o različitim mogućnostima ulaganja.

“U Hrvatskoj postoji snažna industrija fondova, imamo penzione fondove, imamo industriju različitih zajedničkih fondova. Sa pozitivne strane, primarno tržište je prilično razvijeno. Imali smo emisiju državnih obveznica sa ciljem privlačenja šire javnosti, na koji način smo privukli 1.5 milijardu eura. Bio je to uspješan projekat usmjeren na širu javnost u Hrvatskoj. Pokušavamo da promovišemo pristup gdje će građani revidirati štednju na taj način,” ispričao je Mihalina.

Napomenuo je da ipak treba razumjeti starije generacije koje i dalje imaju nepovjerenja prema ovakvom vidu ulaganja.

“Mislim da svi mi trebamo da se stavimo u neku starosnu grupu i odredimo svoju hrabrost za upravljanjem novcem. Treba oprimizirati, ali i biti optimista. Likvidnost i risk premije su važne. Tržišta uvijek izgledaju kao da ste na raskršću, a institucije na budućnost gledaju iz perspektive rizika. Strpljenje investitora i dugoročna perspektiva su važni. Vjerujem da više fokusa treba da bude na debati o raspoređivanju imovine investitora početnika,” napomenuo je finansijski direktor.

Situacija sa kapitalom bolja od vremena velike finasnijske krize

Na situaciju američkog bankarskog sistema i situaciju banaka u Silicijumskoj dolini osvrnuo se Christian Hinterwallner šef sektora za istraživanje kapitala, Raiffeisen Bank International AG.

“Od februara ove godine imamo nestabilnosti kada su bankarske vrijednosti u pitanju. Banke iz Silicijumske doline koje su trenutno u problemu su vjerovatno imale nedovoljno regulacija, a tu je i nesklad upravljanja rizicima u Americi. Dosta je bilo lošeg upravljanja. Srećom, efekat toga je bio da su organi vlasti zauzeli proaktivnu ulogu, sada imamo ekstra likvidnost u SAD, imamo stabilizaciju kod većih banaka kao što je J.P. Morgan. Ne bih bio previše negativan, situacija sa kapitalom je bolja od vremena velike finasnijske krize,” ispričao je Hinterwallner.

Iako je manjak regulative i nesklad upravljanja rizicima doveo do ovakvih problema, Hinterwallner napominje da je profitabilnost američkih banaka nešto veća od evropskih.

Banke EU imaju potencijal da dostignu nivo američkih banaka, nadovezao se Rakočević.

“SAD imaju liberalan pristup upravljanju finansijama, na duži period je to pozitivno i pomaže rastu, s druge strane Evropa je bankocentrična. Važno je napomenuti da prošle godine tokom korone nije bilo ni jedne banke koja je kolabirala. Ipak, u Evropi bismo trebali mijenjati politike prema globalnom trenutku U Evropi imamo previše regulacije, potrebna nam je fleksibilnosti i više opcija,” podvukao je Rakočević.

Nova opcija sa velikim potencijalom za ulaganje je vještačka inteligencija, jer se nalazimo u fazi mašinskog učenja koju su sjajno iskoristile kompanije nalik Microsoftu, Alfabetu, Amazonu. Panelisti su poručili da bi ovo mogao biti novi veliki potencijal za investitore početnike.

Podsjećamo, jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti bankarstva i finansija u ovoj godini, konferencija o finansijskom tržištu „Road to Investments“ (Put ka investicijama) koju organizuje Hipotekarna banka uz partnersku podršku Raiffeisen Bank International, a govore značajni evropski stručnjaci iz oblasti investicija.

( Promo sadržaj )