Na ljekove potrošeno 145,5 miliona: Iz Fonda oko 113 miliona, ostalo iz džepa građana
Podaci 14 privatnih i jedne državne veledrogerije pokazuju da su i dalje najkorišćeniji ljekovi za krv i krvotvorne organe. Najviše novca izdvaja se za terapiju protiv malignih tumora. Fond za zdravstveno osiguranje za ljekove je u 2022. godini izdvojio oko 113 miliona eura
Ukupna potrošnja ljekova u prošloj godini iznosila je oko 145,5 miliona eura, od čega je iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje obezbijeđeno oko 113 miliona, dok su ostalo plaćali građani direktno iz svog džepa.
To pokazuje izvještaj o potrošnji ljekova za 2022. godinu koji je sačinio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka, odnosno izvještaja o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije.
U odnosu na 2021, u prošloj godini zabilježen je porast potrošnje ljekova za 2,84 odsto, dok su finansijska izdvajanja za medikamente porasla za 4,35 odsto.
Kao i prethodnih godina, najviše je korišćena grupa ljekova za liječenje kardiovaskularnog sistema, čiji je udio 29,63 odsto u ukupnoj potrošnji. Podaci pokazuju da je potrošeno 436,98 definisanih dnevnih doza tih ljekova na 1.000 stanovnika dnevno. Slijede medikamenti za liječenje krvi i krvotvornih organa sa skoro 27 odsto, alimentarnog trakta i metabolizma, dok je udio potrošnje ljekova koji djeluju na nervni sistem 9,32 odsto. Poslije te grupe ljekova, najviše se koriste medikamenti za bolesti mišićno-koštanog sistema i za liječenje bolesti respiratornog sistema.
Podaci veledrogerija pokazuju da je najveća finansijska potrošnja ljekova, oko 50,4 miliona eura, u grupi antineoplastika koji se koriste u terapiji malignih tumora i imunomodulatora.
Oko 20 miliona eura potrošeno je na ljekove koji djeluju na alimentarni trakt i metabolizam, a oko 18,9 miliona na medikamente za liječenje krvi i krvotvornih organa. Prema izvještaju, na ljekove za liječenje kardiovaskularnog sistema potrošeno je oko 12,6 miliona eura, a na infektivne ljekove oko 9,6. Za ljekove koji djeluju na nervni sistem izdvojeno je skoro devet miliona eura.
U CInMED tvrde da je najveći finansijski porast zabilježeno u grupi ljekova koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora i to za 17,75 odsto.
“Značajno je napomenuti da većina ljekova u ovoj grupi ne sadrži propisanu definisanu dnevnu dozu od Svjetske zdravstvene organizacije, tako da se potrošnja ove grupe ljekova može izraziti samo finansijski”, naveli su iz CInMED.
Kada je riječ o “količinskoj” potrošnji, bilježi se rast potrošnje ljekova za alimentarni trakt i metabolizam, respiratorni Ii kardiovaskularni, kao i mićićno - koštani sistem.
Porast potrošnje su zabilježile i grupe ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, za 14 odsto u odnosu na 2021. godinu, zatim grupa ljekova za liječenje bolesti respiratornog sistema (13,76 odsto), ljekovi za liječenje kardiovaskularnog sistema (13,45 odsto), kao i ljekovi za liječenje mišićno-skeletnog sistema (13,48 odsto).
“U 2022. godini zabilježen porast potrošnje ljekova u skoro svim grupama ljekova, osim za antiinfektivne ljekove za sistemsku primjenu i za hormonske preparate za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone”, navodi se u izvještaju.
Najkorišćeniji lijek u bolnicama tokom prošle godine bio je enoksaparin natrijum, koji sprječava rast krvnih ugrušaka. Slijedi pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline, metilprednizolon - kortikosteroid, pa denosumab za liječenje gubitka koštane mase i osteoporoze. Među deset najkorišćenijih ljekova u bolnicama su i diazepam i diklofenak.
Najkorišćeniji lijek koji se uzima uz recept ili kupuje u apotekama je acetilsalicilna kiselina. Taj lijek se, prema podacima iz izvještaja, najviše koristio i u opštinama Podgorica, Bar, Nikšić, Berane i Bijelo Polje.
Iz CInMED su “Vijestima” nedavno kazali da je više faktora koji utiču na rast potrošnje ljekova.
“Produžavanje životnog vijeka i promjene u načinu života dovode do porasta broja oboljelih od hroničnih oboljenja, pojavljuju se nove bolesti, dolazi i do rezistencije na postojeće ljekove, a i do razvoja i pojave novih ljekova na tržištu. Sve to zajedno doprinosi povećanju troškova za ljekove u našoj, kao i u drugim zemljama i rastućeg pritiska na postojeće zdravstvene resurse. Međutim, zabrinutost izaziva neracionalna upotreba pojedinih grupa ljekova, naročito antibiotika, koja dovodi do porasta antimikrobne rezistencije. U prilog tome govori podatak da antibiotici bilježe značajan finansijski porast od skoro dva miliona eura (30 odsto)”, poručili su iz te ustanove.
Potrošnja na teret FZO za tri godine porasla za 34 miliona
Osim ukupne, iz godine u godinu raste finansijska potrošnja ljekova koje pokriva Fond za zdravstveno osiguranje (FZO). Podaci pokazuju da su za javne zdravstvene ustanove u prošloj godini nabavljeni ljekovi u vrijednosti od 113.329.130 eura.
Godinu ranije, FZO je za ljekove izdvojio oko 112,7 miliona eura, u 2020. godini 89, dok je finansijska potrošnja medikamenata koji se plaćaju iz budžeta u 2019. godini iznosila oko 79 miliona.
To znači da je rast potrošnje ljekova na teret FZO za tri godine porastao za oko 34 miliona eura.
Udio ljekova na teret FZO u ukupnoj potrošnji istovremeno je ostao na otprilike istom nivou. Tokom 2019. godine iznosio je oko 79 odsto, a lani 77,8.
( Ana Komatina )