Vučić: Prvo ustupci Srbima, pa novi izbori na Kosovu
Predsjednik Srbije pozvao Kosovo da ne organizuje nove izbore dok Srbi ne dobiju veću autonomiju. EU najavila “simbolične” mjere protiv Prištine zbog nepreduzimanja koraka ka smirivanju krize
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Priština mora da napravi određene ustupke da bi Srbi učestvovali na novim izborima na sjeveru Kosova.
Prema njegovim riječima, Srbi na sjeveru Kosova su uvijek spremni za razgovore, ali zauzvrat mora nešto da im se ponudi.
“Svi Srbi na sjeveru smatraju da je Srbija njihova zemlja, a ne Kosovo. To je realnost”, rekao je Vučić u intervjuu za Rojters.
Evropska unija i Sjedinjene Države su pozvali Prištinu da organizuje nove izbore u oblasti sa srpskom većinom u cilju ublažavanja tenzija, a Srbiju da ukine stanje povišene borbene gotovosti i udalji vojsku od granice sa Kosovom.
Vučić je poručio da Srbija ostaje na evropskom putu, kao i da je uspjela da izbalansira svoju spoljnu politiku kako bi omogućila nastavak prijateljskih odnosa sa Rusijom i sa Kinom
Vučić je naveo da još nije formirana Zajednica srpskih opština (ZSO), kao i da nije došlo do povlačenja kosovskih specijalaca i albanskih gradonačelnika.
Premijer Kosova Aljbin Kurti se pribojava da bi oblast sa srpskom većinom, ako dobije više autonomije, mogla organizovati referendum o pridruživanju Srbiji.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je u srijedu izjavila da vanredni lokalni izbori na sjeveru mogu da se raspišu ako 20 odsto birača to zatraži potpisivanjem peticije. Ona je takođe optužila Srbiju za miješanje.
Odgovarajući na njene navode, Vučić je rekao da je “zastrašujuće šta ti ljudi pričaju” i optužio Kurtija da je nespreman za kompromis.
“Siguran sam da Kurti neće uložiti ni minut svog vremena, ni kap znoja da pronađe kompromisno rješenje”, rekao je Vučić.
On je naveo da će vojska Srbije ostati u stanju visoke pripravnosti, a ne u stanju najviše borbene gotovosti “jer to mnogo košta”.
Vučić je takođe rekao da je Srbija u pregovorima sa Francuskom o kupovini borbenih aviona “rafal”, kao i o daljem jačanju svoje vojske zapadnim oružjem.
“Finansiranje je problem”, rekao je predsjednik Srbije i dodao da su nastavljeni pregovori o tome koje rakete da se koriste i o cijeni ugovora za francuske avione, za koju je prošle godine rekao da iznosi oko tri milijarde eura. On je kazao da će kupovina “rafala” “učiniti Srbiju drugačijom zemljom i puno većom silom”.
Beograd planira da zaključi dogovor o kupovini 118 vojnih HMMVV američke proizvodnje, poznatih kao “hamviji”, i da uveze većinu njih do septembra, rekao je Vučić.
On je poručio da Srbija ostaje na evropskom putu, kao i da je uspjela da izbalansira svoju spoljnu politiku kako bi omogućila nastavak prijateljskih odnosa sa istorijskim saveznikom Rusijom i sa Kinom.
Simbolične mjere protiv Prištine
Države članice EU su nagovijestile “simbolične” mjere protiv Prištine, nakon što su izaslanici EU i SAD u izvještaju koji su podnijeli ocijenili kao “teške” razgovore sa Kurtijem, prenio je Radio slobodna Evropa.
Predstavnici kabineta specijalnog predstavnika EU za dijalog, Miroslava Lajčaka, podnijeli su izveštaj pred diplomatama država članica EU o posjeti Prištini i Beogradu. Lajčak je tamo bio ove nedjelje sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.
Kako je više izvora sa rasprave potvrdilo za RSE, zbog nepreduzimanja koraka ka deeskalaciji, jedina neposredna mjera koja bi mogla da se preduzme u bliskoj budućnosti protiv kosovskih vlasti jeste otkazivanje sastanka Evropske komisije i Kosova u jednom potkomitetu u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Kurti je izrazio spremnost da nastavi razgovore o mjerama koje vode ka smirivanju napetosti, ali oklijeva da potvrdi spremnost da odmah povuče specijalnu policiju iz opštinskih zgrada
SAD i EU su pozvale Kurtija da povuče novopostavljene gradonačelnike Albance i specijalne policijske jedinice iz opštinskih zgrada na sjeveru Kosova. Oni su takođe pozvali na održavanje novih izbora, uz učešće Srba, kao i da Kosovo primijeni sporazum iz 2013. o formiranju ZSO. Dugogodišnji zapadni saveznici su poručili Kosovu da će se suočiti sa “posljedicama” ako ne prihvati njihove predloge za rješavanje krize.
Prema diplomatskim izvorima, Kurti je izrazio spremnost da nastavi razgovore o mjerama koje vode ka smirivanju napetosti, ali je “oklijevao da potvrdi spremnost” da odmah povuče specijalnu policiju iz opštinskih zgrada, prenijela je Beta.
“Mislim da se te stvari ne rješavaju pritiskom i pominjanjem posljedica i čak sankcija”, rekao je Kurti novinarima u srijedu. On se požalio na nefer tretman Kosova od strane SAD i EU, za koje je rekao da tolerišu “autoritarni režim” Srbije.
“Smatramo da lijepo ponašanje prema jednom autokrati neće učiniti da se on ponaša bolje, naprotiv”, rekao je Kurti.
On je za agenciju Asošiejtid pres izjavio da su Eskobar i Lajčak “došli sa zahtjevima druge strane”.
Kurti kaže da se broj pripadnika kosovskih specijalnih policijskih snaga ne može smanjiti sve dok kriminalne srpske bande ili ne napuste zemlju ili ne budu uhapšene. On je rekao da bi Kosovo bilo mirno da nije bilo “naređenja o nasilju iz Beograda”.
Zapadne sile ne bi trebalo da povlađuju Beogradu, suštinskom problemu nasilja na zapadnom Balkanu, rekao je Kurti.
Hil: Vučić dobar partner, pitanje da li je i Kurti
Američki ambasador u Srbiji, Kristofer Hil, u četvrtak je izjavio da je pitanje da li SAD mogu da računaju na Kurtija kao partnera i dodao da se “ne sjeća tako dubokih podjela između Prištine i Vašingtona”.
On je u intervjuu za “Glas Amerike” rekao da je Srbija u procesu aktuelne krize na Kosovu konstruktivan partner, ali da se od nje očekuje da prizna kosovska dokumenta i ne sputava Prištinu da se učlani u međunarodne organizacije.
Američki ambasador je rekao da SAD imaju problem sa Kurtijem.
“Čini mi se da imamo neke veoma suštinske probleme sa njim, da li možemo da računamo na njega kao partnera. Ali, ostaviću tu odluku našoj ambasadi u Prištini”, rekao je Hil.
Hil se ne slaže sa ocjenama da Zapad podržava “stabilokratiju” i žmuri na kršenja sloboda u Srbiji
Prema njegovim riječima, postoji “deeskalacija, svakako na srpskoj strani, a očekivanje od EU i SAD je da Kosovo napravi korak u tom smjeru”.
“Malo teže pitanje je da li možete da imate nove izbore. Sa srpske strane je jasno rečeno da je važno formiranje ZSO, što je i dalje problem za Kurtija. Jer svi ostali shvataju da je to neophodno”, dodao je američki ambasador u Beogradu.
Hil je rekao da SAD računaju na Vučića kao dobrog partnera.
“Mi računamo na njega kao dobrog partnera, on i njegova vlada su dobri partneri u ovom procesu. I nadamo se da će se tako nastaviti. Voljeli bismo da on uradi šta može na deeskalaciji situacije i vidimo da se to već implementira. To je veoma pozitivno”, rekao je Hil.
Prema njegovim riječima, postoji razumijevanje sa vlastima u Srbiji kako da se ide naprijed, da se rade stvari zajedno.
“Nadam se da će i narod u Srbiji shvatiti da želimo mnogo više da sarađujemo politički, ekonomski, u domenu bezbjednosti... Veoma smo zainteresovani da unaprijedimo odnose sa Srbijom, barem onoliko koliko su za to zainteresovani narod i vlast u Srbiji. Osjećamo da nam Srbija postaje sve bolji i bolji partner”, dodao je Hil.
Na pitanje podržava li Zapad “stabilokratiju” i žmuri na različita kršenja sloboda u Srbiji, Hil je odgovorio:
“Mislim da to nije tačno. Kada posmatramo Kosovo, ne vidimo odnose Beograda i Prištine kao najvažnije na svijetu, već gledamo kako da stvorimo okolnosti u kojima Srbija može da napreduje i postane punopravan partner u evroatlantskim strukturama. I onda vidimo problem Kosova kao nešto što to usporava. Srbija će imati mnogo partnera u budućnosti, već ih ima i u regionu, i vjerovatno će ubuduće imati i Kosovo, Albaniju kao partnere. Mislim da ima mnogo ljudi u EU koji žele da vide Srbiju kao člana, iako mnogi ovdje ne misle tako. Žele Srbiju, ali ne i njene probleme. Ako ste član kluba, želite članove, ali ne njihove probleme”, pojasnio je ambasador.
( Angelina Šofranac )