Mirovni instituti u Njemačkoj: "Rat u Ukrajini će trajati dugo"
Ruski rat protiv Ukrajine će vjerovatno da se otegne. Stručnjaci očekuju da će borbe biti dugotrajne i savjetuju njemačkoj vladi da građane pripremi na to.
Onaj ko se nada skorom kraju rata u Ukrajini biće razočaran prognozom vodećih stručnjaka. „Mi ne govorimo o mjesecima, nego prije o godinama, moguće čak i o decenijama“, rekla je Nikol Dajtelhof iz Lajbnic-Instituta Hesenske fondacije za mirovna istraživanja i istraživanja sukoba (HSFK). Ona je, zajedno s tri druga instituta, predstavila u Berlinu „Mirovnu ekspertizu 2023“.
I dalje podržavati Ukrajinu "svim snagama"
Njen glavni savjet njemačkoj vladi glasi: Ukrajinu treba i dalje, u saradnji s transatlantskim i evropskim partnerima, podržavati „svim snagama“ – vojno, ekonomski i politički. Kako je rekla, to je neophodno stanovništvu Njemačke „već sada otvoreno objasniti i tražiti podršku za taj kurs“.
Ta profesorka međunarodnih odnosa na Geteovom univerzitetu u Frankfurtu istovremeno je preporučila da se hitno pripremaju posredničke i pregovaračke inicijative, „čak i ako mir još dugo nije na vidiku“.
Neophodna je „dugoročna, dvostruka strategija, koja se oslanja na odgovornost i vjerodostojnost“, smatra Nikol Dajtelhof. Ona pritom konkretno misli da iu trebalo formirati jednu međunarodnu kontakt-grupu čiji bi zadatak bio „skiciranje mogućih načina djelovanja i diskusija o mogućim rješenjima“.
Razgovarati i sa Vladimirom Putinom
Dajtelhof njemačkoj vladi nadalje savjetuje da „traže razgovore s obje sukobljene strane – a to znači i sa Kremljem“. Ona smatra da to ne bi bilo podilaženje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U načelu se, kaže, sve vrijeme radi o tome „da li će se negdje otvoriti neka mala vrata“.
Nikol Dajtelhof istovremeno je upozorila da u ovom trenutku ne bi trebalo okončati vojnu podršku Ukrajini u korist mirovnih pregovora. Takvi zahtjevi se stalno ponavljaju u otvorenim pismima i na demonstracijama, ali to, prema sadašnjem stanju stvari, ne bi donijelo trajni mir, naglasila je profesorica iz Frankfurta.
Strah od ruske ekspanzije
Ona objašnjava da bi poraz Ukrajine, koji bi vjerovatno bio posljedica toga, doveo do raspada te zemlje. „Zajedno s okupacionom praksom mučenja, otmica, seksualnog nasilja i ciljanih ubistava, kao što smo to već sada mogli da vidimo na područjima koja je okupirala Rusija“, kaže Dajtelhof.
Osim toga, postoji strah da ruska težnja za ekspanzijom time ne bi bila smanjena, nego bi, nakon faze oporavka, bila još i povećana. „To bi pogoršalo bezbjednosnu situaciju u čitavoj Evropi“, procjenjuje profesorka Dajtelhof.
Najveći broj ratnih žrtava zabilježen u Etiopiji
No, koliko god da rat u Ukrajini dominira svjetskom politikom i javnošću, autori „Mirovne ekspertize 2023.“ upozoravaju da se ne smiju zaboraviti ni drugi ratni sukobi, poput onih u Jemenu i Sudanu.
Konrad Šeter iz Međunarodnog centra za studije konflikta iz Bona (BICC) posebno je skrenuo pažnju na građanski rat u Etiopiji, u regionu Tigraj: „Najveći broj žrtava, više od 10.000, prošle godine nije odnio rat u Ukrajini, nego nasilni sukob u Tigraju.“
Ali, na pitanje kako bi Njemačka trebalo da se odnosi prema izvozu oružja s obzirom na rat u Ukrajini i mnoge druge vojne sukobe, u „Mirovnoj ekspertizi“ nema odgovora koji bi važio generalno za sve situacije.
Ursula Šreder iz hamburškog Instituta za mirovna istraživanja i bezbjednosnu politiku (IFSH) koristi riječ „dilema“, misleći pritom na zemlje poput Indije. Ona, doduše, podržava saradnju s tzv. Globalnim jugom, ali istovremeno postavlja pitanje: „Gdje je crvena linija?“ To i jeste pitanje za njemačku spoljnu politiku na koje je teško odgovoriti, zaključila je Šreder.
Zabrinutost zbog sve većeg naoružavanja
Stručnjaci takođe načelno upozoravaju na opasnost od sve većeg naoružavanja, posebno atomskim oružjem. Nikol Dajtelhof ne želi doduše već sada da govori o novoj „spirali naoružavanja“, ali smatra da je opasnost sve veća. Njen kolega Tobijas Debil iz Instituta za razvoj i mir (INEF) iz Duisburga, situaciju sumira ovako: „Radi se i o tome da trenutno postoji spirala u retorici.“
Stokholmski mirovni institut (SIPRI) ne upozorava samo na opasnost od atomskih bojevih glava, već i na to da se o nuklearnom ratu danas govori drugačije – prije svega kada je riječ o Rusiji, ali i Sjevernoj Koreji.
Zato Tobijas Debil preporučuje zapadnim državama „veoma pomirljiv jezik“. Na kraju, rat neće biti odlučen samo oružjem, smatra taj stručnjak i zaključuje: „Tu retorika ima apsolutno odlučujuću ulogu.
( Deutsche Welle )