Ukrajinske snage napreduju na jugu

Ukrajinske plavo-žute zastave istaknute su iznad uništene piljare, a tijela ruskih vojnika ležala su na ulici u selu Neskučne do kojeg su juče stigli Rojtersovi novinari u prvoj nezavisnoj potvrdi najvećeg napredovanja ukrajinskih snaga u zadnjih sedam mjeseci.

U selu, koje se nalazi na obali rijeke Mokri Jali za koje Ukrajina tvrdi da ga je osvojila u napredovanju ka jugu, juče nije bilo nijednog stanovnika, prenosi britanska agencija.

Ukrajinski vojnici vozili su se blatnjavim ulicama na tenkovima i u kamionima, dok je iznad njih letio avion.

“Prije tri dana ruske snage su još bile ovdje. Istjerali smo ih iz Neskučnea. Slava Ukrajini”, kazao je Artem, pripadnik jedinice ukrajinske teritorijalne odbrane. “Ovo je ukrajinska zemlja”.

Skoro sve uglavnom jednospratne i dvospratne kuće u selu, u kojem je prije ruske invazije živjelo nekoliko stotina stanovnika su oštećene. Osim zvuka artiljerije u daljini, u selu je vladala tišina, ističe Rojters.

Izvještači britanske agencije vidjeli su najmanje trojicu mrtvih ruskih vojnika na ulici. Artem je kazao da su ukrajinske snage preko drona posmatrale kako ruski vojnici pokušavaju da evakuišu tijelo jednog od stradalih saboraca, da bi na kraju odustali i pobjegli.

Ovo je prva nezavisna potvrda o napredovanju ukrajinskih snaga u toj oblasti, koja se nalazi oko 90 kilometara jugoistočno od grada Donjecka, jednog od nekoliko uporišta gdje ukrajinska vojska pokušava da probije ruske linije u prvim danima dugoočekivane kontraofanzive.

Ukrajina je prošle nedjelje počela kontranapad nakon što je držala defanzivne pozicije tokom sedam mjeseci zime i nakon proljećne kampanje u kojoj je ostvarila mali napredak uprkos najkrvavijoj borbi u Evropsi od Drugog svjetskog rata.

Ukrajinska ofanziva je još u ranoj fazi, a desetine hiljada novih vojnika i stotine zapadnih oklopnih vozila tek treba da krenu u borbu. Sa druge strane Rusija je imala mjesece da pripremi više slojeva odbrane, što znači da napredovanje Ukrajine nije nužno i probijanje fronta.

Nakon što sedam dana nije davala nikakve informacije o ofanzivi, Ukrajina je u ponedjeljak saopštila da je do sada povratila sedam naselja. Trupe su napredovale 6,5 kilometara i zauzele 90 kvadratnih kilometara teritorije duš južne linije fronta koja se proteže na 100 kilometara, kazala je zamjenica ministra odbrane Hana Miler.

U međuvremenu u ruskom raketnom napadu stradalo je najmanje 11 osoba u stambenoj zgradi i skladištu u gradu Krivi Roh, u kojem je rođen Volodimir Zelenski.

Stanovnici su juče plakali ispred ištećenog stambenog bloka nakon ranog jutarnjeg napada. Zvaničnici su kazali da je tamo stradalo najmanje četvoro ljudi i još sedmoro u skladištu.

Preživjeli su opisali dvije eksplozije. Olha Černusova je kazala da ju je udar izbacio iz kreveta. Pobjegla je na balkon gdje je čekala spasioce. “Mislila sam da ću morati da skočim na drvo”.

Putin: Treba li da se vraćamo u Kijev?

Predsjednik Vladimir Putin kazao je juče da će svaka dalja mobilizacija zavisiti od onoga što Rusija želi da ostvari u ratu u Ukrajini, dodajući da se suočio sa pitanjem na koje samo on može odgovoriti - treba li Rusija ponovo da pokuša da osvoji Kijev?

Putin je prošlog septembra najavio “djelimičnu mobilizaciju” 300 000 rezervista što je izazvalo egzodus najmanje toliko Rusa koji su napustili zemlju.

Na pitanje o mobilizaciji tokom sastanka sa 18 ruskih ratnih dopisnika i blogera u Kremlju, Putin je kazao “za tim danas nema potrebe”.

Rojters međutim ističe da on nije bio izričit rekavši da to zavisi od toga što Moskva želi da postigne i ukazao na izjave pojedinih istaknutih zvaničnika koji tvrde da je potrebna mobilizacija još milion ili dva miliona rezervista.

Govoreći o Kijevu, Putin je kazao: “Treba li da se vratimo tamo ili ne? Zašto postavljam tako retoričko pitanje? Jasno je da na to pitanje nema odgovora – samo ja mogu da odgovorim”.

Ruski budući planovi u Ukrajini biće odlučeni kada ukrajinska kontraofanziva bude završena, kazao je Putin i dodao da vojne akcije Kijeva nijesu dale rezultate ni u jednoj oblasti. “Ukrajinci trpe deset puta više gubitaka u ljudstvu od Rusije”, kazao je Putin.

Takođe je kazao da Rusija treba da se bori protiv neprijateljskih agenata i da unaprijedi svoju odbranu protiv napada duboko na svojoj teritoriji, ali je kazao da nema potrebe za uvođenjem vanrednog stanja. “U ovom trenutku nema razloga za uvođenje neke vrste specijalnog režima ili vanrednog stanja u zemlji”, kazao je. Takođe je optužio Ukrajinu da je namjerno pogodila Kahovka branu 6. juna američkim HIMARS raketama.

Putin je kazao da on podržava naređenje ministarstva odbrane da plaćeničke grupe koje se bore u Ukrajini potpišu ugovor sa ministarstvom do 1. jula, što je Vagner grupa do sada kategorički odbijala.

Jevgenij Prigožin, osnivač Vagnera i najuticajniji ruski plaćenik, kazao je da njegova grupa neće potpisati ugovor navodeći kao razlog “nesposobnost” ministra odbrane Sergeja Šojgua da upravlja grupama kakva je njegova.

Međutim, Putin je jasno stavio do znanja da želi da sve takozvane privatne vojne kompanije potpišu ugovor i da takođe želi izmjenu zakona kako bi se legalizovale njihove aktivnosti.

“To je jedini način da obezbijedimo socijalne garancije za plaćeničke borce jer trenutno ne postoji ugovor sa državom i nema ugovora sa ministarstvom odbrane”, kazao je Putin. “To se mora učiniti i to što je moguće prije”.

Putin je kazao da je Rusija otvorena za mirovne pregovore oko Ukrajine, ali da je jedini način za prekid konflikta da zapadne zemlje prestanu da oružjem snabdijevaju Kijev. Ponovio je optužbe da Zapad pokušava da porazi Rusiju u Ukrajini i kazao da Moskva ima svoj mirovni plan za tu zemlju.

( N. Bogetić )