Krvavac: Ukoliko bi se hedžing aranžman produžio za još dvije godine, mogli bismo održati veoma nisku kamatnu stopu
"Jasno je da postoji rizik da nakon dvije godine u momentu revizije dolar oslabi u odnosu na euro što bi limitiralo kontinuirano prihodovanje u momentu revizije, ali dužnost Ministarstva finansija je da prati kretanja na finansijskim tržištima i neutrališe i valutne i kamatne rizike na dnevnom nivou"
Izjava ministra finansija Aleksandra Damjanovića da je Crna Gora prihodovala 64 miliona dolara od hedžing aranžmana jasan je pokazatelj da je aranžman iz jula 2021. jedna od najuspješnijih strateški osmišljenih transakcija u istoriji crnogorske ekonomije, a koja je urađena od strane bivšeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, saopštio je danas Branko Krvavac, član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES).
Damjanović je ranije danas rekao da će Ministarstvo finansija prekinuti hedžing aranžman kredita za auto-put, koji je služio kao osiguranje države od valutnog rizika.
"Ovaj prihod za budžet Crne Gore mogao je biti dvostruko veći da su poslušane sugestije iz PES-a i ranije povučena sredstva, te samim tim ne bi bilo potrebe za zaduženjem od 100 miliona eura po kamatnoj stopi od skoro 11%, kako je to urađeno u martu", istakao je Krvavac u saopštenju.
On je dodao da po svim kalkulacijama, ukoliko bi se hedžing aranžman produžio za period od još dvije godine mogli bismo održati veoma nisku kamatnu stopu u eurima uz nastavak redukovane izloženosti javnog duga valutnom riziku.
"Jasno je da postoji rizik da nakon dvije godine u momentu revizije dolar oslabi u odnosu na euro što bi limitiralo kontinuirano prihodovanje u momentu revizije, ali dužnost Ministarstva finansija je da prati kretanja na finansijskim tržištima i neutrališe i valutne i kamatne rizike na dnevnom nivou. Dakle, riječ je o dinamičnom procesu koji zahtjeva stalne analize i procese strateškog odlučivanja. Međutim, prekid aranžmana i povlačenje prihoda od 64 miliona eura u ovom trenutku, kao i odluka Vlade o uplatama dobiti za 2021 i 2022. godinu preduzeća u većinskom vlasništvu države u državni budžet, jasno ukazuju kakvo je stanje u trezoru", zaključio je Krvavac.
( Ne.V. )