Nije realno da se politički uticaj potpuno eliminiše iz javnog sektora: Konkursi nisu poklon, već obaveza

Nije realno očekivati da se politički uticaj u potpunosti eliminiše iz javnog sektora, kako je to najavljivano uoči izbora, smatra istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Milena Muk.

“Zapošljavanju na osnovu stručnih referenci ne treba prilaziti sa stanovišta da li je realno, jer jeste, vrlo realno i izvodljivo. Političke partije su te koje hoće da nametnu tezu da je partitokratija neizbježna, i mi koji se tome protivimo ne treba da na to pristajemo”, rekla je Muk za “Vijesti”.

Predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) i nosilac njene izborne liste na vanrednim parlamentarnim izborima Milojko Spajić je prošlog mjeseca rekao da će nakon pobjede 11. juna predložiti budućim konstituentima izvršne vlasti potpisivanje sporazuma, kojim bi se obavezali da će zapošljavanje “po dubini” biti na osnovu javnih konkursa. PES je na izborima u nedjelju osvojio najviše mandata, a Spajić je najavljen kao budući premijer.

Partijsko zapošljavanje bilo je karakteristično za Demokratsku partiju socijalista (DPS), zbog čega je za 30 godina vladavine te stranke, državni aparat porastao toliko da je opteretio javne finansije. Iako je još bivša Vlada Duška Markovića usvojila Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. uz finansijsku pomoć Evropske unije, značajniji rezultati su izostali. Vlada je krajem 2017. godine EU dostavila podatak da je u javnoj upravi zaposleno 51.500 ljudi, sa planom da se do kraja 2020. on smanji na 48.000.

U Strategiji reforme javne uprave 2022-2024, koja je usvojena nakon smjene vlasti DPS-a, navedeno je da je zaključno sa decembrom 2020. godine ukupan broj zaposlenih na centralnom nivou bio 42.439, a na lokalnom 13.235, što ukupno čini 55.674 zaposlenih u javnoj upravi.

To je bila brojka kada je Vlada Zdravka Krivokapića preuzela pozicije u decembru 2020.

Iako su kritikovali partijsko zapošljavanje dok su bili u opoziciji, predstavnici nove vlasti su nastavili praksu DPS-a. Kako je nedavno saopštila NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) početkom ove godine broj zaposlenih na nivou centralne administracije dostigao je brojku od 44.519.

“To je na državnom nivou povećanje od gotovo šest odsto za posljednje tri godine”, rekli su iz ASP, objašnjavajući da to pokazuju podaci dobijeni od Vlade.

Milena Muk je ocijenila da je obećanje Spajića maksimalističko i nerealno, i da nije utemeljeno ni u uporednim praksama. One podrazumijevaju postojanje izvjesnog broja političkih pozicija – državnih sekretara i savjetnika, kako bi se ostvario neophodan odnos povjerenja i političke koordinacije u sprovođenju političkih programa – odnosno, očekivani kompromis između programa različitih lista, koji svoj izraz treba da nađu najprije u ekspozeu mandatara, a onda i u srednjoročnim i godišnjim programima rada Vlade.

“Dakle, postoje pozicije u javnom sektoru u odnosu na koje je politički uticaj i neizbježan i čak poželjan, zbog političke odgovornosti... To treba razgraničiti u diskusiji o ovim temama, jer sve suprotno od toga stvara ‘maglu’, koju političari vješto koriste. Naime, principima javne uprave za zemlje proširenja, koji su razrađeni kroz proces pristupanja Evropskoj uniji, jasno je postavljena tzv. gornja granica koja razdvaja političke i profesionalne pozicije u državnoj upravi”, rekla je.

Pojasnila je da su u ministarstvima, sekretari i rukovodioci direktorata, kao i direktori i zaposleni u raznim upravama profesionalne pozicije koje se popunjavaju na osnovu javnih konkursa (za rukovodeće pozicije), i javnih oglasa (za početne).

“Dakle, javni konkursi u državnoj upravi su predviđeni i normirani, i ne treba da budu poklon ni obećanje dato od bilo kog političara. Ako političari treba da obećavaju javne konkurse kao neki znak svoje dobre volje ili poklon biračima, to je simptom da je nešto duboko trulo, na šta sam već nekoliko puta ukazala”, smatra Muk.

Podsjeća da se javni konkursi često sprovode samo kao formalizacija prethodnih političkih dogovora, ili se zloupotrebljava institut određivanja vršilaca dužnosti.

“Ako se to nastavi kroz formiranje nove vlade, to će biti nastavak loših praksi protiv kojih se svi navodno bore – dok su u opoziciji. Ali treba imati u vidu da postoje generalna ‘pravila igre’. Zna se gdje bi trebalo da ima prvenstvo politika, a gdje struka. Za početak, bilo bi dovoljno da političari poštuju tu liniju razgraničenja”, kazala je.

Najveći problem javna preduzeća

Milena Muk upozorava da su u pogledu brojnosti i opterećenja za javne finansije najveći problem javna preduzeća, koja trenutno nisu obuhvaćena nijednom strategijom niti postoji obaveza smanjenja broja zaposlenih. Odlučnost Vlade posebno će se mjeriti, navodi ona, u odnosu na ovaj dio javnog sektora.

“Na drugoj strani, Vlada se, kroz Strategiju za reformu javne uprave, već obavezala da će da smanji udio javne uprave (bez javnih preduzeća) u ukupnoj zaposlenosti, kao i da će da sprovede tzv. funkcionalne analize, koje podrazumijevaju procjenu trenutnog broja zaposlenih u odnosu na ključne funkcije i nadležnosti ministarstava, uprava, ustanova i sl., i na osnovu njih racionalizaciju broja zaposlenih. Neke od ovih ciljeva je, recimo, PES ugradio i u svoj program”, podsjetila je.

Napominje da javni konkursi nisu predviđeni ni normirani za upravne odbore javnih preduzeća, jer angažman u ovim odborima ne predstavlja zapošljavanje u pravnom smislu.

“PES, ako bude stožer nove vlade, u tom smislu ima posebnu odgovornost, jer su njegovi prvaci, kroz svoj projekat Montenegro Works zagovarali svojevrsnu ‘apolitičnost’ upravnih odbora. Vlada, kao osnivač preduzeća, svakako ima uticaj na sastav ovih tijela. Ona u što većoj mjeri treba da uključe eksperte u datim oblastima jer su im nadležnosti i te kako važne i ne treba ih svoditi na nekoliko zasjedanja godišnje, kako se želi predstaviti, već su mnogo značajnija za upravljanje učinkom, a u krajnjem i za izbor direktora preduzeća, koji treba da im polaže račune”, rekla je.

Propisi dozvoljavaju da se politički uticaj izvrši elegantno

Govoreći o propisima koji regulišu zapošljavanje u javnoj upravi, Muk kaže da i opšti propisi o radu propisuju obavezu oglašavanja radnog mjesta.

Ključni problem je, dodaje ona, što su javni konkursi i oglasi za radna mjesta u državnoj upravi, opštinama, javnim ustanovama i preduzećima, regulisani tako da je neprimjereni politički uticaj moguće izvršiti “elegantno”, u skladu sa zakonom.

“Podsjetiću samo da zapisnici sa intervjua za najodgovornije rukovodeće pozicije nisu uopšte dostupni. Mi u IA trenutno analiziramo izvještaje sa javnih konkursa, sprovedenih u prethodnom periodu, i tu imamo uvid u postavljena pitanja, ali ne i odgovore. Pitanja su često elementarna i krnja da odgovore na složene kompetencije inovativnosti, orijentisanosti na rezultate i druge, koje se formalno zahtijevaju”, kazala je.

Ove i druge probleme IA je, kako je dodala, detaljno predstavio u mapi rizika u kojoj su dali i detaljnu listu preporuka, usaglašenu sa dobrim praksama i uslovima EU, i pitanje je isključivo volje političara da je se pridržavaju.

( Biljana Matijašević )