Damjanović: Ključ prosperiteta zemalja ZB-a u otvorenosti, boljoj međusobnoj saradnji i razmjeni dobrih ideja
Damjanović je kazao da „ukoliko žele da se približe stepenu razvijenosti ekonomija evropskih zemalja, države Zapadnog Balkana treba da rade na jačanju međusobne saradnje, otvorenosti granica, boljoj povezanosti i integrisanom tržištu, kako bi šest zemalja zajedno bile atraktivnije za ozbiljne i kredibilne investitore u odnosu na svaku pojedinačno“
„Aktuelni izazovi i procesi, sa kojima se zemlje Zapadnog Balkana (ZB) suočavaju na putu ostvarenja primarnog spoljnopolitičkog cilja - pristupanja Evropskoj Uniji , zahtijevaju brze i konkretne odgovore, mjere, politike. Promjene su intenzivne, globalno okruženje izazovno, a zadaci složeni, naročito u smislu pružanja stabilnog ekonomskog i finansijskog okruženja, dok vrijeme ističe. Zbog toga se moramo otvoriti, biti inovativni, sarađivati, pomagati jedni drugima i razmjenjivati dobre ideje. U tome leži ključ prosperiteta.“, rekao je ,inistar finansija, Aleksandar Damjanović, govoreći na trećem Prespanskom forumu za dijalog (PFD), koji se održava u Strugi, a čija je centralna tema „Proširena evropska porodica do 2030: (ne)moguća misija?“,
Damjanović je kazao da „ukoliko žele da se približe stepenu razvijenosti ekonomija evropskih zemalja, države Zapadnog Balkana treba da rade na jačanju međusobne saradnje, otvorenosti granica, boljoj povezanosti i integrisanom tržištu, kako bi šest zemalja zajedno bile atraktivnije za ozbiljne i kredibilne investitore u odnosu na svaku pojedinačno“.
Učestvujući na panelu „Trasiranje puta prosperitetu: EcoFin strategija za rast Zapadnog Balkana“ Damjanović je istakao da veliki zajednički izazov predstavlja i stvaranje boljih uslova za povlačenje sredstava iz EU fondova, posebno IPA fondova, budući da je nivo iskorišćenosti u Crnoj Gori i drugim zemljama ZB-a neopravdano nizak, a vrijeme kao jedan od najvećih resursa, na izmaku.
Diskutujući na temu ekonomskih migracija, kao posljedice rata u Ukrajini, Damjanović je rekao da danas u Crnoj Gori oko 10% ukupnog stanovništva čine građani Ukrajine i Ruske Federacije, čiji je ekonomski potencijal neosporan i da Crna Gora traži načine da ga valorizuje. Kako je kazao, riječ je o mladim, obrazovanim ljudima, a neki od njih su stručnjaci za digitalne tehnologije, što je, prema njegovoj ocjeni, preokret u pozitivnoj diverzifikaciji crnogorske ekonomije.
Na panelu su, osim ministra Damjanovića, govorili i potpredsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije (RSM) za ekonomska pitanja, Fatmir Bytyqi, ministar ekonomije RSM, Kreshnik Bekteshi, guvernerka Narodne banke RSM, Anita Angelovska Bezhoska, pomoćnica generalnog sekretara UNDP-a i direktorica Regionalnog Biroa za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, Ivana Živković, dok je panelom moderirala Jana Repanŝek, direktorica CEF-a.
Na marginama foruma u Strugi, ministar Damjanović razgovarao je sa Fatmirom Besimijem, makedonskim ministrom finansija, o temama koje su od vitalnog značaja za stanovnike regiona i tiču se prosperiteta i unaprjeđenja životnog standarda stanovnika. Ministri su ocijenili da je u cilju bolje evropske perspektive neophodno ojačati međusobno povjerenje i promovisati zajedničko istupanje regiona u dijalogu sa EU.
( B.R )