AP: Blinken u nedelju u Kini, visok ulog, rastuća napetost i mali izgledi za proboj

Državni sekretar SAD Entoni Blinken krenuo je na diplomatsko putovanje u Kinu sa visokim ulozima kako bi pokušao da smiri sve veću napetost između dvije sile koja ugrožava i mnoge širom sveta.

Blinken će biti najviši američki zvaničnik koji je posjetio Kinu otkako je predsjednik SAD Džozef Bajden preuzeo dužnost, i prvi državni sekretar koji je posjetio Kinu u posljednjih pet godina.

Ipak, izgledi za bilo kakav značajan napredak u vezi sa najneugodnijim pitanjima sa kojima se suočavaju dvije najveće ekonomije planete su slabi, jer su veze među njima godinama sve opterećenije. Netrpeljivost i optužbe su stalno eskalirali zbog niza nesuglasica koje imaju implikacije na globalnu sigurnost i stabilnost.

Blinken stiže u Peking u nedelju na dvodnevne razgovore. On očekuje da će se u nedelju sastati sa ministrom spoljnih poslova Ćin Gangom, visokim diplomatom Vang Jijem i vjerovatno s kineskim predsednikom Si Đinpingom u ponedeljak, prema američkim zvaničnicima.

Bajden i Si pristali su na Blinkenovo putovanje na sastanku prošle godine na Baliju. Trebalo je da bude u februaru ove godine, ali je odloženo zbog diplomatskih i političkih nesuglasica izazvanih otkrićem, kako SAD kažu, kineskog špijunskog balona koji je letio preko Sjedinjenih Država i koji je oboren.

Lista neslaganja i potencijalnih tačaka sukoba je dugačka: od trgovine s Tajvanom, stanja ljudskih prava u Kini, do Hong Konga i demonstracije kineske vojne sile u Južnom kineskom moru, sve do ruskog rata u Ukrajini.

Američki zvaničnici su prije Blinkenovog odlaska iz Vašingtona u petak rekli da će pokrenuti to sve, iako nijedna strana nije pokazala sklonost da odstupi od svojih pozicija.

Neposredno prije odlaska Blinken je naglasio važnost uspostavljanja i održavanja boljih komunikacija SAD i Kine. SAD žele da budu sigurne da "konkurencija koju imamo sa Kinom ne pređe u sukob" zbog nesporazuma koji se mogu izbjeći, rekao je on novinarima.

Bajden i Si su se obavezali da će poboljšati komunikaciju "da možemo da budemo sigurni da komuniciramo što je moguće jasnije kako bismo izbjegli moguće nesporazume i sporove", rekao je Blinken u petak.

Si je ponudio nagovještaj moguće spremnosti da se smanji napetost, rekavši u petak na sastanku sa suosnivačom korporacije Majkrosoft Bilom Gejtsom da Sjedinjene Države i Kina mogu da sarađuju kako bi "naše zemlje bile na dobitku".

"Verujem da temelj kinesko-američkih odnosa leži u ljudima", rekao je Si Gejtsu. "U sadašnjoj situaciji u svijetu možemo da sprovodimo razne aktivnosti od koristi za naše zemlje, narod naših zemalja i čitav ljudski rod", ocjenio je predsednik Kine.

Bajden je u subotu rekao novinarima u Bijeloj kući da se nada da će se u narednih nekoliko mjeseci ponovo sastati sa Sijem i razgovarati o "legitimnim razlikama koje imamo, ali i o tome kako... da se složimo". Šanse bi mogle biti na skupu Grupe 20 u septembru u Nju Delhiju i na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u novembru u San Francisku čiji su domaćini Sjedinjene Države.

Od otkazivanja Blinkenovog putovanja u februaru, bilo je nekih angažmana na visokom nivou. Šef CIA Vilijam Berns otputovao je u Kinu u maju, dok je kineski ministar trgovine otputovao u SAD, a Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan sastao se sa Jiem u Beču u maju.

Ali u međuvremenu je bilo rafala ljutite retorike sa obije strane o Tajvanskom moreuzu, njihovim širim namjerama u Indo-Pacifiku, o odbijanju Kine da osudi Rusiju zbog njenog rata protiv Ukrajine i navoda SAD iz Vašingtona da Peking pokušava da pojača svoje sposobnosti za nadzor širom svijeta, uključujući i Kubu.

Ovog mjeseca je kineski ministar odbrane odbio zahtjev američkog ministra odbrane Lojda Ostina za sastanak na marginama bezbednosnog simpozijuma u ​​Singapuru, što je bio znak stalnog nezadovoljstva.

Ostin je u petak rekao da je uvjeren da će se on i njegov kineski kolega sastati "u nekom trenutku, ali još nismo do toga stigli".

Podvlačeći da je situacija loša, Kina je , kao "nategnut i neprofesionalan" odbacila izvještaj američke bezbednosne firme o tome da su hakeri povezani s Kinom izveli napade na stotine javnih službi, škola i drugih meta širom sveta.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova ponovio je optužbe da Vašington sprovodi hakerske napade i požalio se da industrija sajber bezbednosti rijetko izvještava o njima.

To je bilo posle slične replike ranije ove nedelje kada je Kina rekla da je Ćin u telefonskom razgovoru sa Blinkenom pozvao Sjedinjene Države da poštuju "ključne zabrinutosti Kine", kao što je pitanje samouprave Tajvana i "prestanu da se miješaju u unutrašnje stvari Kine, i prestanu da pozivajući se na konkurenciju štete suverenitetu, bezbjednosti i interesima razvoja Kine".

U međuvremenu, savjetnici za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, Japana i Filipina su u petak imali prvi zajednički sastanak na kojem su se složili da ojačaju saradnju svojih država u odbrani, djelom da bi se suprotstavili rastućem uticaju i ambicijama Kine.

To se poklapa s tim što je Bajdenova administracija potpisala sporazum s Australijom i Velikom Britanijom da Australija nabavi podmornice na nuklearni pogon, dok pritom Kina ubrzano radi na proširenju svog diplomatskog prisustva, posebno u Indijskom okeanu i ostrvskim državama Tihog okeana, gde je otvorila ili je planira otvaranje najmanje pet novih ambasada tokom sljedeće godine.

Taj sporazum je dio 18 mjeseci starog nuklearnog partnerstva pod nazivom AUKUS - za Australiju, Veliku Britaniju i Sjedinjene Države.

Govoreći prije Blinkenovog odlaska, dva američka zvaničnika su umanjila nadu u veliki napredak i naglasila da je cilj putovanja bio da povrati osjećaj smirenosti i normalnosti u kontaktima na visokom nivou.

"Dolazimo u Peking sa realističnim, samouvjerenim pristupom i iskrenom željom da upravljamo konkurencijom na najodgovorniji mogući način", rekao je Danijel Kritenbrink, najviši američki diplomata za istočnu Aziju i Pacifik.

Kurt Kembel, vrhunski stručnjak za Aziju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, rekao je da "intenzivna konkurencija zahtjeva intenzivnu diplomatiju ako želimo da upravljamo napetošću. To je jedini način da razjasnimo pogrešne percepcije, da signaliziramo, komuniciramo i radimo zajedno tamo gdje i kada se naši interesi poklope".,

( Beta )