Država "pala" na Sutjesci - osam decenija partizanske epopeje
Crna Gora i njene političke elite nijeme po pitanju najkrvavije partizanske bitke tokom Drugog svjetskog rata, u kojem je izvojevana i pobjeda za obnovu državnosti
Zvaničnoj Crnoj Gori i njenim političkim elitama puna su usta deklarativnog zaklinjanja u antifašizam, ali im ni dvije hiljade stradalih sunarodnika, među kojima i legendarni komandant Sava Kovačević i junaci sa Ljubinog groba, nijesu bili dovoljan razlog za obilježavanje osam decenija od najveće partizanske epopeje - Bitke na Sutjesci.
Dolinu heroja na Tjentištu pohodili su u proteklih nedjelju dana brojni poštovaci Narodno-oslobodilačkog rata iz Crne Gore i drugih republika bivše SFRJ, ali je država ostala nijema po pitanju najkrvavije partizanske bitke tokom Drugog svjetskog rata, u kojem je izvojevana i pobjeda za obnovu državnosti...
Peta neprijateljska ofanziva, poznata i kao operacija “Švarc” (crno) vođena je od 15. maja do 15 juna 1943. godine, s ciljem uništenja glavnine partizanskih snaga i Vrhovnog štaba s Josipom Brozom Titom na čelu. Dvadesetak hiljada partizana, sa oko tri hiljade teških ranjenika, mjesec dana se “klalo” sa oko 127 hiljada Njemaca, Italijana, Bugara i domaćih izdajnika. Uspjeli su da probiju obruč, a bitka je presudno uticala na sudbinu partizanskog pokreta, samim tim i na poslijeratnu SFRJ i Crnu Goru. Cijena je bila zastrašujuća - oko 7.500 poginulih boraca, na koje i danas podsjeća monumentalni spomenik na Tjentištu - najveća grobnica crnogorskih partizana...
Ni Zarije više nema
Danas nezamislivo junaštvo i zajedništvo i ostale poruke koje Bitka na Sutjesci nosi sa sobom, nijesu ove godine zavrijedile organizovanje javnih manifestacije u Crnoj Gori. Škole su ostale nijeme, akademije nauka takođe, što i ne čudi ako se zna da je najčuvenija partizanska bitka u posljednjih tridesetak godina spala na tek pola strane udžbenika Istorije za deveti razred, o čemu su “Vijesti” ranije pisale...
Heroja Sutjeske ove godine nije mogao da se prisjeti ni Podgoričanin Zarija Vukašinović - posljednji živi junak sa Ljubinog groba preminuo je u novembru 2022. u 101. godini.
“Njemci su napadali minobacačima, pješadijom, pa kad odbijemo te napade, povučeno se sa samog vrha prevoja, jer onda napadnu avioni - ‘štuke’. Bilans dvodnevnih borbi je da je od pedesetak partizanskih boraca, svi iz Crne Gore, preživjelo njih trinaest. Mislim da smo bili žrtvovani, naša četa (druga četa trećeg bataljona Četvrte crnogorske), Tito nam je poručio da se Ljubin grob mora braniti po cijenu života. Većina u našoj četi bili su iz Bjelopavlića, nas trojica iz Zete i jedan borac iz Bugojna (BiH). Radisav Raspopović bio je komandir čete”, ispričao je ranije Vukašinović u jednom od razgovora za “Vijesti”...
Branioci Ljubinog groba, odbijajući sve juriše neprijatelja, poslali su Centralnom komitetu Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i Vrhovnom štabu čuvenu poruku:
“Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucnje naših pušaka, Njemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu više nema živih proletera”...
Na Sutjesci je 9. juna poginuo komandant Četvrte crnogorske Vasilije Vako Đurović. Od iste bombe poginuo je Đuro Vujović Španac i član engleske vojne misije Bil Stjuart, a ranjen je i Tito. Đurović i Vujović su među 258 boraca odlikovanih Ordenom narodnog heroja, od kojih je 45 poginulih...
Barjak časti i slobode
Sjenima junaka sa Sutjeske i ove godine su se poklonila boračka udruženja iz Crne Gore, a čast države koja i te kako ima razloga da bude ponosna na slavnu bitku branio je juče i KIC pop hor - naravno i čuvenom pjesmom o Savi, legendarnom komandantu Treće divizije koji je stradao 13. juna, da bi već 6. jula bio proglašen za narodnog heroja...
U organizaciji Savez antifašista i boraca narodnoosloboličkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine (BiH), juče je na Tjentištu obilježeno 80 godina bitke na život i smrt. Poštovaoci narodnooslobodilačke borbe svih naroda i narodnosti Jugoslavije bili su tu i 13. juna, kada je “slobodarsku svečanost” organizovala Vlada Republike Srpske i Savez udruženja boraca NOR-a (SUBNOR) RS.
“Kraj Sutjeske hladne vode, barjak časti i slobode”, pjevalo se nekad. Pjeva se i danas, ali odvojeno, a prije 80 godina ginulo se zajedno. Tada se nijesu prebrojavala krvna zrnca, “mjerio” patriotizam i gledala boja zastave. O tome svjedoči monumentalni spomenik spomenik, rad vajara i arhitekte Miodraga Živkovića, i spomen kosturnica u kojoj su nakon rata sakupljeni i sahranjeni posmrtni ostaci 3.301 borca.
Centralnoj svečanosti prisustvovali su juče antifašisti iz gotovo svih opština Crne Gore, zajedno sa delegacijom Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNOR), u kojoj su bili potpredsjednici Stevan Radunović i Milojica Dakić i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović. U Dolini heroja bila je i delegacija Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore...
Članovi JKPCG su prisustvovali manifestaciji obilježavanja 80 godina od bitke na Sutjesci. U ime JKPCG Mirko Vuković, Dragije Strunjaš i Slavka Perović su položili vijenac na spomenik palim borcima.
“Ovdje smo da odamo počast legendarnim junacima, Savi Kovačeviću, Vaku Đuroviću, Vojinu Katniću… partizanskim heroinama i vitezovima sa Ljubinog groba, borcima svih brigada, dalmatinskim koje su najviše izginule, crnogorskim, srpskim…svima iz svih bivših jugoslavenskih prostora kojima je sloboda svih naroda bila važnija od života”, kazao je Božidar Budo Brajović, predsjednik danilovgradskih antifašista.
Budućnost na ideji Sutjeske i Neretve
Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, kazao je da se narodi bivše Jugoslavije, koji imaju nasljeđe, ne mrze i da za ove nove generacije ima nade.
“Ovi narodi se ne mrze, ovi narodi su naučili da žive zajedno. Imaju isto nasljeđe cjelokupno, a posebno antifašističko koje nas je ovdje okupilo. Hajde da se ovdje nadahnemo i odlučimo konačno svi - gradimo zajedničku antifašističku budućnost na ideji Sutjeske, Neretve, Igmana, Kadinjače...”
Svečanosti je prisustvovao i devedesetšestogodišnji Ivo Karamatić iz Prve dalmatinske brigade, jedan od rijetkih živih boraca sa Sutjeske i Neretve
Crnogorski antifašisti su obišli i mjesto pogibije Save Kovačevića i spomenik na Popovom mostu gdje je formirana Četvrta crnogorska proleterska brigada, za koju je zbog hrabrosti, Tito rekao: “Četvrta crnogorska su četiri brigade”.
O tom spomen obilježlju najviše brinu antifašisti Žabljaka.
“Spomenik je ‘ugrožen’ jer se na prostoru pored njega grade objekti. Zato nadležni organi, a posebno antifašisti Crne Gore, to moraju spriječiti, jer to spomen obilježje je svetinja koja svjedoči o crnogorskim hrabrim borcima za slobodu”, kazao je predsjednik žabljačkog Udruženja boraca i antifašista Dragomir Gajo Vojinović.
Prema brojnim istorijskim izvorima, njemački obruč probila je 10. maja kod Balinovca Prva proleterska divizija, nakon samoinicijativnog manevra njenog komandanta Koče Popovića. Proboju je prethodio govor još jednog Crnogorca - komandanta Danila Lekića...
( Slavko Radulović, Svetlana Mandić )