Protiv HPV-a vakcinisano 4.200 djevojčica

U Crnoj Gori je, zaključno sa četvrtkom, 4.200 djevojčica uzrasta od devet do 14 godina vakcinisano protiv humanog papiloma virusa (HPV), kazao je epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović.

On je rekao da je u prvoj grupi u kojoj je započeta vakcinacija, 26. septembra prošle godine, a to su djevojčice rođene 2013, obuhvat vakcinacijom 30 odsto.

Kako je naveo Joksimović, ostala godišta započela su sa vakcinacijom 1. marta i broj vakcinisanih od tada je kontinuirano u porastu.

"Ako poredimo sa susjednim zemljama i njihovima rezultatima u prvoj godini vakcinacije, već sada je ostvaren dobar rezultat“, kazao je Joksimović agenciji MINA.

Ipak, kako je poručio, ovo je tek početak i treba dalje naporno raditi i ugledati se na najbolje programe HPV vakcinacije u svijetu, poput Australije, Velike Britanije, Norveške, Švedske, Portugala, ili na najbliži pozitivan primjer kakav je Slovenija.

"Cilj treba da bude da i mi u budućnosti osjetimo benefite sistematske HPV vakcinacije koje već osjećaju stanovnici pomenutih država, i u tom pogledu pred nama je dugačak put“, dodao je Joksimović.

Kako je kazao, u prvoj grupi od koje je krenula vakcinacija - 2013. godište, najbolje rezultate ostvarili su Berane, Cetinje, Ulcinj, Budva, Herceg Novi, Rožaje, Podgorica, a opštine sa najmanjim obuhvatima su Bar i Pljevlja.

"Manje opštine poput Žabljaka, Plužina, Šavnika, Gusinja, Andrijevice takođe imaju niske obuhvate, ali kako se, nažalost, radi o malom broju djece u tim opštinama, rezultate je za sada teško porediti sa većim opštinama“, rekao je Jokismović.

Prema njegovim riječima, postoje i velike razlike među pedijatrima, pa tako postoje oni koji su dali trocifren broj vakcina, kao i oni koji su vakcinisali svega 15 do 20 djece, pri čemu se ne misli na pedijatre u malim opštinama poput Andrijevice ili Mojkovca.

"Takođe, postoje ljekari koji su u primarnoj ciljnoj grupi - 2013. godište, vakcinisali preko 60 odsto djevojčica čiji su izabrani ljekari, što su izuzetni primjeri koji treba da budu uzor svima“, istakao je Joksimović.

On je naveo da se, nažalost, kod pojedinih timova izabranih doktora za djecu obuhvati kreću od pet do 20 odsto.

"Te analize dostupne su direktorima domova zdravlja i trebalo bi kroz organizaciju na lokalnom nivou da nađu prostor za unapređenje obuhvata imunizacijom kod određenih timova“, dodao je Joksimović.

Kako je kazao, konstantna koordinacija i sastanci vođeni od IJZ-a i uz podršku Direktorata za javno zdravlje Ministarstva zdravlja, edukacije za zdravstvene radnike, sastanci sa opštinskim koordinatorima, konstantno prisustvo u medijima i na društevnim mrežama, doveli su do toga da se program HPV vakcinacije uspostavi, održi i zaživi u periodu kada su mnoge druge teme bile u fokusu.

"Kada smo vidjeli da roditelji ukazuju da iz pojedinih domova zdravlja, konkretno od pojedinih timova izabranih ljekara za djecu, ne pozivaju roditelje u potrebnoj mjeri da dovedu djecu na HPV vakcinaciju, predložili smo, i to je Ministarstvo prihvatilo, da se ogranizuju i povremene akcije vakcinacije bez zakazivanja“, rekao je Joksimović.

To je, kako je naveo, bio slučaj tokom Evropske sedmice imunizacije u Podgorici, pa za vikende 13/14. maj i 10/11. jun u skoro svim opštinama.

Slična akcija organizuje se i ovog i narednog vikenda u Podgorici, na punktu Stara Varoš na Pobrežju, od devet do 17 sati, a u ostalim opštinama u lokalnim domovima zdravlja, od devet do 14 sati.

Joksimović je kazao da nakon toga očekuju da timovi izabranih ljekara intenzivnije pokrenu pozivanje roditelja u redovnim terminima.

On je, odgovarajući na pitanje da li je nastavak vanredne vakcinacije vikendom planiran i u narednim mjesecima, rekao da IJZ snažno podržava i zastupa sve akcije koje omogućavaju da roditelji što jednostavnije i pristupačnije dobiju priliku da zaštite djecu HPV vakcinom.

IJZ i Ministarstvo zdravlja su, kako je naveo, uložili značajne napore kada je razvoj Programa HPV vakcinacije u pitanju - obezbijeđene su vakcine, sprovedene brojne edukacije, konferencije, skupovi, brojni medijski nastupi.

Joksimović je kazao da su se pojedini domovi zdravlja pokazali izuzetnim kada je u pitanju organizacija radnim danom bez dodatnih akcija, kao što su domovi zdravlja Cetinje i Berane.

Sa druge strane, kako je rekao, Dom zdravlja Glavnog grada, kao najveći sistem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uložio je velike organizacione napore kada je u pitanju bila vakcinacija tokom Evropske nedjelje imunizacije i imunizacija vikendima, što je dovelo do veoma dobrih rezultata.

"Sada bi trebalo da se ciljano angažuju i preuzmu inicijativu lokalni domovi zdravlja i lokalne samouprave, naročito u nekim opštinama, te da tako preuzmu odgovornost i pokrenu akcije ne čekajući da sve dođe sa centralnog nivoa“, kazao je Joksimović.

On je, upitan o neistinitim tvrdnjama o štetnosti HPV vakcine, rekao da je bilo kakva negativna priča o toj vakcini besmislena, kao i da njihovo iskustvo ukazuje da se ne treba primarno koncentrisati na glasine antivaksera, već treba poboljšati djelovanje svih zdravstvenih radnika.

"Mišljenja smo da izostanak snažne preporuke nekog od pedijatara, potpuno neosnovano iskazivanje sumnje od pojedinih ginekologa, ili neadekvatna komunikacija medicinske sestre sa roditeljem u bilo kojoj prilici, izaziva daleko veću štetu nego grupice pristalica teorija zavjere koje po Fejsbuku šire neistine kroz svoje stranice i negativno komentarišu aktivnosti zdravstvenog sistema“, naveo je Joksimović.

HPV vakcina je, kako je kazao, bezbjedna, djelotvorna i njom se smanjuje rizik od raka nekoliko organa.

Joksimović je rekao da HPV vakcine dijelom čuvaju plodnost kod vakcinisanih djevojka štiteći zdravlje reproduktivnih organa, i da je bilo kakva negativna priča o toj vakcini besmislena.

"Rizik od ozbiljnjih neželjenih dejstava je izuzetno mali, takav da korist vakcinacije ne dovodi u pitanje njenu primjenu jer koristi koje donosi višestruko prevazilaze bilo kakav rizik“, naglasio je Joksimović.

Upitan o djelotvornosti HPV vakcine kada je u pitanju zaštita od raka grlića materice, on je kazao da se HPV vakcinom, ako se da na vrijeme, može spriječiti razvoj do devet od deset potencijalnih slučajeva raka.

Joksimović je podsjetio da je preporuka da se vakcina primjeni u uzrastu od devet do 14 godine, a njihova je da to bude već poslije devetog rođendana.

On je naveo da se isto tako može spriječiti do devet od deset slučajeva genitalnih bradavica, kao i kancera anusa.

"Nešto manje, ali takođe značajno smanjuje se rizik obolijevanja od kancera vagine, vulve, zadnjeg dijela usne duplje i ždrijela, kao i kada se primijeni kod muškaraca smanjuje se rizik od kancera penisa“, rekao je Joksimović.

Na pitanje koliko dugo vakcina štiti imunizovane od HPV-a, on je odgovorio da dosadašnje praćenje u studijama, nakon 16 godina primjene, nije utvrdilo opadanje nivoa zaštite kod osoba koje su vakcinisane na vrijeme, prije izlaganja virusu.

"Studije pokazuju održavanje nivoa antitjela najmanje 14 godina, ali se grupe vakcinisanih i dalje prate pa to ne znači „samo“ 14 godina, već za taj period imamo jasne dokaze, a očekuje se i pristizanje novih“, kazao je Joksimović.

Pojedine studije su, kako je rekao, pokazale da i samo jedna doza vakcine pruža zaštitu najmanje deset godina, a očekuje se da se daljim praćenjem dokaže da je period zaštite u ovom slučaju još i duži.

"Način kako je kreirana HPV vakcina doveo je do veoma kvalitetnog imunskog odgovora, koji se po tom modelu pokušava primjeniti i pri razvoju nekih drugih vakcina“, dodao je Joksimović.

Prema njegovim riječima, razloga za bojazan da zaštita nije dugotrajna do sada nema.

Kako je naveo, za slučaj da se nakon 15 ili 20 godina od primjene primijeti da zaštita počinje slabiti, struka će predložiti davanje dodatne doze vakcine što bi zaštitu osvježilo, ali za sada se nije ukazala potreba za tim.

"Naprotiv, zbog dokaza o izuzetnoj imunogenosti, broj potrebnih doza se na osnovu dokaza smanjivao sa tri na dvije, pa sa dvije na jednu dozu prema posljednjim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)“, kazao je Joksimović.

Prema procjenama SZO za 2020. godinu Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja (26,2/100.000 žena) i umiranja (10,5/100.000 žena) od raka grlića materice u Evropi.

Na pitanje nakon koliko vremena sprovođenja HPV vakcinacije se može očekivati da se ta alarmantna slika popravi, Joksinović je odgovorio da se za efekte vakcinacije kada je u pitanju invazivni rak grlića materice mora sačekamo bar deset do 15 godina, i da to zavisi od obuhvata koji bude ostvaren.

"Ako obuhvat vakcinacijom bude skroman, imaćemo samo individualnu zaštitu i rezultate, ali ne i kolektivnu“, kazao je Joksimović.

Cilj je, kako je naveo, upravo da se ostvari populacioni efekat, da se smanji uticaj te opake bolesti u populaciji žena u Crnoj Gori.

"Takođe, u narednom periodu treba postepeno uključiti i dječake u vakcinaciju, jer se može prevenirati značajan dio kancera anusa, penisa, kancera usne duplje i ždrijela, genitalnih bradavica, kao i dijelom dodatno smanjiti transmisija viskoroizičnih tipova HPV. To je tek pred nama, ali i o tome treba sve više govoriti i edukovati građane“, rekao je Joksimović.

( Mina )