Tenzije zbog nuđenja domaćinstva za pregovaranje: Primirje okončaju kad Vučiću zatreba

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uvjeren je da svi oko njega stvaraju probleme, a ne da je on problem, i zbog toga sve više zaoštrava svoj način ophođenja sa susjedima i međunarodnom zajednicom. S druge strane, njegovo odbijanje crnogorskog domaćinstva za dijalog Beograda i Prištine nije nerazumljivo i neočekivano.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući Vučićevo oštro odbacivanje ponude najviših crnogorskih zvaničnika da Crna Gora bude domaćin sljedeće runde dijaloga Srbije i Kosova o normalizaciji međusobnih odnosa i da eventualno pomogne tom procesu.

Takve pozive prošle sedmice uputili su predsjednici Vlade i države Dritan Abazović (da Crna Gora bude domaćin) i Jakov Milatović (da je Crna Gora spremna da pomogne ako se od nje zatraži pomoć), na šta im je Vučić u nedjelju odgovorio riječima da se manu domaćinstva, pitajući se “dokle idu bezobzirnost i bezobrazluk”.

“Zamislite da Crnoj Gori neko otme dio teritorije, koji god hoćete - Plav, Gusinje, Rožaje, Malesiju, Ulcinj... A mi onda kažemo - ‘Molimo vas, mi ćemo da ugostimo, imamo lijepu vilu na Zlatiboru...’ Nama neko to da traži, mi bismo rekli da smo uz bratsku Crnu Goru i da ne damo na teritorijalni integritet Crne Gore. A to što vi ne poštujete teritorijalni integritet Srbije, bar nemojte time da se hvalite i nemoj još da govorite kako nam time činite dobre usluge...”, izjavio je predsjednik Srbije.

Njegova oštra izjava uslijedila je nakon što su se naizgled smirile tenzije između Crne Gore i Srbije, naročito nakon nedavnog Vučićevog prisustva Milatovićevoj inauguraciji u Podgorici. To je bio njegov prvi dolazak u Crnu Goru u svojstvu zvaničnika Srbije.

Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti održali su od početka godine tri sastanka, od čega dva u Briselu i jedan u Ohridu. Novi bi trebalo da se održi ove sedmice, takođe u Briselu.

Navodeći da se Vučić koristi i “nepovoljnijim vokabularom”, ugledni bivši srpski diplomata Srećko Đukić kazao je “Vijestima” da je Crna Gora “dobro prošla”, ali da to ne znači da se predsjednik susjedne države neće vratiti na spornu temu i još oštrije postupiti.

“Vučić je u ogromnim problemima, i uvjeren je da svi oko njega stvaraju problem, a da on nije problem. Zato sve više zaoštrava svoj način ophođenja sa susjedima, ali i s međunarodnom zajednicom”, ocjenjuje on, dodajući da će Vučić modelirati odnose s Crnom Gorom prema svojim potrebama.

“Kad mu bude potrebno - zaoštravaće odnose, kad mu bude potrebno - popuštaće. Ne očekujem neke promjene i otklon od te linije”, ističe Đukić.

S druge strane, bivši diplomata i predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić, rekao je “Vijestima” da Vučićeva izjava u datim okolnostima nije nerazumljiva i neočekivana. U te okolnosti ubraja i odluku Vlade od prije dva mjeseca da podrži predlog da Kosovo uđe u Savjet Evrope (SE), pri čemu, između ostalog, nije konsultovala i obavijestila parlamentarnu delegaciju Crne Gore u SE.

Lekić kaže da ne misli da je neka crnogorska medijacija na međunarodnom planu nerealna, imajući u vidu da Crna Gora svojom istorijom, geografijom i sl. potencijalno izaziva, kako navodi, simpatije u inostranstvu.

Međutim, objašnjava da za tako nešto treba imati ozbiljnu državu, demokratsku i regularnu vladu, nezavisne institucije, zreli javni i kulturni ambijent u zemlji... Potrebna je, dodaje, i ozbiljna i kredibilna spoljna politika “s nezavisnim utemeljenjem, daleko od protektoratskog imidža”. Sve ono što, prema njegovim riječima, nedostaje Crnoj Gori u ovom trenutku.

Crnogorska realnost je, kaže Lekić, takva, “a i iskustva posljednjih godina govore”, da postoje inostrani medijatori, moguće i inostrani nalogodavci, koji utiču na unutrašnje procese, pa i sastavljanje vlada u Crnoj Gori, što je, naglašava, sasvim suprotno tradiciji i istoriji crnogorske države.

“U takvim uslovima iznenađuje ambicija iz Vlade, već duže u tehničkom mandatu, da predlaže danas politički-ekonomski-duhovno haotičnu Crnu Goru za mjesto odakle treba stabilizovati druge države i područja. Još više je iznenađujuće da tehnička Vlada predlaže medijaciju oko složenog pitanja odnosa Beograda i Prištine, nakon što je nedavno Vlada u Podgorici s lakoćom odlučila da se podrži prijem Kosova u SE. I u tom smislu dala instrukcije ambasadorki Crne Gore da tako glasa u nadležnom tijelu SE”, naglašava on.

Premijer Abazović je prošlog petka, nakon sastanka s Kurtijem na marginama Prespanskog foruma, napisao na Tviteru da je Crna Gora, “kao prijateljska zemlja Srbije i Kosova”, spremna da bude domaćin sljedeće runde dijaloga Beograda i Prištine, “uz uključivanje evropskih i američkih zvaničnika”.

Istog dana, šef države Milatović je u intervjuu sjevernomakedonskoj agenciji MIA saopštio da Crna Gora snažno podržava dijalog Beograda i Prištine, i da je “spremna da pomogne ako se od nje zatraži pomoć”.

Đukić, za razliku od Lekića, kaže da ne vidi zašto Crna Gora ne bi bila domaćin nekog susreta Vučića i Kurtija. Navodi da se država nije nudila kao medijator pregovora, nego kao domaćin, odnosno neko ko pruža “tehnički servis za sastanak”. Objašnjava da takav servis može pružiti svako ko ima odgovarajuće uslove - na primjer, odgovarajuće hotele za pregovore.

“Naravno, (pregovaračke) strane treba da su saglasne oko toga. Mislim da su EU i SAD, odnosno države Kvinte u cjelini, nezamjenjive u pregovorima. Mjesta pregovora do sada su bili Brisel i Ohrid. Zašto to, na primjer, ne bi mogao biti Sveti Stefan, Herceg Novi ili neko drugo mjesto u Crnoj Gori? Kad je mogao biti Ohrid, zašto ne bi moglo biti neko mjesto u Crnoj Gori ili nekoj drugoj susjednoj državi. U Ohridu je postignut jedan krupan rezultat, a taj grad je igrao ulogu tehničkog servisa. Tako da mislim da treba iskoristiti sve mogućnosti...”, poručuje sagovornik.

Vučić i Kurti prvi sastanak su održali 27. februara u Briselu, kad su se usaglasili oko teksta dogovora o putu ka normalizaciji odnosa. Nakon toga su se sastali 18. marta u Ohridu, gdje su usaglašavali anekse primjene svih članova dogovora. Treći susret imali su opet u Briselu, 2. maja, nakon kog je Vučić poručio da Priština ne želi da ispuni svoju obavezu formiranja zajednice srpskih opština, dok je Kurti saopštio da ne želi Republiku Srpsku na Kosovu.

U međuvremenu, Srbi na sjeveru Kosova protestovali su ispred opštinskih zgrada u koje su pokušali da uđu novoizabrani gradonačelnici. U Zvečanu je došlo do sukoba između Srba i pripadnika KFOR-a (međunarodnih NATO snaga na Kosovu), u kojima je povrijeđeno nekoliko desetina ljudi.

Lekić: Voditi ozbiljnu, a ne improvizovanu politiku

Lekić kaže da je podrška predlogu da Kosovo uđe u SE samo jedna epizoda koja ne čini Crnu Goru kredibilnom za medijaciju dijaloga Beograda i Prištine.

“Niti je neko, kako smo razumjeli, to uzeo za ozbiljno”, dodaje on.

Sagovornik poručuje da smatra da Crna Gora ne treba da vodi “ni velikoalbansku, niti velikosrpsku politiku”, već da treba da bude ozbiljna, da poštuje međunarodna pravila, svoje građane i svoju istoriju.

“Nije to tema za improvizacije, još manje za medijske egzibicije. Uostalom, neko može u nadahnuću pred kamerama da pokrene medijatorsku ulogu i za rješavanje rata u Ukrajini - ostaje poslije samo utisak o tomo koliko je ozbiljno sve to”, ocjenjuje on.

Lekić kaže da je izjavu predsjednika Milatovića razumio “kao dobronamjernu i načelnu”, bez pretjerivanja o crnogorskoj ulozi, ali i kao uzvratni gest nakon dolaska predsjednika Srbije na njegovu inauguraciju.

“Smatram, i lično me je obradovao dolazak predsjednika iz regiona, posebno predsjednika Srbije Vučića i predsjednika Hrvatske (Zorana) Milanovića na inauguraciju crnogorskog predsjednika Milatovića. Bio je to dobar znak, značajan ulog za osmišljeno, ozbiljno građenje naše spoljne politike. U našem regionu, ali i šire”, zaključuje on.

( Nikola Dragaš )