Bajden: Pobuna plaćenika protiv Kremlja je dio borbe unutar ruskog sistema, SAD i saveznici nijesu bili umiješani

Američki predsjednik Džozef Bajden u ponedjeljak je rekao da je kratkotrajna pobuna ruskih plaćenika protiv Kremlja dio borbe unutar ruskog sistema i da Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi saveznici u to nijesu bili umiješani, prenosi Glas Amerike.

"Stavili smo do znanja da nismo bili umiješani, da nismo ništa imali s tim", rekao je Bajden u prvom komentaru pobune.

Bajden je rekao da je svom timu za nacionalnu bezbjednost bio naložio da ga informišu o situaciji "iz sata u sat" i da se pripreme za niz scenarija, čije detalje nije iznio.

Ruske obavještajne službe istražuju da li su zapadne špijunske agencije imale ulogu u pobuni, rekao je u ponedjeljak ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, a prenijela novinska agencija TASS.

Američki predsjednik rekao je da je razgovarao sa ključnim saveznicima da bi osigurao da svi zastupaju isti stav i da su koordinisani u odgovoru.

"Saglasili su se da moramo osiguramo da (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ne damo nikakav izgovor - da za ovo krivi Zapad i NATO", naglasio je Bajden.

Takođe je najavio da će sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ponovo razgovarati u ponedjeljak ili utorak, nakon razgovora u nedjelju, te da će kasnije danas razgovarati sa liderom jedne savezničke zemlje, ali nije naveo koje.

Bajden je rekao da će sa svojim timom nastaviti da procjenjuje posljedice incidenta.

"I dalje je prerano donijeti konačan zaključak o tome u kom smjeru se ovo kreće", dodao je američki lider i naglasio da je njegova poruka saveznicima "da je važno ostati u potpunosti koordinisan".

SAD su prethodno saopštile da pobuna vođe plaćeničke vojske Vagner Jevgenija Prigožina protiv ruskog vojnog vrha pokazuje "veoma ozbiljne pukotine" u vladavini predsjednika Vladimira Putina i "dovodi u pitanje" rat protiv Ukrajine.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je za televiziju ABC da je rat "razarajući strateški neuspjeh za Putina na gotovo svim frontovima – ekonomskom, vojnom, geopolitičkom".

"Vidimo da se pojavljuju pukotine. U kom smeru idu, gdje će da stignu, veoma je teško reći. Ne želim da spekulišem o tome. Ali mislim da nismo vidjeli završni čin", kaže Blinken.

Najviši američki diplomata rekao je da su posljedice napredovanja Prigožinove Vagner grupe u subotu na Moskvu, prije naglog povlačenja, "pokretna slika sa neizvjesnim ishodom".

Putin je Prigožina, dugogodišnjeg saveznika čije su se trupe borile zajedno sa ruskim snagama u Ukrajini, nazvao izdajnikom, jer se okrenuo protiv režima. Međutim, na kraju je ruski predsjednik rekao da Prigožin neće biti krivično gonjen i dozvolio mu da ode u susjednu Bjelorusiju, u skladu sa sporazumom o kojem je pregovarao bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko.

Rusija je rekla da će Prigožinovim plaćenicima koji se nisu pridružili kratkotrajnoj pobuni, biti dozvoljeno da potpišu ugovore za borbu sa ruskom vojskom u Ukrajini, ali je Blinken rekao da nije jasno šta će se sada dogoditi sa plaćenicima koji su pratili Prigožina u Rusiju i krenuli ka Moskvi prije nego što je Prigožin prekinuo napredovanje svojih trupa.

"Odgovor na to pitanje je - ne znamo", rekao je Blinken i dodao da nije poznato ni šta se dešava sa Prigožinom sada u Bjelorusiji.

Državni sekretar SAD je kazao da "direktno osporavanje Putinovog autoriteta" pokazuje da se rat u Ukrajini "vodi pod lažnim izgovorima, da je NATO prijetnja Rusiji".

Ali, Prigožinove česte pritužbe na moskovske odbrambene zvaničnike bile su usredsređene na njegovu tvrdnju da ne snabdijevaju njegove plaćenike dovoljno oružja za borbu u Ukrajini.

Mnogi pripadnici Vagner grupe su osuđeni kriminalci, koje je Prigožin pozvao na front na šest mjeseci, u zamjenu za oslobađanje od zatvorske kazne ako prežive rat. Ali, oni su bili slabo obučeni, i hiljade njih je brzo ubijeno na prvim linijama fronta.

Blinken je rekao da previranja u Rusiji izazvana protestima u Prigožinu "mogu pomoći Ukrajincima na frontu".

Dejvid Petreus, penzionisani general američke vojske i bivši šef CIA-e, rekao je za CNN da "to nije imalo značajan uticaj na linije fronta".

Ali, i on je rekao da protest Prigožina ostavlja Putina "ranjivijim nego što je ikada bio za dvije decenije".

Međutim, kao i Blinken, Petreus je rekao da je ostalo mnogo nepoznanica u određivanju ukupnog efekta sukoba Putin-Prigožin.

Kremlj je saopštio da će krivična prijava protiv Prigožina za organizovanje oružane pobune biti odbačena.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je pregovarao o sporazumu sa šefom Vagner grupe, saopštila je njegova kancelarija, uz Putinovo odobrenje. Lukašenko je rekao da lično poznaje Prigožina 20 godina.

Pregovori su takođe garantovali da Vagnerovi borci neće biti krivično gonjeni, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

"Uvijek smo poštovali njihova herojska djela na frontu", rekao je on i dodao da je Moskva zahvalna Lukašenku na njegovoj ulozi u deeskalaciji krize.

Onim borcima koji nisu učestvovali u pobuni, rekao je Peskov, biće ponuđeni ugovori sa Ministarstvom odbrane, koje nastoji da sve autonomne dobrovoljačke snage stavi pod svoju kontrolu do 1. jula.

Upitan da li će biti bilo kakvih kadrovskih promjena u ruskom ministarstvu odbrane u okviru sporazuma, Peskov je rekao da je to u Putinovoj nadležnosti.

Nije otkrio da li su napravljeni bilo kakvi ustupci Prigožinu da bi povukao svoje snage, osim garancija za bezbjednost. Portparol Kremlja je nedavne događaje nazvao "tragičnim".

Prigožin nije objavio da li je Kremlj odgovorio na njegov zahtjev da smijeni ministra odbrane Sergeja Šojgua ili šta mu je obećao Lukašenko u njihovim pregovorima.

Moskva se u subotu pripremala za dolazak privatne vojske koju je predvodio pobunjeni komandant, kojeg je Putin upozorio da će se suočiti sa teškim posljedicama.

Vagnerovci su se, međutim, u subotu uveče povukli iz Rostova na Donu, grada u blizini granice sa Ukrajinom, nad kojim su preuzeli kontrolu dan ranije.

Stejt department: SAD nisu umiješane u pobunu grupe Vagner

Američka ambasadorka u Moskvi Lin Trejsi kontaktirala je direktno ruske vlasti ovog vikenda kako bi ih uvjerila da SAD "nisu umiješane" u neuspjelu pobunu paravojne grupe Vagner u Rusiji, saopštio je Stejt department, prenosi Beta.

Ambasadorka Trejsi, kao i američki zvaničnici koji su kontaktirali rusku ambasadu u Vašingtonu, izjavili da "SAD nisu i neće biti umiješane" u događaje koji su potresli Rusiju, izjavio je večeras portparol Stejt departmenta Metju Miler.

Američki zvaničnici takođe su rekli da se "nadaju da će Rusija ispuniti svoje obaveze zaštite ambasade i diplomatskog osoblja" sa sjedištem u Moskvi, rekao je Miler.

Diplomatski odnosi Vašingtona i Rusije su na minimumu od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a razgovori na visokom nivou uglavnom se tiču američkih zatočenika u Rusiji.

( Glas Amerike, Beta )