Šta su "Civilna zaštita" i "Brigada sever" koje Kosovo želi proglasiti terorističkim organizacijama?
Dvije organizacije kosovskih Srba na meti vlasti u Prištini
"Civilna zaštita" i "Brigada sever", prema kosovskim vlastima, stoje iza nemira na sjeveru Kosova i mogle bi biti proglašene terorističkim organizacijama.
Tu mogućnost najavio je ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla), dan nakon što je saopštio da je na oko 100 metara od opštine Zvečan na sjeveru Kosova, u automobilu beogradskih tablica, pronađen arsenal oružja, te panciri, torbe i maske.
Među municijom, pronađene su i ljepljive značke sa oznakom "Brigade sever".
Prema njegovim riječima, ove dvije organizacije treba proglasiti terorističkim "kako bi se kosovske vlasti efikasnije borile protiv njih".
Svečlja je ponovo optužio Srbiju da "podržava kriminalne grupe" i da "pokušava da destabilizuje Kosovo".
Zvanični Beograd je, s druge strane, optužio Prištinu da je automobil pun oružja "podmetnut", odnosno da se radi o oružju koje je pronađeno i zaplijenjeno u ranijim akcijama razoružavanja građana na Kosovu.
Pravne mogućnosti Kosova?
Izvršni direktor Kosovskog instituta za pravdu, Ehat Miftaraj, navodi da Kosovo može da proglasi "Civilnu zaštitu" i "Brigadu sever" terorističkim organizacijama, ukoliko ima dokaze da sprovode aktivnosti u cilju kršenja ustavnog i pravnog poretka.
"Ovakve odluke moraju biti utemeljene, dobro obrazložene i dokazane. U svakom slučaju, kada se neka organizacija proglasi terorističkom, onda se samo učešće u tim organizacijama smatra krivičnim djelom i svako ko je dio tih organizacija mora da se suoči sa zakonom", navodi Miftaraj.
Prema njegovoj ocjeni, ovakvu odluku treba donijeti isključivo u koordinaciji sa međunarodnim partnerima Kosova, kako bi ona uživala legitimitet i povjerenje sa njihove strane.
Šta je Civilna zaštita?
"Civilna zaštita" je na sjeveru Kosova funkcionisala od 2006. do 2015/16., kada je na osnovu zvaničnih informacija rasformirana na osnovu dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
Radnici "Civilne zaštite" su potom integrisani u kosovske institucije.
"Civilna zaštita" u Srbiji funkcioniše unutar Ministarstva unutrašnjih poslova, a njena uloga je da reaguje u vanrednim situacijama, poput poplava, zemljotresa i slično.
Međutim, prema podacima Kosovskog centra za bezbjednosne studije, "Civilnu zaštitu" na Kosovu su činili pripadnici koji su prošli vojnu obuku i smatrala se vrlo opasnom po bezbjednost Kosova.
Na početku je brojala oko 500 pripadnika ali se taj broj, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine, tokom 2013. i 2014. godine povećao na preko 750.
U međuvremenu je Kosovo utvrdilo da, prema podacima bezbjednosnih institucija, "Civilna zaštita" i dalje postoji.
RSE nije uspeo nezavisno da potvrdi tako nešto, kao ni da li je ova organizacija tajno postojala sve vreme ili je u međuvremenu ponovo uspostavljena.
Kosovski šef policije Dželjalj Svečlja tvrdi da upravo pripadnici "Civilne zaštite" stoje i iza poslednjih tenzija na sjeveru Kosova i napada na vojnike NATO-a u okviru misije KFOR.
Zbog toga je uhapšen i navodni lider "Civilne zaštite" na Kosovu, Milun Milenković – Lune.
Ranije aktivnosti Civilne zaštite?
Pripadnici "Civilne zaštite" su se javno na sjeveru Kosova prvi put pojavili 2011. godine.
Obično su patrolirali ulicama Severne Mitrovice u tamnim uniformama na kojima je pisalo "Civilna zaštita".
Kada su se novembra 2013. godine u opštinama na sjeveru Kosova po prvi put održavali izbori prema kosovskim zakonima, pripadnici "Civilne zaštite" su mogli da se vide na biračkim mestima, ali ih je policija Kosova potom udaljila.
Prema navodima kosovskih vlasti, pripadnici "Civilne zaštite" su podigli prve barikade na sjeveru, kako bi spriječili Vladu iz Prištine da uspostavi vlast u tom regionu.
Šta je Brigada sever?
"Ne brinite! Tu smo! Čekamo!".
Ovo su grafiti koji su se pojavili sredinom avgusta 2022. godine u opštinama na sjeveru Kosova, a koje je potpisivala "Severna brigade".
Potom je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare 22. avgusta "ispravio" novinarku televizije N1 i rekao da ove grafite ne potpisuje "Severna brigada", nego "Brigada sever".
"Ja sam precizan čovek. Severna brigada su Zvezdini navijači", rekao je tada on.
Ubrzo je grafite po sjeveru, koji su pozivali na otpor kosovskim vlastima, zaista počela da potpisuje "Brigada sever" umesto "Severne brigade".
U severnoj Mitrovici 13. novembra, osvanuo je grafit "Brigada sever" sa pozivom na otpor
U međuvremenu su na sjeveru ispisivani grafiti koji su ukazivali da "Brigada sever" ima nove pristalice.
"Severna brigada raste iz dana u dan", glasio je jedan od njih.
Ne zna se ko stoji iza ove brigade, niti da li se radi o nekoj formalnoj organizaciji.
Kako se na Kosovu tretiraju terorističke organizacije?
Na osnovu kosovskih zakona, ukoliko bi se "Civilna zaštita" i "Brigada sever" proglasile terorističkim organizacijama, njihove dalje aktivnosti bi nosile posljedice.
Krivični zakonik Kosova pod terminom "terorizam" predviđa izvršenje jednog ili više krivičnih dela "sa ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, nelegalnog uslovljavanja institucija, vlade ili međunarodne organizacije, destabilizacije ili uništavanja političke, ustavne, ekonomske ili društvene strukture Kosova".
Neke od radnja koje uključuju ova krivična djela su ubistvo, uzimanje talaca ili kidnapovanje, naoružavanje, transport i upotreba oružja, eksploziva, hemijskog ili biološkog oružja.
Kazna zatvora za terorizam na Kosovu je najmanje pet godina, a ukoliko je terorističkim aktom nanesena teška tjelesna povreda jednog ili više lica, izvršilac zločina dobija najmanje deset godina zatvora.
Ukoliko jedno ili više lica pogine u nekom terorističkom aktu, onda je najmanja kazna zatvora petnaest godina.
Za pružanje pomoći u izvršenju terorističkih djela, kazna zatvora je do deset godina zatvora.
Regrutovanje osoba i obuka istih za izvršenje terorističkih djela je kažnjivo do petnaest godina zatvora.
Ukoliko se neka osoba proglasi krivom da je na čelu neke terorističke organizacije, kazna je do 20 godina zatvora uz novčanu kaznu do 500.000 eura.
( Radio Slobodna Evropa )