Građani zaslužuju da se njihov glas čuje

Dvije mjesne zajednice koje se nalaze na teritoriji podgoričkog naselja Zabjelo nisu na pravi način osluškivale potrebe ljudi koji tu žive, pa su se oni okrenuli i sebi i tim mjesnim zajednicama.

“Glas Zabjela”, lokalni medij, od osnivanja 2016. godine bavi se pitanjima i sugrađana, a u jednom periodu aktivno su govorili upravo o radu mjesnih zajednica, kao dijela lokalne uprave koji je prva tačka pri rješavanju određenih problema i zahtjeva mještana područja na koje se odnose.

“Za ‘Glas Zabjela’ tema o mjesnim zajednicama bila je bitna iz očiglednih razloga - ‘Glas Zabjela’ kao lokalni medij, medij zajednice, uvijek se trudio da motiviše građane na aktivizam i da ih, prije svega, informiše i na taj način osposobi za aktivizam, dakle, da ojača volju građana... i to smo radili kroz više tekstova o mjesnim zajednicama”, kaže za “Vijesti” glavni i odgovorni urednik Vladan Đurišić.

Zabjelo je, dodaje on, dugo, “više decenija unazad, bilo zapostavljeno”.

“Mislim da se većina žitelja Zabjela slaže po tom pitanju, i kad su se dešavale promjene, infrastrukturne... to je bilo najčešće pred izbore, i bez nekog kontakta sa lokalnom zajednicom, što je bilo jako važno i nerijetko se taj kontakt sa lokalnom zajednicom fingirao. Mjesna zajednica je, po nama, bitna jer se na taj način osluškuju i dolaze do izražaja potrebe ljudi koji žive u tim mjesnim zajednicama, a ne da neka centralna vlast odlučuje o tome”, kazao je Đurišić.

Kao primjer, navodi izgradnju parka u Ulici Ilije Plamenca, odnosno 27. marta. Park, kaže Đurišić, nije izgrađen u punom kapacitetu, onako kako je projektovano, “i kao što je na sva zvona promovisano”.

“Na kraju, kako je izjavio bivši gradonačelnik Ivan Vuković, eskproprijacija preostalih parcela za potrebe parka bi bila preskupa, i kao bolje je da se izgrade slični sadržaji u nekim drugim naseljima, koja nemaju ni ljuljašku, što naravno postoji potreba za tim i to je potpuno opravdano... a sa druge strane, pohvalio se na kraju mandata da je Glavni grad uštedio 20 miliona, a Zabjelo, jedno od najvećih, ako ne i najmnogobrojnijih naselja u Podgorici, nije dobilo park kakav su dobili Konik, Stari aerodrom, Blok 5... Vjerujem da je to išlo od mjesne zajednice, da bi to moglo da se izgura do kraja”, kaže sagovornik “Vijesti”.

U naselju Zabjelo, dvije su mjesne zajednice - MZ Zabjelo i MZ Ljubović. U jednom od tekstova koji su objavljeni na portalu “Glas Zabjela” na tu temu, autor navodi da se od tih mjesnih zajednica “očekivalo da vrše poslove odnosno budu spona u identifikovanju i zadovoljavanju potreba stanovnika navedenih mjesnih zajednica”.

“Ovo, nažalost, nije često bio slučaj pogotovo ako imamo u vidu prekomjernu i nekontrolisanu gradnju, probleme dječjih igrališta, parkirališta, centara za mlade i drugih konkretnih problema koji muče i snižavaju kvalitet života građana”, piše u tom tekstu.

Đurišić kaže da su svjesni da mjesna zajednica ne može imati autonomiju i da uprava Glavnog grada nije u obavezi da prihvati sve odluke koje mjesna zajednica donosi.

“Ali u današnje vrijeme digitalnih medija, vjerujemo da bi i te kako značilo to što lokalni žitelji misle i da ne bi moglo da se ignoriše tek tako”, kaže on.

Đurišić vjeruje da je i to što su izgubili povjerenje u institucije, i građane okrenulo jedne od drugih.

“Građani jesu, bar na Zabjelu, upućeni jedni na druge i toga je sve više. A ako nisu, to je zato što nemaju više vjere u institucije, kao što su mjesne zajednice. Znaju čemu ona služi, a čemu ne, a čemu bi trebalo. U razgovoru sa građanima, tokom našeg istraživanja, svi su imali slična mišljenja, da u mjesnu zajednicu dolaze namještenici koji tu samo stoje, raportiraju nekome o stanju u toj zajednici i mjesna zajednica je uglavnom služila za predlaganje naziva ulica i tako nekih infrastrukturnih problema koji su sitni. Za neke veće stvari, kakvima recimo Zabjelo svjedoči posljednjih godina, to nije moglo ići preko mjesne zajednice, pa samim tim građani nemaju apsolutno nikakvo povjerenje i vjeru u mjesnu zajednicu. Vjerujem da bi to moglo da se promijeni u budućnosti”, kazao je on.

Na pitanje da li možda, ipak, ima neki dobar primjer rada mjesnih zajednica u naselju Zabjelo, odgovara odrično.

“Imam jedan primjer iz 2021. kada smo radili emisiju ‘Forum republikum’, a jedna epizoda je bila posvećena mjesnoj zajednici i nismo mogli da se dogovorimo, bilo je očigledno izbjegavanje predsjednika MZ da nam da intervju. Znao je da ćemo da ga izrešetamo pitanjima držeći u rukama Zakon o lokalnoj samoupravi”, kaže Đurišić.

Sagovornik “Vijesti” poručuje i da će “Glas Zabjela” nastaviti da radi na ovim i temama koje se tiču problema naselja, te da tu i vidi najveću snagu lokalnih medija poput tog.

“Veliki mediji nemaju vremena i interesovanja za male lokalne priče... Imaju previše posla na nekom širem planu, dnevno-političke teme, nacionalno relevantne ili interesantne, i nerijetko se desi da neki problemi, potpuno legitimni koji se dešavaju u lokalnim zajednicama, zajednički mnogim građanima drugih lokalnih zajednica, ne dobijaju dovoljno prostora. Mislim da je u u tome i najveća potreba da postoje mediji poput ‘Glasa Zabjela’”, rekao je on i dodao da će redakcija nastaviti da radi “jer građani zaslužuju da imaju glas”.

( Damira Kalač )