Šefica bugarskog Savjeta za medije izjednačila zločine u Buči s antiruskom propagandom

Šefica bugarskog regulatornog tijela za medije Sonja Momčilova optužena je da je pod uticajem hibridnog rata Kremlja pošto je dokaze koje su podržale i Ujedinjene nacije o ruskim zločinima u Ukrajini povezala s antiputinovskom "propagandom", prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Više od 1.400 tijela otkriveno je u Buči posle povlačenja ruskih trupa nakon 26-dnevne okupacije predgrađa glavnog grada Ukrajine u martu 2022. Dokazi koje su navele Ujedinjene nacije i tužilac Međunarodnog krivičnog suda ukazuju da su ruske snage u Buči bile sistematski brutalne, što je uključivalo egzekucije civila.

Momčilova, predsjednica Savjeta za elektronske medije (SEM), izazvala je brze domaće i međunarodne osude, uz pozive na smjenu, kada je 19. juna u programu Kontrakomentar Jutjub vlogera Asena Genova rekla da "kao što postoji ruska propaganda, ne možemo poreći da ima i (neke) u obrnutom smeru", dodajući: "Znate, o bolesti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, da ga mijenja dvojnik, Buča i tako dalje".

Godinama se spekulisalo o zdravlju 70-godišnjeg ruskog predsjednika i među nepotkrepljenim navodima ima tvrdnji da koristi ljude koji izgledaju kao on za javne nastupe.

Dan posle iznijetih tvrdnji u Kontrakomentaru, Momčilova je na Fejsbuku napala list Dnevnik, koji već dugo piše da izvještavanje o tragediji u Buči u bugarskim medijima odražava "informacioni rat" između Rusije i, s druge strane, "Ukrajine i demokratske zajednice".

Bugarski tink-tenk Centar za proučavanje demokratije u aprilu je objavio izvještaj u kojem tvrdi da su "prokremaljske dezinformacije najprisutnije u zemljama s duboko ukorijenjenim kulturnim i istorijskim vezama s Rusijom". U izvještaju su izdvojene Bugarska, Srbija, Crna Gora, kao i teritorije s većinskom srpskim stanovništvom na Balkanu.

Momčilova je iznijela tvrdnje koje izvještaje iz Buče poistovjećuju s antiruskom "propagandom" dok se vodi šira i veoma politizovana debata o pristrasnosti i "propagandnim insinuacijama" na nekim od programa Bugarskog nacionalnog radija. Sankcije Rusiji i druge oštre mjere kao odgovori na rusku invaziju Ukrajine izazvali su podjele u Bugarskoj u jeku političkog zastoja i dvije godine višestrukih izbora bez odlučujućeg pobjednika. U diskusiji o javnom radiju, Momčilova je sugerisala da sporna emisija ima ulogu javnog medija pošto odražava stavove javnosti.

Bivšu savjetnicu premijera specijalizovanu za komunikacije u SEM je imenovao proruski predsednik Rumen Radev 2021. godine, a pola godine kasnije postala je predsjednica Saveta. Dvoje članova Saveta imenuje predsjednik, a preostalo troje parlament.

Momčilova je i ranije bila na udaru kritika. Dvije nevladine organizacije ranije ove godine tražile su njenu ostavku pošto je kritikovala zajedničku istragu više medija, uključujući bugarski servis RSE-a, o odnosu bugarskih vlasti prema migrantima na granici. Na glasanju u Savjetu glas Momčilove je odnio prevagu da ostane na funkciji.

Sporne izjave je iznosila i po pitanju roda i seksualne orijentacije, uključujući ismivanje konkursa za posao u Evropskoj komisiji u kontekstu Prajd pokreta i onoga što je prošle nedelje opisala kao "digitalnu i polirodnu tranziciju ka... totalnoj majmunizaciji".

Ukrajinska ambasada reagovala je 21. juna na tvrdnje Momčilove koje izvještaje iz Buče povezuju s antiruskom "propagandom", navodeći da su "neprihvatljivi i manipulativni".

Ambasada je ukazala na to da je Bugarska potpisnica deklaracije Evropske unije iz 2022. kojom se "najoštrije osuđuju zločini koje su ruske oružane snage počinile u brojnim okupiranim ukrajinskim gradovima", uključujući Buču.

U saopštenju se navodi da ambasada "očekuje da Savjet za elektronske medije i relevantne bugarske institucije odbace i preduzmu neophodne mjere da odgovore na opasne i obmanjujuće tvrdnje o zločinima koje su počinili ruski okupatori u Buči. Ove tvrdnje su u suprotnosti sa zvaničnim stavom Republika Bugarska kao članice EU i NATO".

Ubrzo potom je ambasada SAD u Sofiji objavila saopštenje u kojem upozorava da "Kremljova mašina za dezinformisanje radi punom parom kada poriče da je Rusija napadala civile". Navela je masakr u Buči i dodala: "Nemojte da vas zavaraju laži".

Nepunih sat vremena posle toga, Genov koji je intervjuisao Momčilovu naveo je da su ga ozbiljno zabrinule njene "nekonzistentne izjave u vezi s ratom u Ukrajini". On je rekao da je zabrinut zbog njihovog uticaja na imidž Bugarske.

Sonja Momčilova: "Kao što postoji ruska propaganda, ne možemo poreći da postoji i u obrnutom smeru".

Desetine novinara su 22. juna tražile od bugarskih poslanika smenu Momčilove i širu debatu o zakonima koji regulišu medije.

"Ogorčeni smo izjavom predsjednice Savjeta za elektronske medije Sonje Momčilove... u kojoj ona tragične događaje u gradu Buča definiše kao ukrajinsku propagandu", naveli su potpisnici. Oni su ocjenili da je takva "kvalifikacija... cinično nepoštovanje istine i uvreda čovječnosti".

"Ovakvo ponašanje šalje izuzetno štetnu poruku našem ionako ranjivom medijskom okruženju i narušava prestiž Bugarske", navodi se u peticiji. Potpisnici su takođe ponovili zahtev Kijeva da SEM i sve "relevantne bugarske institucije" opovrgnu izjavu Momčilove.

Nejasno je kako će apel novinara proći među poslanicima. Svakako, SEM je prvi reagovao.

"Savjet za elektronske medije kategorički ne dijeli nikakve sugestije u vezi sa negiranjem zvjerstava u Buči", navodi se u saopštenju od 22. juna. SEM je događaje u predgrađu Kijeva nazvao "monstruoznim činom mučenja i ubijanja civila".

U saopštenju petočlanog savjeta nisu navedena imena, što znači da je ono jednoglasno izdato, uključujući po svoj prilici i samu Momčilovu.

( Radio Slobodna Evropa )