Najbolja pjesma sa svakog albuma Lane Del Rej
Uticaj Lane Del Rej na modernu muziku je neizbježan, inspirišući umjetnike poput Bili Ajliš i Kali Učis
Američka pjevačica Lana Del Rej započela je svoju muzičku karijeru tokom studija, koristeći različita umjetnička imena poput May Jailer i Lizzy Grant. Dok je još tražila svoj put, perspektivna muzičarka snimila je nekoliko mini albuma prije nego što je promijenila ime u Lana Del Rej. Uskoro je postala zvijezda i nije prošlo dugo vremena prije nego što je Del Rej postala jedna od najuticajnijih alternativnih pop umjetnica 2010-ih godina.
Nakon što je postigla slavu sa viralnim singlom "Video Games", Del Rej je objavila svoj prvi album za veliku izdavačku kuću, Born to Die, 2012. godine, koji je privukao dosta obožavalaca. Poznata po svojoj prepoznatljivoj ličnosti i opsesiji "tamnijom stranom" Amerike, Del Rej je često bila predmet parodije, iako je to samo svjedočanstvo njenog ogromnog uticaja i kreativne posebnosti.
Od albuma "Born to Die", Del Rej je objavila sedam studijskih albuma i nekoliko mini albuma. Tokom godina istraživala je različite žanrove, sarađivala sa muzičarima kao što su Tejlor Svift i Fader Džon Misti, čak je objavila i zbirku poezije. Njen uticaj na modernu muziku je neizbježan, inspirišući umjetnike poput Bili Ajliš i Kali Učis.
Sa toliko sjajnih pjesama u svojoj diskografiji, teško je odabrati najbolju pjesmu sa svakog albuma. Ipak, u nastavku je naš najbolji pokušaj, počevši od njenog debi albuma iz 2010. godine, pa sve do njenog posljednjeg izdanja iz 2023. godine, prenosi "Far Aut" magazin, koji je sastavio listu.
Lista pjesama:
"Kill Kill" – "Lana Del Ray"
Prije "Born to Die", Del Rej je objavila svoj debitantski album, "Lana Del Ray", 2010. godine, iako nije dobio fizičko izdanje i ubrzo je povučen sa "iTunesa". Ipak, album sadrži neke predivne pjesme koje su postavile temelje njene muzičke karijere, uključujući 'Yayo', koju je kasnije ponovno snimila za album "Paradise". Na njenom debi albumu uspostavljene su mnoge od pjevačicinih prepoznatljivih tema i povezanih motiva, a Del Rej se ne plaši da se suoči sa teškim temama, poput starijih razvratnih muškaraca koji love ranjive mlade djevojke ('Put Me in a Movie').
Prva pjesma, 'Kill Kill', je jedan od najboljih trenutaka na albumu, što nas tjera da poželimo da je dostupna za slušanje na "Spotifyu". Međutim, 'Kill Kill' je dostupan samo na sajtovima poput "YouTubea" i "Soundclouda", što je čini jednom od manje poznatih pjesama pjevačice. Ipak, zaslužuje veću pažnju, sa svojim bluz gitarama, klavijaturama i vokalnim izvođenjem Del Rej.
"Video Games"– "Born to Die"
"Born to Die" stavio je Del Rej na mapu, predstavljajući je mejnstrim publici kao figuru tragičnog glamura, melanholije i američke kulture. Sa prepoznatljivo oblikovanim estetikom i bogatim vizuelnim svijetom koji je stvarala kroz tekstove pjesama i ponavljane motive, Del Rej je stekla ogromnu popularnost na internetu, postajući ikona "Tumblra" početkom 2010-ih godina. Privlačnost albuma leži u njenoj baroknoj pop estetici, stvarajući bez napora zarazne pjesme dok istražuje duboke teme poput usamljenosti i toksičnih veza.
Međutim, pjesma koja je sve pokrenula i omogućila albumu da pronađe veliku publiku bila je "Video Games". Pjesma je objavljena 2011. godine, a njena ručno napravljena muzička video verzija, koja je uključivala "vebkem" snimke i spojene vintaž video zapise, postala je viralni hit na "YouTubeu". Ova blaga pjesma je impresivna, sa Del Rej koja se prisjeća određenog trenutka svog života sa ranjivošću. Dok harfe preplavljuju zvučni pejzaž, Del Rej izražava svoju ljubav prema muškarcu za kojeg zna da je ne voli na isti način kao što ona voli njega.
"Ride" – "Paradise"
"Paradise" se pojavio nekoliko mjeseci nakon "Born to Die", djelujući donekle kao nastavak tog albuma. Iako je tehnički mini album, neizbježno je da ne uključimo ovu kolekciju od osam pjesama na listu jer sadrži neke od najveličanstvenijih pjesama koje je Del Rej ikada objavila. Nekoliko ovih pjesama činilo je muzičku podlogu za njen kratki film "Tropico" iz 2013. godine, uključujući očaravajuću pesmu 'Body Electric' i seksualnu 'Gods and Monsters'.
Mnoge pjesme sa albuma "Paradise" su hrabrije i tekstualno smjelije, poput 'Cola', koja sadrži kultni uvodni stih: "My pussy tastes like Pepsi Cola". Međutim, 'Ride' je ta koja čini "Paradise" spektakularnim. Ova emotivna pjesma djeluje kao sažetak svega kroz šta je Del Rej prošla do tog trenutka. Počinje polako, a zatim ubrzava uz prolazne žičane instrumente dok Del Rej sa očajem izjavljuje: "I’m tired of feeling like I’m fucking crazy/ I’m tired of driving ’til I see stars in my eyes". "Ride" ostaje jedna od najboljih pesama koje je ikada snimila.
"Shades of Cool" – "Ultraviolence"
"Ultraviolence" je jedno od najboljih djela Del Rej, zbog čega mnogi obožavaoci žele da se vrati težim rok uticajima. Album je ko-producirao Den Aurbah iz benda The Black Keys i karakterišu ga maglovite psihodelične gitare. Na albumu "Ultraviolence", Del Rej istražuje složene odnose u pozadini barova, plaža i zabava. Čak je i predivna izvedba pjesme "The Other Woman" Nine Sajmon prisutna, gdje se Del Rej stavlja u ulogu naslovne ličnosti.
Na albumu "Ultraviolence" može se uživati u mnogim impresivnim stihovima, gitarskim rifovima i melodijama, ali pesma "Shades of Cool" se ističe svojim snažnim prikazom kompleksnog ljubavnika u njenoj bogatoj lirici. Ona potpuno uranja slušaoca u mračni, melanholični svijet ovog muškarca prožetog drogom i ženama. Uprkos svojoj ljubavi prema njemu, ona zna da ne može "popraviti" njegovo ponašanje i biti jedina za njega. Jedan od najboljih prelaza u Del Rejinoj karijeri može se pronaći upravo ovdje, sa kružnim gitarama koje obavijaju njen glas dok mrmlja stihove.
"The Blackest Day" – "Honeymoon"
"Honeymoon" je možda najpotcjenjeniji album Del Rej, koji sadrži neke od njenih najljepših, ali rijetko diskutovanih pjesama. Na 14 pjesama, Del Rej pjeva o osuđenim vezama, medijskim pritiscima i uživanju u sladoledu sa italijanskim ljubavnikom, uz raskošne žičane instrumente koji je prate u svakom koraku. Međutim, album takođe ima uticaje trep muzike u pjesmama poput 'Freak' i 'High By The Beach', stvarajući zavisnu dihotomiju između starih i novih uticaja.
Izbor najistaknutije pjesme sa albuma je težak, ali 'The Blackest Day' zauzima posebno mjesto sa svojim prikazom razarajuće tuge. Del Rej pjeva o tome kako joj nedostaje momak koji je napustio, ostavljajući je praznom i bezvrijednom. Sada traži ljubav "na svim pogrešnim mjestima" i sluša Bili Holidej dok se bori sa usamljenošću i bijedom, dok se žičani instrumenti i uticaji trep muzike sudaraju.
"Tomorrow Never Came" – "Lust for Life"
Pjevačicino ostvarenje iz 2017. godine, "Lust for Life", donijelo je obilje dueta, nešto što ranije nije istraživala na svojim prethodnim albumima. Sa doprinosima velikih zvijezda kao što su Ejsep Roki i Stivi Niks, album nudi nešto za svakoga, od ljetnje himne sa primjesama hip-hopa do nježne balade inspirisane folk muzikom. "Lust for Life" ima mnogo nezaboravnih trenutaka, iako možda nije njen najkonzistentniji album.
Ipak, "Lust for Life" jasno odražava raznolikost emocija koje dolaze sa ljudskim iskustvom, pri čemu Del Rej slavi i dobro i loše. Jedna od najjačih pjesama na albumu, 'Tomorrow Never Came', u saradnji sa Šonom Onom Lenonom, je srceparajuća priča o neuzvraćenoj ljubavi, sa jednostavnim, ali tragičnim stihovima.
"Mariner’s Apartment Complex" – "Norman Fucking Rockwell!"
"Norman Fucking Rockwell" iz 2019. godine često se navodi kao jedan od najboljih albuma Del Rej, s razlogom. Ovaj album je jedan od njenih najkonzistentnijih, sa instrumentalima koji kombinuju meki rok, pustinjski rok, psihodeliju i folk uticaje. Osim toga, album sadrži neke od najjače liričke tematike, prikazujući raskid, sreću i nostalgiju.
Pjesme poput 'Venice Bitch' koja traje deset minuta i slatke 'Bartender' samo su neki od mnogih vrhunaca albuma, ali je možda 'Mariner's Apartment Complex' ta koja preovladava. Pjesma detaljno opisuje odnos u kojem Del Rej ima snagu da bude vodič svom ljubavniku, koristeći slikovite opise mora. Prostrane gitare imaju sanjivi, kalifornijski osjećaj koji savršeno prate Del Rej.
"Yosemite" – "Chemtrails Over the Country Club"
Bez sumnje, "Chemtrails Over the Country Club" je najslabiji album Del Rej, sa baladama poput 'Let Me Love You Like A Woman' i 'Not All Who Wander Are Lost' koje brzo postaju dosadne. Album, objavljen 2021. godine, djeluje prilično monoton zbog nedostatka muzičke varijacije. Iako ima mnogo lijepih melodija i vokalnih izvedbi, pjesme često izgledaju kao da se stapaju u jednu.
Album i dalje ima svoje sjajne trenutke, poput mračne 'Dark But Just A Game' i dirljivog dueta 'Breaking Up Slowly' sa Niki Lejn. Međutim, najbolja pesma na "Chemtrails" je vjerovatno 'Yosemite', nježni folk-inspirisani komad koji se uglavnom oslanja na akustičnu gitaru. Del Rejin glas dolazi do izražaja dok pjeva stihove poput “Honey, you make me feel invincible/ It’s just like I wanted”.
"Thunder" – "Blue Banisters"
Nakon razočaravajućeg albuma "Chemtrails Over the Country Club", Del Rej se iskupila nekoliko mjeseci kasnije sa albumom "Blue Banisters", koji je najavila na "Twitteru" riječima: "Pišem svoju sopstvenu priču. I samo je ja mogu ispričati". Lični album se bavi kontroverzama sa kojima se Del Rej suočila u svojoj karijeri i slavi njenu porodicu i prijatelje. Na primjer, 'Sweet Carolina' je ljubavno pismo njenoj sestri, a 'Living Legend' je oda njenoj prijateljici i mentoru, Džejn Pauers.
Iako "Blue Banisters" ima mnogo sjajnih trenutaka, uključujući 'Dealer', duet sa Majlsom Kejnom, i uspavanku 'Cherry Blossom', 'Thunder' je jedna od najvažnijih pjesama na albumu. Pjesma je prvobitno nastala kao dio neostvarenog saradničkog albuma sa bendom The Last Shadow Puppets, a sadrži prelijepe gudače i živahne udaraljke, zadržavajući osjećaj optimizma dok se Del Rej suočava sa propadajućim odnosom.
"Candy Necklace" – "Did You Know That There’s a Tunnel Under Ocean Blvd"
Izdanje Del Rej iz 2023. godine, "Did You Know That There’s a Tunnel Under Ocean Blvd", impresivan je dodatak pjevačicinom repertoaru. Sastoji se od 16 pjesama, u kojima Del Rej kombinuje nježne balade i trep ritmove, vraćajući se svom ranijem zvuku. Iako se pjesme poput 'A&W' i 'Paris, Texas' ističu kao neke od najljepših i najhrabrijih numera na albumu, teško je ignorisati 'Candy Necklace', u kojoj gostuje Džon Batist.
Tokom pjesme, Del Rej razmišlja o nezdravom odnosu u kojem je njen ljubavnik "prilično nemiran". On joj pruža površnu pažnju koju ona ne može da odoli, iako zna da je ona čini loše raspoloženom. Batistova sjajna klavirska pratnja vodi pjesmu, ubrzavajući tempo sa hitnošću dok se Del Rej suočava sa štetnim ponašanjem svog ljubavnika. To je jeziva, emocionalno razarajuća pjesma, ali jedna od najboljih na albumu.
( J.V. )