Vaščikovski: Imamo moralno pravo na ratne reparacije, ali pravno je nejasno
"Poljska mora da sjedne na jedan ozbiljan razgovor sa Njemačkom i da zajedno razmislimo kako da se izvučemo iz toga da na poljsko-njemačke odnose sijenku baca njemačka agresija iz 1939. godine i neriješena posleratnja pitanja"
Šef poljske diplomatije Vitold Vaščikovski izjavio je danas da nema sumnje da Poljska ima moralno pravo na ratne reparacije od Njemačke i Rusije zbog agresije 1939. godine i okupacije, ali da je to pitanje pravno nejasno, jer nema posleratnog mirovnog ugovora. "Iz moralnog ugla gledano nema sumnje da nismo dobili odštetu za teške gubitke i štete koje smo pretrpjeli zbog njemačke agresije na Poljsku a takođe i sovjetske, ruske. Pravno gledano to nije jasno iz raznih razloga. Nije bilo mirovnog ugovora a i zbog, kratko rečeno, naših meandara", rekao je Vaščikovski poljskom radiju RMF FM. Poljski ministar naglasio je međutim kao neospornu činjenicu da je Poljska tokom rata razorena a da posle Drugog svjetskog rata nije dobila nikakvu odštetu za jezive zločine i strašna razaranja. "Poljska mora da sjedne na jedan ozbiljan razgovor sa Njemačkom i da zajedno razmislimo kako da se izvučemo iz toga da na poljsko-njemačke odnose sijenku baca njemačka agresija iz 1939. godine i neriješena posleratnja pitanja", kazao je Vaščikovski. Šef poljske diplomatije najavio je da poljska vlada sprema zvanično izjašnjenje povodom pitanja reparacija od jNemačke i Rusije, koje je u julu pokrenuo lider vladajuće stranke Pravo i Pravda Jaroslav Kačinjski. "Kad smo čekali 70 godina tih nekoliko nedjelja ili mjeseci nas neće ubiti. Vrijedi, međutim požuriti, zato što odlaze posljednje žrtve oštećene u Drugom svjetskom ratu", kazao je Vaščikovski. Da Poljska ima moralno pravo da insistira na reparacijama od Njemačke ponovila je u razgovoru za desničarski provladin nedjeljnik Sjeći i premijerka Beata Šidlo. Biro za analize Sejma poljskog parlamenta radi na analizi da li Poljska može da pokrene to pitanje reparacije, konkretno od Njemačke u svjetlu međunarodnog prava i kakvu odštetu su dobile druge zemlje koje su takođe pretrpjele strahovita razaranja tokom njemačke okupacije. Njemački Bundestag već je takvu analizu izradio povodom iznenadnog zahtjeva da Njemačka plaća reparacije, iako je odmah posle rata dogovoreno da Poljska dobija 15 odsto od ratnih reparacija koje je Njemačka isplaćivala Sovjetskom Savezu. Poljska se 1953. godine odrekla i tih reparacija, kako ne bi ugrožavala ekonomski razvoj komunističke Istočne Njemačke. Pravnici njemačkog parlamenta konstatovali su da je Poljska 1953. godine kada se odricala reparacija bila suverena i tako međunarodno priznata, bez obzira što današnje vlasti u Varšavi tvrde da nije mogla biti suverena kao satelit Sovjetskog Saveza. Takođe, prema toj analizi od 28. avgusta u koju je uvid imao poljski list Gazeta viborča, doborovoljno odricanje od reparacija ponovljeno je prilikom potpisivanja Sporazuma o definitivnim njemačkom-poljskim granicama na Odri i Nisi, 1970. godine. Poslednji argument Njemačke jeste da je potraživanje pravno zastarjelo, pošto je od kraja Drugog svjetskog rata prošlo već više od pola stoljeća. "Šanse su vam ravne nuli", prokomentarisao je zamjenik šefa Odbora za spoljnu politiku gornjeg doma ruskog parlamenta Vladimir Džabarov šanse Poljske da više od sedam decenija od kraja Drugog svjetskog rata dobije reparacije i odštetu bilo od Njemačke, bilo od Rusije, prenose poljski mediji. Džabarov je za rusku agenciju RIA-Novosti upozorio da je Poljska nakon rata dobila njemačke teritorije Istočne Pruske i da bi prvo trebalo sa Njemačkom da se obračuna. Dodao je da bi po današnjoj poljskoj logici, Rusija mogla od Poljske da traži ratne reparacije i odštetu za to što su Poljaci upali u Rusiju 1612. godine ili od Francuske za Napoleonove ratove 1812. godine.
( Beta )