Da li je konopac obalske straže prevrnuo brod sa migrantima u blizini Grčke

Svjedočenja preživjelih u užasnoj nesreći migranata u blizini Grčke se ne poklapaju sa zvaničnim izvještajima nadležnih koji su učestovali u akciji spasavanja ribarske koče

29890 pregleda1 komentar(a)
Fotografija broda Adriana koju je medijima dala grčka obalska straža, Foto: Reuters

Preživjeli u nesreći broda u kojoj je navjerovatnije poginulo na stotine migranata u blizini Grčke dali su izjave o trgovcima ljudima u Sjevernoj Africi koji su ih doslovno potrpali u ribarsku koču. Pričali su o paklenim uslovima na palubi i ispod nje, bez hrane i bez vode.

Neki su rekli da je tragičan kraj njihovog putovanja bio ubrzan aktivnostima grčke obalske straže. Oni su ispričali pravosudnim organima o pokušaju tegljenja preopterećene koče zbog čega se brod prevrnuo u ranim jutarnjim satima 14. juna.

Katastrofalan pokušaj tegljenja od strane obalske straže opisan je u šest od devet izjava preživjelih grčkim pravosudnim zvaničnicima koji istražuju uzroke tragedije, pokazuju dokazi u koje je Rojters imao uvid.

Jedan preživjeli Sirijac rekao je da su on i drugi migranti na brodu Adriana, koji se pokvario na putu za Italiju, vikali “Stoj!” nakon što je grčki brod obalske straže pričvrstio konopac na pramac koče i počeo ga vući dok je povećavao brzinu.

Čamac s migrantima se naginjao lijevo-desno, a zatim se prevrnuo, dodao je.

Još tri svjedoka izjavila su da ne znaju šta je uzrokovalo prevrtanje Adriane. Reuters ne objavljuje imena devetoro preživjelih koji su dali izjave, koje nisu objavljene javno.

Izjave šestorice svjedoka su u suprotnosti sa javnim izjavama grčke obalske straže i vlade, u kojima se navodi da nije bilo pokušaja vuče broda i da se prevrnuo kada je obalska straža bila udaljena oko 70 metara.

Ministarstvo pomorstva, koje je nadležan za obalsku stražu, reklo je Reutersu da ne može da komentariše pitanja koja su predmet povjerljive i tekuće istrage tužilaca. Grčkim tužiocima je zakonom zabranjeno da komentarišu pitanja uživo.

Devet preživjelih predalo je svoje izjave 17. i 18. juna istražiteljima koji su vodili preliminarnu istragu o katastrofi. Grupa osumnjičenih trgovaca ljudima, uhapšena 15. juna zbog optužbi za ubistvo iz nehata, krijumčarenje migranata i izazivanje brodoloma, zatvorena je do potpunije istrage koja bi mogla kulminirati suđenjem. Oni poriču krivicu.

Epizodu šlepanja ispričala su i druga dva preživjela koje je Reuters odvojeno intervjuisao i koji su zamolili da ne budu imenovani zbog straha od odmazde grčkih vlasti.

Jedan od njih, koji je svoje ime dao samo kao Mohamed, opisao je zastrašujuće trenutke kada se Adriana prevrnula, a za koje je rekao da je došlo kada je obalska straža počela da vuče čamac.

“Brzo su nas povukli i čamac se prevrnuo. Kretao se udesno, lijevo, desno i prevrnuo se. Ljudi su počeli da padaju jedni na druge”, rekao je on. “Ljudi su bili jedni na drugima, ljudi su vrištali, ljudi su se davili, davili su jedni druge. Bila je noć i bili su talasi. Bilo je strašno.”

Mohamed je preživio i pristao da govori za Reutersfoto: Reuters

Portparol obalske straže je 15. juna, odgovarajući na izvještaje lokalnih medija koji su citirali neke preživjele koji su rekli da je koča odvučena, javno negirao da je brod obalske straže u bilo kojem trenutku pričvrstio uže za Adrianu.

Dan kasnije, obalska straža je izmijenila svoj iskaz - rekla je da je njeno plovilo pričvrstilo uže za Adrianu kako bi mu pomoglo da se brodu približi da bi mogli da komuniciraju sa kočom. Obalska straža je negirala da je kasnije pokušala da odvuče koču, rekavši da se držala na udaljenosti.

Nikos Spanos, penzionisani admiral u grčkoj obalskoj straži, rekao je za Reuters da je malo vjerovatno da bi brod obalske straže pokušao tako opasan manevar kao što je tegljenje preopterećene koče.

“Njihov cilj (obalske straže) je bio uspostaviti bolji kontakt za pomoć plovilu i procijeniti situaciju. To je moje razumijevanje. Jer da su pokušali da ga odvuku ili bilo šta drugo, to bi bilo previše rizično i ovo ne bi bilo pravi način za to.”

Nema pomoći ili ne pomažite

Kada se Adriana prevrnula i potonula sedamdesetak kilometara jugozapadno od Pilosa, u međunarodnim vodama unutar grčke jurisdikcije traganja i spašavanja, prevozila je između 400 i 750 migranata uglavnom iz Sirije, Egipta i Pakistana, navodi agencija UN-a za izbjeglice.

Pronađeno je ukupno 104 preživjela, ali spasioci kažu da je malo vjerovatno da će iko drugi biti pronađen, živ ili mrtav, u jednom od najdubljih djelova Mediterana.

Sudskim vlastima je dostavljen i brodski dnevnik obalske straže sa detaljima o dva slučaja u razmaku od dva sata kada se brod obalske straže približio Adriani, prema dokazima.

U 23:40 13. juna brod je prišao koči, koja je imala neispravan motor, i vezala konopac za čamac kako bi mu omogućila da se približi i razgovara sa onima na brodu kako bi procijenili situaciju i ako im je potrebna pomoć, piše u dnevniku.

Ljudi na brodu su uzvikivali “No help”, što se može tumačiti i kao poruka “nema pomoći” i kao “ne pomažite”, kao i “Go Italy” (Idemo (u) Italiju) i odvezali konopac, prema dnevniku u kojem je pisalo da je Adrijanin motor zatim ponovo pokrenut i krenuo je na zapad.

Zatim je u 01:40, brod obalske straže dobio instrukciju od operativnog centra da se vrati do koče kako bi pregledao stanje broda nakon što je Adriana prestala da se kreće.

Plovilo obalske straže približilo se na oko 70 metara od Adriane i čulo dosta vike, a za manje od sedam minuta brod se, prema dnevniku, prevrnuo.

Za sigurniju palubu 55 dolara

Adriana je krenula sa plaže u libijskom gradu Tobruku ili blizu njega oko 10. juna, prema riječima preživjelih. Prije nego što su se ukrcali, trgovci su im oduzeli stvari i bacili flaše vode za piće kako bi napravili mjesta za više ljudi, rekao je za Reuters preživjeli Mohamed.

Svaki putnik je imao samo 40 centimetara prostora, rekao je sirijski migrant pravosudnim organima, što je uvršteno u dokaze.

Svih 11 preživjelih rekli su da su platili između 4.500 i 6.000 dolara za putovanje, a krijumčari su im rekli da će stići u Italiju za tri dana. Trojica preživjelih rekli su vlastima da plaćaju od 50 do 200 eura (55-220 dolara) dodatno za mjesta na vanjskoj palubi, koja se smatraju sigurnijim.

Oni su bili među hiljadama ljudi koji su ove godine pokušavali doći do južne Evrope krenuvši čamcima iz sjeverne Afrike. Više od 50.000 “neregularnih” graničnih prelaza centralnog Mediterana, od kojih većina počinje u Tunisu i Libiji, otkriveno je u prvih pet mjeseci 2023., što je 160 posto više nego prije godinu dana, prema podacima granične agencije EU.

Sedmicu nakon tragedije u blizini Grčke, strahuje se da je više od 30 migranata poginulo nakon što je potonuo gumenjak koji je krenuo ka španskim Kanarskim ostrvima.