Neplanski građevinski bum u Kolašinu: Kapital i investitori pretekli planere

Kapital, odnosno ono što se gradilo do danas prema detaljnim urbanističkim planovima (DUP) iz 2007. godine, pretekli su Nacrt Izmjena i dopuna (ID) Prostorno urbanističkog plana (PUP) Kolašin na koji se čeka skoro četiri godine.

To je za “Vijesti” ocijenila arhitektica dr Sonja Radović Jelovac i pojasnila da je to dovelo do očiglednog disbalansa u prostoru - da tik pored “četvorovodne porodične kuće niču objekti od po šest spratova”.

Ona je bila na čelu radnog tima zaduženog za izradu ID PUP, a nakon više od 30 dana javne rasprave o tom dokumentu kaže da je utisak da veliku većinu građana isključivo zanima gradnja na sopstvenim parcelama, a da su skoro bez interesovanja za poglavlje koje se odnosi na ekosistemske usluge i valorizaciju “zelenog” fonda.

Sagovornica sugeriše preispitivanje strateških opredjeljanja za Kolašin:

“Iznenađena sam što je baš toliko građana koji, navodno, žele da se bave turizmom i da svoju nekretninu valorizuju na najbrži način. Većina zahtjeva te vrste odnosila se na zone koje smo predvidjeli za zeleni pojas i mislim da je to sada pravi izazov za planere i resorno Ministasrtvo. Ne mogu da kažem kako će biti rješavan taj izazova, vjerujem da postoji način da se, na neki umjeren način, uz vrlo restriktivne mjere i kontrolisane smjernice, izađe u susret. Velika je šeta što ovaj Nacrt nije doživi tu javnu raspravu prije nekoliko godina jer bi imali jednu drugačiju sliku, sada su potrebe sve veće i veće, gradsko građevinsko zemljište je sve skuplje”.

A planeri su pri izradi ID PUP-a, podsjeća ona, imali precizan programski zadatak, koji je, između ostalog, podrazumijevao i preispitivanje kapaciteta postojećih DUP-ova, prije svih Centar, Breza i Smailagića polje, u kojima se “desila jedna intenzivna grdanja”.

Nekontrolisana gradnja

Prema riječima Radović Jelovac, ta gradnja nije mogla da bude kontrolisana, jer se realizovala prema DUP-ovima od prije 15 godina, s obzirom na to da poslije PUP-a iz 2014. nijesu pratili novi DUP-ovi.

“Jedan od velikih izazova koji treba rješavati na višim nivoima, u okviru stručnog tima i uključivanje stručne javnosti, je da se vidi koje su to sanacione mjere za ono što je izgrađeno po tim strarim DUP-ovima. Mi imamo jedan zalet kapitala, a plan, koji radimo paralelno, fakat smanjuje sve te kapacitete u susjednim zonama već realizovanih objekata. Tako da smatramo da je to najteži zadatak. Planom je redukovana gradnja DUP-ova iz 2007. godine i to nije biznis barijera, već jedna umjerena i primjerena izgradnja, kad je riječ o indeksima izgrađenosti, zauzetosti i spratnim visinama”.

Objašnjava da je ID PUP-a planirana spratnost od četiri etaža u centru, i smanjivanje spratne visine od centra ka periferiji. Tvrdi da je vođeno računa o broju korisnika, parking mjesta, zelenim površinama na parceli, trotoarima, drvoredima... Indeksi gradnje nijesu predlagani prema DUP-ovima i parcelama nego prema zonama, objašnjava arhitektica. Planirano je, kaže, “zgušnjavanje” centra grada, uz brigu o užem gradskom jezgru i kulturnim dobrima. Plansko opredjeljnje je, podsjeća, scenario iz PUP-a 2014. godine, koji znači umjereni održivi razvoj, bez masovnog turizma.

“Mi smo radeći izmjene i dopune tri-četiri godine izgubili strateško opredjeljenje, gdje se nalazimo na današnji dan. Mijenjamo plan koji suštinski treba da preispita svoja strateška opredjeljenja. Sva strateška opredjeljenja moraju doći sa vrha, treba da se uradi nacionalna strategija razvoja Kolašina u kontekstu novih promjena koje su žive, neophodno je da se integrišu. Slovenija je imala sličnu situaciju, ali u toj državi nije moguće vidjeti ‘vizuelno zagađenje’ na svakom koraku. Mene je u Sloveniji fasciniralo to što se može proći kroz pet opština, a da nema takozvanog prekida pejzaža”.

Pažljivo u centru grada

S obzirom na to da je centar grada, podsjeća Radović Jelovac, predstavlja posebno karakterističnu cjelinu, sa objektima (kulturna dobra) od nacionalnog značaja, a okarakterisan je kao prostor na kome predstoji značajnija i složenija izgradnja, potreban je pažljiv planerski pristup. Sve u cilju, objašnjava, čuvanja identiteta i prostornih vrijednosti tog dijela Kolašina.

Mehanizmi koji se mogu sprovoditi za kontrolisanu izgradnju tog dijela grada dok traje izrada ID PUP-a Kolašin mogu biti, kako kaže, kontrolisano izdavanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za tu zonu grada i kontrolisano izdavanje saglasnosti na idejna rješenja kod glavnog gradskog i državnog arhitekte.

Inovirani Nacrt ID PUP-a Kolašin uvodi poglavlje Ekosistemskih usluga. Sagovornica “Vijesti” objašnjava da je kroz to poglavlje prikazano održivo planiranje i dat akcenat na zelenu i plavu infrastrukturi grada kao resursu.

“Čitavo poglavlje odnosi se eko-sistemske usluge, i uopšte valorizaciju ‘zelenog’ fonda, koji Kolašin ima. Učestvovao je tim od tri-četiri pejzažna arhitekta i uz određene sugestije koje smo dobili od Ministarstva izašli smo hrabro sa predlogom da Kolašin treba da sačuva taj ‘zeleni prsten’. Najviše se odnosi na Bašanje brdo, Radigojno, Barutanu i čitav potez uz rijeku Taru. Cilj je da se sačuva pejzaš prema kojem je Kolašin prepoznatljiv”.

Arhitektica ocjenjuje i da je pogrešna teza to što se insistira da je idealne pozicije za gradnju od Kolašina do skijališta. Podsjeća da je studiju za PUP iz 2014. radila grupa italijanskih studenata i da je cilj bio da se “očuvanje koridora od grada do skijališta”.

“Suština je da intenzivirana gradnja koja se već desila ne može da se raspe na cijelu opštinu, i iznenadilo me da postoji toliko zahtjeva i nema selekcija je li taj prostor adekvatan. Iznenadilo me i što nema mnogo svijesti o tome da li taj prostor kao prirodno dobro vrijedi, niti se vodi računa o tome je li riječ recimo o dolini rijeke, graničnom prostoru sa Nacionalnim parkom”, navodi ona osvrćući se na incijative koje je bila u prilici da čuje tokom pojedinačnih konsulatacija sa građanima oko ID PUP-a.

Tim dokumentom, objašnjava, data su rješenja i za obilaznicu, koja treba da riješi goruće aktuelne saobraćajne probleme, odnosno poveže put Mateševo - Kolašin sa skijalištima i regionalnim putem ka Beranama. Tretirana su i područja koja nijesu obuhvaćena DUP-ovima, kako bi se, objašnjava arhitektica, omogućilo da mještani koji žive na tom prostoru dobiju smjernice za izgradnju svojim porodičnih ili objekata za agrobiznis.

“Značajnu ulogu u revitalizaciji sela i njegove kulturne i turističke valorizacije imaće očuvanje tradicionalnog narodnog graditeljstva i zaštita arhitektonskog nasljeđa i arhitektonskog izraza tradicionalne gradnje. Planom je predviđena mogućnost da se u zonama postojećih ruralnih naselja i katuna, kao i zonama koje su van zaštitnih koridora, omogući direktno izdavanje uslova iz plana za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata”.

Ona podsjeća da će javna rasparva o Nacrtu ID PUP-a trajati do kraja jula. U međuvremenu, kako kaže, održane su višednevne pojedinačne konsultacije sa građanima, jedna javna centralna rasprava, kao i sesije, koje su se odnosile na pojedine oblasti.

Naredna centralna javna rasprava zakazana je za 10. jul.

Saobraćaj izazvao veliku pažnju

Radionica o saobraćaju, odnosno rješenjima koja su za tu oblast date ID PUP-a, izazvala je veliku pažnju Kolašinca, a Radović Jelovac kaže da su je obilježile tri goruće teme - obilaznica koja predstavlja nastavak regionalnog puta Mateševo - Kolašin ka Jezerinama, saobraćaj u mirovanju, odnosno nedostatak parking mjesta i saobraćajna mreža sekundarnih saobraćajnica.

“Tematika zaobilaznice dovela je do podijeljenosti mišljenja, pa je grupa građana iskazala zabrinutost, konkretno oni čija imanja su bila u direktnom kontaktu sa trasom obilaznice. Drugi su, pak, smatrali da takav vid saobraćaja usmjerava kretanje van centra grada i oslobađa ga pritiska u vidu izmještanja velikog broja vozila, posebno kamiona i teških teretnih vozila. Takođe, dio građana izrazio je zabrinutost za ekonomsku opravdanost trase obilaznice, kao i za budući ekonomski razvoj grada. Zabrinutost je najviše iskazana u eventualnom budućem obilasku turista koji neće direktno prolaziti kroz grad, već će imati fluidnost kretanja do ski-centra i od ski-centra bez zadržavanja i obilaska gradskog jezgra”.

Prema njenim riječima, jedno od ključnih pitanja jeste saobraćaj u mirovanju. Građani su, podsjeća, iskazali želje za većim brojem parking mjesta u centru Kolašina, želeći formiranje podzemne garaže ispod dva glavna gradska trga.

“Posebnu tematsku obradu obuhvatila je infrastruktura buduće gondole i povezivanje ski-centara sa gradskim jezgrom. Dio građana ukazao je na premještanje okretnice gondole sa pozicije Ski-centra Kolašin 1450 na Kolašin 1600, čime bi se omogućila lakoća komunikacije budućih skijaša. Veliki broj primjedaba bio je upućen lokalnoj samoupravi, i vezane su za nepropisno parkiranje automobila i zauzimanje trotoara za pješake, kao i bahato ponašanje investitora”.

Najavljuje da će “planerski tim u narednom periodu imati zadatak da preispita opravdanost planirane obilaznice, s obzirom na tranzit koji će otvoriti druga dionica auto-puta, kao i da da konkretne lokacije za arking prostore u skladu sa zahtjevima lokalne samouprave”.

( Dragana Šćepanović )