Novi sjever Evrope prilika za NATO da obuzda Rusiju

Na visokoj kontrukciji željezničkog mosta koji se proteže preko rijeke nedaleko od Arktičkog kruga, finski građevinari rade na projektu koji će olakšati veze od NATO atlantske obale u Norveškoj do nove granice sa Rusijom. “Uklonićemo oko 1200 ovih, jednu po jednu”, kazao je za Rojters Mika Hakarinen, držeći u ruci zakovicu.

Do februara 2022, cilj projekta elektrifikacije vrijedan 37 miliona eura ovog kratkog dijela pruge - jedine između Švedske i Finske - bio je da se olakša i noću osvijetli put mještanima koji idu do Stokholma. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu to se promijenilo, piše Rojters i podsjeća da je Finska sada dio NATO-a, a Švedska se nada da će ubrzo postati.

Dok Alijansa mijenja svoju strategiju kao odgovor na postupke Rusije, pristup ovim novim teritorijama i njihova infrastruktura omogućavaju saveznicima da prate i obuzdaju Moskvu, kao i do sada nezabilježenu priliku da se cijela sjeverozapadna Evropa tretira kao jedan blok, kazali su za Rojters diplomate i vojni i bezbjednosni eksperti.

Radovi Finaca na željeznici na granici sa Švedskom samo su jedan primjer. Predviđeno je da budu završeni sljedeće godine i na taj način će biti olakšano saveznicima da pošalju pojačanja i opremu preko Atlantika u Kemijarvi, koji se nalazi na sat vožnje od ruske granice i sedam sati od ruskog nuklearnog uporišta i vojnih baza blizu Murmanska na Kola poluostrvu.

U sastavu tamošnje ruske Sjeverna flota je između ostalog i 27 podmornica, više od 40 ratnih brodova, oko 80 borbenih aviona i zalihe nuklearnih bojevih glava i projektila, pokazuju podaci koje je prikupio Finski institut za međunarodne poslove (FIIA).

U vojnom konfliktu sa NATO, glavni zadatak flote bio bi da se obezbijedi kontrola nad Barencovim more i zaustave brodovi koji prevoze pojačanje iz Sjeverne Amerike u Evropu preko voda između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije. Tu, Finska može da pomogne NATO-u. “Radi se o obuzdavanju takvih kapaciteta sa sjevera”, kazao je za Rojters američki general major u penziji Gordon B. Dejvis.

Osim što otvara svoju teritoriju, Helsinki kupuje i odgovarajuću opremu, posebno borbene avione, “da bi dodao vrijednost (sjeveroistočnoj odbrani) i iskreno, u sukobu doveo Rusiju u opasnost”, rekao je on.

Švedski doprinos će, do 2028. uključivati novu generaciju podmornica u Baltičkom moru, za koju Fredrik Linden, komandant prve švedske podmorske flotile, kaže da će puno značiti u zaštiti ranjive podmorske infrastrukture i očuvanju imovine – što trenutno zabrinjava zvaničnike naročito nakon što je u septembru 2022. uništen gasovod Sjeverni tok.

FIIA procjenjuje da zapadne oružane snage u Arktiku zaostaju za Rusijom oko 10 godina. Čak i sa gubicima koje je Rusija pretrpjela u Ukrajini, pomorska komponenta Sjeverne flote i strateški bombarderi su netaknuti, tvrde zvaničnici

“Sa pet podmornica možemo da pokrijemo Baltičko more”, kazao je Linden za Rojters.

Analitičari tvrde da ovo nije preuranjena promjena. Rusija aktivno razvija svoju vojsku i hibridne kapacitete u Arktiku protiv zapada, tvrde finski zvaničnici.

FIIA procjenjuje da zapadne oružane snage u Arktiku zaostaju za Rusijom oko 10 godina.

Čak i sa gubicima koje je Rusija pretrpjela u Ukrajini, pomorska komponenta Sjeverne flote i strateški bombarderi su netaknuti, tvrde zvaničnici.

“Dosta toga treba da stignemo, jer praktično ništa nije urađenio u zadnjih 25 godina”, kazao je za Rojters Sebastijan Bruns sa Instituta za bezbjednosnu politiku Kiel univerziteta.

Proširena zapadna vojna alijansa će promijeniti bezbjednosnu mapu Evrope, ističe britanska agencija dodajući da bi region od Baltika na jugu do visokog sjevera mogao postati skoro integrisano operativno područje NATO-a.

“Za NATO je izuzetno važno da sada ima cijeli sjeverni dio, da ga vidi kao cjelinu”, kazao je potpukovnik Majkl Maus, predsjedavajući radne grupe koja upravlja vojnom integracijom Finske u NATO.

“Sa postojećim NATO članicama Norveškom i Danskom, mi sada imamo cijeli blok. Kada razmišljamo o potencijalnim planovima odbrane za nas je ogroman korak što tu oblast sada vidimo kao cjelinu”.

To je postalo jasno u maju, kada je Finska bila domaćin prve akrtičke vojne vježbe kao NATO članica na jednom od najvećih evropskih artiljerijskih poligona 25 kilometara iznad Arktičkog kruga.

Za te manevre, skoro 1.000 savezničkih snaga iz SAD, Britanije, Norveške i Švedske preplavili su autoputeve kako bi se pridružili oko 6.500 finskih vojnika i 1.000 vozila.

Kada bi došlo do konflikta sa Rusijom u oblasti Baltičkog mora - gdje Rusija ima značajne vojne kapacitete u Sankt Peterburgu i Kalinjingradu - pomorski putevi koje je NATO koristio za te vježbe bili bi ranjivi. Finska se u velikoj mjeri za zalihe oslanja na pomorske puteve. Željeznica zapad-istok preko visokog sjevera otvara alternativu, koja bi mogla biti od ključne važnosti.

“Mislim da Rusi mogu prilično lako prekinuti transport tereta preko mora tako da bi ta sjeverna ruta ostala jedina dostupna”, kazao je Tuomo Lamberg, menadžer za prekogranične operacije u švedskoj kompaniji koja dizajnira elektrifikaciju.

Ako bi neki od prometnih moreuza bio zatvoren, pomorski teretni saobraćaj za Švedsku i Finsku bi bio teško pogođen, a baltičke države potpuno bi odsječene. Međutim sa Švedskom u alijansi, to je lakše spriječiti, jer će švedske podmornice povećati kapacitete NATO-a.

Linden kaže da posada švedske podmornice “Gotland” može povremeno da čuje ruska plovila.

Domet zvučnog putovanja varira djelimično u zavisnosti od godišnjih doba. Zimi, se prema njegovim riječima, može čuti čak do Olandskih ostrva dok se ljeti čuje na oko 3000 metara.

Ovaj kapacitet će se povećati 2028, kada Švedska dobije podmornice novog dizajna. Novi dizajn, poznat kao A26, omogućiće posadama podmornica da rasporede vozila na daljinsko upravljanje (ROV), borbene ronioce ili neke vrste autonomnih sistema bez dovođenja podmornice ili posade u opasnost, rekao je Bruns.

U zavisnosti od misije, to može biti ROV koji štiti cjevovod ili kabl za prenos podataka, to mogu biti borbeni ronioci koji izlaze na obalu u mraku, to može biti gotovo bilo šta. To će svakako pojačati kapacitete Švedske da kontroliše saobraćaj kroz Baltik.

Ako računate sve snage, sa Njemačkom na čelu i Švedskom i Finskom koje se ukrcavaju, sve one su zaista značajno pomjerile ravnotežu u Baltičkom moru”, rekao je Nik Čajlds, viši saradnik za pomorske snage i pomorsku bezbjednost u Međunarodnom institutu za strateške studije. “To bi veoma otežalo ruskoj floti Baltičkog mora da funkcioniše na slobodan način”, rekao je on. “Ali to bi moglo... i dalje predstavljati izazov za NATO”.

( N. Bogetić )