Koliko su stari automobili koji se voze u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i BiH: Ulica ogledalo standarda

Broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u Crnoj Gori u 2022. godini iznosio je 266.747, što je za 4,8 odsto više nego u 2021. godini.

Broj vozila koja su prošle godine prvi put registrovana u Crnoj Gori, što znači da su u toj godini uvezena kao nova ili polovna, bio je 21.796, što je za 25,3 odsto više nego u 2021. godini. To pokazuje da je značajan broj građana rast zarada iskoristio da obnovi vozni park.

Prema podacima Monstata od ukupnog broja registrovanih motornih vozila, 227.716 su putnički automobili. Od tog broja 12,7 hiljada su automobili mlađi od pet godina, što je 5,5 odsto ukupnog broja registrovanih.

Automobila koji su mlađi od deset godina ima 41,3 hiljade, što je 18 odsto od ukupnog broja, dok starijih od 20 godina ima 74 hiljade, ili 32,5 odsto. To pokazuje da je svako treće registrovano vozilo starije od 20 godina.

Između 10 i 20 godina starosti ima 112 hiljada automobila, što je 49 odsto.

Lani je registrovano i 5,8 hiljada automobila koji su proizvedeni prije 1990. godine.

Najviše automobila registrovano je u Podgorici - 80 hiljada, ili 35 odsto ukupnog broja, a zatim u Nikšiću - 21,4 hiljade, Baru - 19,2 hiljade, Herceg Novom - 12,7 hiljada, Budvi - 12,1 hiljadu, a najmanje u Plužinama - 517 i Šavniku - 327.

U Crnoj Gori je prošle godine registrovano i 1.316 autobusa, od čega su 94 mlađi od pet godina, ili 7,1 odsto. Autobusa mlađih od 10 godina ima 220, što je 16,7 odsto od ukupnog broja. Registrovano je i 314 autobusa koji su stariji od 20 godina, odnosno svaki četvrti. Na putevima je i sedam autobusa proizvedenih prije 1990. godine.

Registrovano je i 405 traktora, a kod tih vozila situacija je potpuno drugačija od automobila. Čak 302 traktora, ili 74,5 odsto, proizvedeni su u 2021. i 2022. godini, što pokazuje da su poljoprivrednici, uz podršku novih mjera Vlade, značajno obnovili svoj park radne mehanizacije.

Od ukupnog broja motornih vozila, 204 hiljade ili 77 odsto za svoj pogon koristi dizel gorivo, 51 hiljada koristi eurosuper 95, a 6,2 hiljade ide na autogas. Eurosuper 98 koristi svega 480 vozila, a mješavinu goriva 26 registrovanih vozila.

Električni pogon ima 415 vozila, što je za 28,5 odsto više nego godinu ranije.

BIH: Vozni park kao slika društva

Prosječna starost vozila na cestama u Bosni i Hercegovini veća je od 16 godina. Prošle godine registrovana su 1.006.142 putnička automobila, od kojih je 514.080, ili 51,10 odsto starosti od 10 do 20 godina, 351.660, ili 34,95 odsto su stariji od 20 godina, a 1,35 odsto su do dvije godine starosti.

Ispod EU eko-standarda je više od 50 odsto ukupnog broja vozila. Takođe, prema podacima BIHAMK-a, od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila, 14,98 odsto je novih, dok je 85,02 odsto uvezenih korištenih vozila.

“Takva vozila ne posjeduju elektronske sisteme za nadzor funkcionisanja sistema vozila, tako da korisnik ne zna šta se dešava s njegovim vozilom sve dok ne dođe do otkaza ili kvara nekog od sistema ili dok ne ode na tehnički pregled. Država bi trebalo konačno da počne da sprovodi opsežne mjere na kontroli ispravnosti vozila kojima se upravlja na cestama u Bosni i Hercegovini. Pored činjenice da su nam ceste u većini slučajeva još uvijek u identičnom stanju kao i u prijeratnom periodu, da je signalizacija oskudna i prilično zastarjela, ispravnost vozila je veoma često uzročnik saobraćajnih nezgoda na putevima. Broj neispravnih vozila na prvom pregledu u FBiH, u 2022. godini, je iznosio 19.791. Veoma mali broj vraćenih neispravnih vozila, starost vozila, kao i nedovoljno održavanje vrlo je čest uzrok tehničkoj neispravnosti vozila pa je i to jedan od direktnih uticaja na sigurnost vozila u saobraćaju”, tvrdi Jasmin Čengić iz firme Porsche BH.

I više je nego jasno da vozni park oslikava opštu sliku stanja u našem društvu. Jedna smo od najsiromašnijih zemalja Evrope i nikoga previše ne iznenađuje činjenica da vozimo “otpatke” razvijenih zemalja EU. Međutim, postoje i određeni pozitivni primjeri koji dokazuju se uz pravilni set intervencija može uticati na svijest kupaca.

“To odražava životni standard naših građana i činjenicu da živimo u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope. Dodatni razlog je to što nema nekih posebnih destimulansa kada su u pitanju stariji automobili, niti postoje posebni stimulansi za novije, osim hibrida i električnih vozila. Potrebno je da država modelira fiskalnu politiku, te da više investira u javni prevoz čime se smanjuje ukupan broj automobila na cestama, u prvom redu vozila starije proizvodnje”, kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Privremena mjera suspenzije carine na električna vozila sa 5 na 0 odsto, odnosno hibrida sa 15 na 5 odsto, za vozila koja nemaju porijeklo iz EU, dovela je do značajne promjene svijesti prilikom kupovine vozila sa eko predznakom. Od 2022. godine, od kada je odluka stupila na snagu, imamo značajan porast uvoza elektro vozila i hibrida.

“Identične mjere bi trebalo nastaviti i ubuduće, što će značajno promijeniti sliku uvoza automobile. S jedne strane ove mjere će uticati na uvoz mlađih automobila, međutim potrebne su snažnije stimulativne mjere ka zamjeni postojećeg voznog parka, gdje jednostavno treba postići efekat o neisplativosti vožnje starijih vozila, a to je jedino moguće kroz konrektne akcije stimulacije i podrške u finansijskom smislu, ali i kroz marketinške poruke”, tvrdi Jasmin Čengić.

Srbija: Dominiraju njemački automobili

U Srbiji je u 2022. ukupno registrovano 2.337.498 putničkih vozila, što je povećanje od 4,5 odsto u odnosu na 2021. godinu, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Prvi put u 2022. godini registrovano je 159.580, a svega 19.787 registrovanih automobila proizvedeno je prošle godine, što pokazuje da se u Srbiji ne kupuje puno novih automobila.

Kako pokazuju podaci RZS, sva drumska motorna i priključna vozila registrovana tokom prethodne godine u Srbiji bilježe porast u odnosu na broj vozila registrovanih u 2021.

Najzastupljenije marke putničkih automobila strane proizvodnje, prema podacima RZS, su “folksvagen”, “opel”, “fiat”, “reno”, “pežo”, “ford”, “citroen” i “audi”.

Na sajtu Polovniautomobili.com trenutno ima nešto manje od 71.000 oglasa za putnička vozila.

Petar Veličković ispred portala Polovniautomobili.com za “Danas” kaže da posjetioci tog sajta u ovoj godini najčešće pretražuju dva modela “audija” - A4 i A6.

“Očekivano, u vrhu najpretraživanijih modela je i ‘golf’ pete generacije, a listu od pet polovnjaka koji su najinteresantniji potencijalnim kupcima upotpunjuju ‘BMW’ serije 3 i ‘audi A3’”, navodi on.

Veličković dodaje da veliko interesovanje vlada i za “škodinu oktaviju”, “golf 6”, “golf 4” i “pasat” B6 i “BMW” serije 5.

“Ovi podaci se u dobroj mjeri podudaraju sa najprodavanijim modelima polovnjaka koji su ove godine prvi put registrovani u Srbiji. Na toj listi u prvom kvartalu ove godine ubjedljivo su najprodavaniji ‘golf’, ‘pasat’ i ‘polo’, a zatim ‘fiat punto’ i ‘audi A4’. Kad je riječ o proizvođačima, osim Folksvagena, u ovoj godini kupci se najčešće opredjeljuju za modele ‘audija’ i ‘opela’, a prate ih ‘Francuzi’, odnosno ‘pežo’ i ‘reno’”, pojašnjava sagovornik.

Kada je riječ o polovnim automobilima iz uvoza, gotovo identičnu sliku tržišta imali smo i u 2022. godini.

“Prva tri mjesta zauzeli su folskvagenovi modeli: ‘golf’ na prvom, ‘pasat’ na drugom i ‘polo’ na trećem mjestu. U vrhu liste bili su ‘opel korsa’ na četvrtom i ‘audi A4’ na petom mjestu, a dobro su se prodavali i ‘opel astra’, ‘reno clio’, ‘citroen C3’...”, kaže Veličković.

Posebna priča je zaštita, mada je bolje reći ugrožavanje životne sredine zastarjelim voznim parkom i posebna ljubav građana prema “dizelašima” kojih se Evropa ubrzano oslobađa. U izvještaju o napretku Evropske komisije za 2021. godinu data je preporuka da Srbija usvoji indeks EU za kvalitet vazduha, pa je krajem prošle godine Vlada usvojila Program zaštite vazduha u Srbiji od 2022. do 2030. godine. Jedna od mjera je obnavljanje voznog parka, otpremanjem na otpad i u reciklažu najstarijih putničkih i lakih teretnih vozila euro 1, 2 i 3, i dizel autobusa.

Država je za putnički automobil opredijelila subvencije od 2.100 evra, za kupovinu malih kamiona do 12 tona 2.500 eura, a za kupovinu autobusa 2.900 eura. Ukupno se izdvaja nešto više od sto miliona eura za te subvencije. No, problem je ostatak novca, pošto se za “krntije” preko oglasa ili na autopijaci može dobiti još nekoliko stotina evra, a noviji modeli se mjere hiljadama.

Električni automobili su većini nedostižni san.

Treba još reći da prema najnovijim istraživanjma automobile u Srbiji koristi 53 odsto građana, što je najmanje među deset centralnoevropskih zemalja, pokazalo je istraživanje mobilnosti u Centralnoj Evropi kompanije CEPER. Alternativa su dvotočkaši, ali ni tu se Srbija ne može pohvaliti dobrim rezultatima, jer prema istom istraživanju tek 13 odsto građana koristi ovaj vid prevoza. I to, treba li naglasiti, najčešće u Vojvodini koja ima dugu tradiciju u ovom vidu prevoza.

I ako se vratimo na početak teksta i podatak o 2.337.498 putničkih automobila registrovanih lani uporedimo sa brojem domaćinstava - 2,520.854 po Popisu sprovedenom prošle godine - jasno je da nema svaka kuća kola. I pride da najpopularnijeg kućnog “ljubimca” vozi više članova porodice na smjenu.

Hrvatska: Lošije nego prije ulaska u EU

Deset godina prošlo je od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, mnoge su se stvari u našoj državi poboljšale od tog ljeta 2013. godine, no ima i onih koje su bitno gore nego prije ulaska u EU. Primjerice, starost hrvatskog voznog parka.

Dok je 2012. godine prosječna starost privatnih automobila u Hrvatskoj bila 11,38 godina, lani je, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, prosječna starost automobila u Hrvatskoj bila 13,29 godina. Dakle, u posljednjih 10 godina, privatni automobili su nam stariji za gotovo dvije godine.

Trend starenja voznog parka, doduše, započeo je još prije nego što je Hrvatska postala članica EU, no članstvo u EU ga je ubrzalo. Kad je Hrvatska postala članica EU, uvoz polovnih automobila iz drugih država članica postao je unos, dok je termin uvoz ostao za one automobile koji se kao korišćeni registruju u Hrvatskoj, a stigli su iz država koje nisu članice EU. Ulaskom Hrvatske u EU došlo je do pojednostavljenja procedure unosa korišćenih automobila, a smanjili su se i porezi, te druga davanja za unos korišćenih automobila. Država članica ima ograničeni manevarski prostor za regulisanje unosa korišćenih vozila iz jedne u drugu državu članicu, budući da je zabranjeno dvostruko oporezivanje, no ipak je troškovima koji se plaćaju prema ekološkom kriterijumu izbjegnut masovni unos automobila starijih od 10 godina. No, prosječna starost korišćenih automobila koji su lani unijeti u Hrvatsku je bila 7,8 godina, a uneseno je 62.035 automobila, dok je u isto vrijeme registrovano 44.088 novih automobila. Te činjenice i brojke su sasvim dovoljne da se starost privatnih automobila u 2022. u odnosu na 2021. poveća s 13,04 godina na 13,29 godina.

Prosječna starost svih vozila nam je još poraznija - čak 15,89 godina u 2022.

Dakako, da je starost voznog parka usko povezana s tehničkom ispravnošću vozila, a samim time i sa sigurnošću prometa na cestama.

Osim toga, novi automobili su bitno sigurniji nego automobili koji su proizvedeni prije 13 godina. Standardna sigurnosna oprema prije 13 godina nije imala ni ESP sistem, koji je postao obvezan u svim automobilima u Evropskoj uniji od 1. novembra 2014. godine.

Istraživanja su pokazala da elektronski program stabilnosti (ESP) može spriječiti čak do 80 odsto nesreća uzrokovanih proklizavanjem, bilo da je do proklizavanja došlo zbog mokre ceste ili poledice, prevelike brzine prilikom ulaska u zavoj ili brzog manevra zbog izbjegavanja prepreke. Stoga je obvezan ESP sistem u automobilima vrlo značajan iskorak za veću sigurnost na cestama.

Novi korak u povećanju sigurnosti cestovnog prometa EU je napravila propisom kojim je u svim novim automobilima od 2020. obavezan sistem automatskog kočenja u nuždi (Autonomous Emergency Braking - AEB), koji umjesto vozača, ako on propusti zaustaviti vozilo, koči automatski u slučaju opasnosti i izbjegava sudar pri malim brzinama.

No, bez obzira na zakonsku regulativu, mnogi proizvođači automobila u svoje modele ugrađuju mnoge sisteme aktivne sigurnosti, pa danas i početni modeli imaju mnogo više sigurnosne opreme nego što je to minimalno propisano. Tako danas većina automobila iz C segmenta, pa i manjeg B segmenta, već u standardnoj opremi nude sigurnosni paket koji uključuje sistem upozorenja za napuštanje prometnog traka, sistem automatskog kočenja u nuždi koji prepoznaje i pješake, te bicikliste, sistem prepoznavanja prometnih znakova, sistem automatskog prebacivanja dugih i kratkih svjetala, prilagodljivi tempomat, sistem detekcije i praćenja prometnog traka...

Zbog svega toga novi su automobili mnogostruko sigurniji od usporedivih automobila koji su na tržište stizali prije 13 i više godina. Dakako, u svemu tome je dobra stvar što su automobili stari 10,5 godina 2010, kolika je tada bila prosječna starost voznog parka, imali mnogo manje sigurnosne opreme nego što danas imaju automobili stari 13 godina, kolika je danas prosječna starost automobila.

Međutim, trend povećanja starosti privatnih automobila nije dobar i mnogo bi bolje bilo da što više vozača voze novije automobile koji imaju više opreme aktivne i pasivne sigurnosti.

( Goran Kapor (Vijesti), Vojislav Stojsavljević (Danas), Kenan Čopra (Oslobođenje), Mladen Milčić (Večernji list) )