Analiza "Vijesti": Investicija države u trajekte će se vratiti za oko pet godina

Da vrati dosadašnja ulaganja u kupovinu flote kojom će obavljati trajektni prevoz na liniji Kamenare - Lepetani, Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, sudeći prema poslovanju bivšeg privatnog operatera ove linije, trebaće nešto više od pet godina.

Proizlazi to iz analize koju su “Vijesti” napravile poredeći troškove koje je Morsko dobro do sada imalo za kupovinu osam brodova koliko je uvrstilo u svoju flotu, u odnosu na poslovni rezultat privatne kompanije Pomorski saobraćaj iz 2022. koja je bila najuspješnija poslovna godina te firme u zadnjem desetljeću.

Morsko dobro je okončalo kupovinu kompletne flote Pomorskog saobraćaja od šest trajekata za ukupno nešto preko 8,11 miliona sa PDV-om. Kupovina je bila putem javnog tendera pa je državna firma morala da plati i PDV na transakciju sa ove brodova. Ovaj porez nije plaćen za kupovinu trajekta iz Hrvatske (“Prizna”- 569.000) i Grčke (“Telamon” 3,2 miliona) koji su kupljeni po hitnoj proceduri u pregovaračkom postupku bez javnog tendera.

Kada se sve ovo sabere dolazi se do cifre od oko 12 miliona eura koliko je Morsko dobro do sada platilo za osam brodova. Ta suma raste kada joj se pribroje troškovi koje je Morsko dobro proteklih mjeseci imalo za brojna službena putovanja svojih čelnika i službenika do Grčke i Hrvatske gdje su oni pregledali “Telamon” i “Priznu”, konsultantske i advokatske usluge, osiguranje brodova, njihovu preregistraciju, tehničke preglede, administrativne takse, bankarske provizije, gorivo i mazivo koje se zateklo na “Telamonu” kada je preuzet u Grčkoj, lučke takse itd....

U posljednjoj, rekordnoj godini poslovanja na liniji Kamenari - Lepetane, Pomorski saobraćaj je prikazao da je 2022. prihodovao od prodaje karata 6.490.576 eura i ostvario neto dobit od 2.398.942 eura. Ovo znači da bi, Morsko dobro, da vrati dosadašnju investiciju od preko 12 miliona u nabavku flote, sa takvom dobiti trebalo da radi u narednih više od pet godina. To je duži period nego što su za pokriće inicijalne investicije, proteklih mjeseci najavljivali premijer Dritan Abazović koji je najviše insistirao na ovakvom preuzimanju od strane države trajektnog biznisa u Boki, odnosno čelnici Morskog dobra - predsjednik Upravnog Odbora Blažo Rađenovič i izvršni direktor Mladen Mikijelj.

“Nas će trajekt da košta ništa – nula. Zato što biznis koji vam donosi desetine miliona eura godišnje košta ništa u odnosu na ono što je ostvarenje. Država će u narednim godinama prihodovati ogromni novac od trajektne linije Kamenari – Lepetane”, rekao je novinarima 7. marta Abazović.

On je tada kazao da ne zna tačnu cifru, konstatujući da nam je trajekt potreban i da to nijesu “nikakvi novci”, jer onaj jeftiniji može sam sebe da isplati samo u toku ljetnjih mjeseci. Premijer je tada kazao da je sve što država sada bude investirala, “samo početni trošak, koji će se vrlo brzo nadomjestiti”, a “nakon toga će moći novac da upotrebljava za druge investicije”.

Rađenović je TVCG 6. marta kazao da je nakon tada okončane nabavke “Prizne” cilj da se do ljeta nabavi još pet do šest trajekata u floti.

“Sve su polovni, ali će biti u izvanrednom stanju, zadovoljavaće standarde na najvišem nivou, a planiramo da od prihoda i kada postojeće prodamo, da izgradimo nove. Što se cijene tiče, ona varira i nastojaćemo da ona bude maksimalno povoljna za državu. Mi smo u pregovorima za ostale brodove, idemo i u Grčku. Očekujemo da ovaj posao u godinu do dvije isplatimo”, kazao je tada Rađenović.

U intervjuu “Vijestima” krajem marta, Mikijelj je izrazio sumnju da je Pomorski saobraćaj proteklih godina objektivno prikazivao svoje prihode i ostvarnu dobit i najavio da će Morsko dobro investiciju u kupovinu svoje flote, vratiti za najdalje tri godine.

“Sve analize koje smo uradili u proteklom periodu govore da ćemo ostvarivati značajno veći prihod od onog koji je prijavljivan dok je ovom linijom upravljao Pomorski saobraćaj. Ako se ove analize pokažu kao tačne, pitanje oko stvarno ostvarenih prihoda će morati da ispitaju i nadležni državni organi. Ono što je sigurno jeste da ćemo uloženi novac povratiti kroz nepune tri godine, a vrijednost trajekata protokom ovog vremena se gotovo neće promijeniti”, kazao je tada Mikijelj.

Morsko dobro je naplatu karata za trajekte počelo 5. maja, a Mikijelj se 24. juna na svom fejsbuk profilu pohvalio podatkom da je u tom intervalu Morsko dobro prihodovalo 1.022.899.10 eura. Međutim, ni Mikijelj ni Abazović koji se takođe u više navrata u javnosti hvalio podacima o prihodima Morskog dobra od trajekata, nijednom do sada nisu ni pomenuli rashode koje ta firma istovremeno ima za nabavku flote, plate radnika, troškove goriva, maziva, osiguranja, održavanja brodova…. Abazović u je tim objavama poredio ostvareni prihod i to koliko je država zarađivala od koncesije koju je plaćao Pomorski saobraćaj.

Na pitanja “Vijesti” o profitu i rashodima, iz “Morskog dobra” je rečeno da će odgovoriti narednih dana.

Kao i ranije Pomorskom saobraćaju, Uprava prihoda i carina je i Morskom dobru kao pomorskoj kompaniji, odobrila da po Zakonu o akcizama, gorivo za veći dio svoje flote kupuje po cijenama oslobođenim akciza, što značajno smanjuje operativne troškove te firme.

Ipak, ta stavka ostaće veoma velika na rashodnoj strani poslovnog bilansa Morskog dobra od trajektne djelatnosti jer je Pomorski saobraćaj za gorivo za šest trajekata 2022. godine potrošio 980.313 eura. Imajući u vidu flota Morskog dobra veća i da pored šest trajekata Pomorskog saobraćaja, nju čine i dva dodatna, nešto veća broda sa većom potrošnjom, te da je trebalo plaćati i gorivo koje je trošio i iznajmljeni trajekt “Vasilije”, gotovo je izvjesno je da će samo na gorivo za trajekte godišnji izdaci Miorskog dobra biti najmanje između 1,4 i 1,5 miliona eura.

Pomorski saobraćaj u prosjeku je imao oko 100 zaposlenih i za njihove plate i doprinose je ta firma u prosjeku godišnje izdvajala između 1,3 i 1,45 miliona eura. Lani je taj trošak ove privatne firme bio 1.453.584 eura. Morsko dobro je navelo da će preuzeti sve radnike Pomorskog saobraćaja koji to budu željeli i zaposliti dodatnu radnu snagu potrebnu za nesmetano funkcionisanje njihove veće flote, pa je izvjesno da će njihovi rashodi za zarade biti veći. Treba računati i na veće troškove za materijal i rezervne djelove nego što ih je imao Pomorski saobraćaj (127.887 eura u 2022.), kao i veće troškove za popravke i održavanje brodova i ostale opreme (157.429 eura u 2022.) jer je flota državne firne veća i tehnički raznorodnija od vrlo unificirane flote Pomorskog saobraćaja.

Mikijelj: Profit će biti na nivou dvije trećine prihoda

Mikijelj je medijima u tri navrata u proteklih 10 dana kazao da će profit od trajektne linije biti na nivou od čak dvije trećine svih prihoda.

“Prema trenutnim analizama koje posjedujemo vezano za nekih 100 zaposlenih koji će biti angažovani na trajektnoj liniji uz servis, gorivo i sve dodatne troškove, neka procjena je da će dvije trećine prihoda biti profit, a rashod jedna trećina”, kazao je Mikijelj RTCG-u 21. juna.

Na pitanje “Vijesti” vjeruje li u ovo što je Mikjelj izjavio, Abazović je narednog dana kazao da misli da “ovaj posao nosi sasvim solidnu profitnu maržu i nakon godinu dana vidjećemo što je profit od ove linije”.

“Država u ovom trenutku uvećava kapital i kroz kupovinu brodova tako da ne treba gledati da li se kupio brod za 2, 3 ili 5 miliona i govoriti da su to bačene pare. To je uvećavanje kapitala firme i samim tim države”, kazao je premijer dodajući da procjenjuje da će nakon dvije godine u kojima će vratiti investicije u formiranje flote, Morsko dobro ostvarivati značajne prihode kao operater trajektne linije.

“Ne bih prognozirao, ali lično mislim da troškovi nisu veći od 30 odsto za vršenje ovog posla, računajući i amortizaciju”, istakao je Abazović.

Zvanični poslovni bilansi Pomorskog saobraćaja za period od 2014. zaključno sa 2022. godinom pokazuju da je prikazana prosječna godišnja profitna stopa Pomorskog saobraćaja u tom periodu (sa izuzetom korona krizne 2020. godine kada je ta firma prvi put u svojoj istoriji poslovala sa gubitkom), bila 35,8 odsto (od najslabijih 32 odsto u 2018. do najboljih čak 41 odsto u 2021).

To znači da ni maksimalizaciji profita i minimalizaciji troškova potpuno posvećeni privatnik nije mogao da ima prikazani profit veći od otprilike nešto preko jedne trećine svog ukupnog godišnjeg prihoda, dok sada menadžeri državnog Morskog dobra obećavaju da će oni u trajektnom biznisu biti najmanje duplo uspješniji od braće Ban.

( Siniša Luković )