Dodik: Bez nas EU ne može dati novac Federaciji

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je juče da će odmah po okončanju potrebnih procedura potpisati poništene zakone o nesprovođenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika na prostoru tog entiteta.

Ta dva zakona, koja je Skupština RS usvojila 21. i 27. juna, visoki predstavnik Kristijan Šmit poništio je 1. jula, uz ocjenu da je njima izvršen udar na ustavni poredak BiH, a time i na Dejtonski mirovni sporazum.

Dodik je juče, kako je prenijela Beta, kazao da situaciju olakšava to što je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS povukao ranije donijetu odluku o stavljanju veta na ta dva zakona. Klub Bošnjaka je povukao veto jer je Šmit stavio van snage dva sporna zakona i obustavio sve dalje procedure u vezi s njima.

Dodik je kazao i da Republika Srpska “ne želi nikakav sukob” i ponovio da Šmit nije legalno izabrani visoki predstavnik, već “dobro plaćena osoba koja glumi ludu po Sarajevu”.

Povodom odluke EU da odobri 303 miliona eura bespovratnih sredstava za četiri nova infrastrukturna projekta u Federaciji BiH, a ni za jedan iz Republike Srpske, Dodik je novinarima u kazao da Unija time “dijeli BiH” i najavio blokadu sredstava za Federaciju.

“Moje pitanje je na koji način misle, bez zajedničkih odluka u Sarajevu, da primijene to što su juče odlučili”, kazao je Dodik.

Međunarodne sporazume, među koje spadaju i ugovori o finansiranju iz donatorskih i kreditnih sredstava za projekte lokalnih zajednica, moraju odobriti Vijeće ministara kao državna vlada, tročlano Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH, podsjeća Radio Slobodna Evropa.

Kadrovi Dodikovog SNSD-a mogu staviti veto na usvajanje takvih sporazuma u svakoj od ove tri državne institucije.

“Na ovaj način briselska administracija zatvara bilo kakve moguće aktivnosti na realizaciji onoga što oni žele”, rekao je Dodik.

Naveo je da takav postupak EU neće promijeniti stavove RS, jer njen “narod nije spreman da proda svoju slobodu i karakter za određenu sumu novca”, koju bi mu dodijelili u vidu donacija.

Republika Srpska je kandidovala osam projekata za obnovu vodovodne i kanalizacijske mreže. Nijedan nije odobren u Evropskoj komisiji, a pored RS nijesu odobreni ni projekti za Crnu Goru i Kosovo.

“Republika Srpska je poslala veoma mali broj projekata, no ni oni nijesu ispunili potrebne kriterijume za finansiranje”, kazao je za RSE Ferdinand Koenig, portparol Delegacije Evropske unije u BiH.

Evropska unija je u više navrata upozorovala Dodika da prekine sa secesionističkom retorikom i podrivanjem države BiH, ali mu nije uvela sankcije.

Poslanici Evropskog parlamenta, koji se bave Bosnom i Hercegovinom, pozvali su juče EU da uvede sankcije Dodiku u svjetlu njegovih “krajnje provokativnih akcija”. “U pitanju je kredibilitet EU. S obzirom na težinu situacije u BiH, EU ne može samo verbalno da se usklađuje s odlukama visokog predstavnika. Treba da ga podrži i sopstvenim incijativama”, navodi se u zajedničkoj izjavi Dejvida Mekalistera, predsjednika spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, stalnog izvjestioca za BiH Paula Rangela i predsjedavajućeg delegacije za odnose s BiH i Kosovom Romea Franca.

Regionalna N1 televizija objavila je ranije ove nedjelje da vodeće zemlje Zapada prvi put ozbiljno razvijaju scenarije o tome kako bi RS mogla da izgleda bez Milorada Dodika, što je, kako se navodi, jasan znak podrške visokom predstavniku Kristijanu Šmitu da smijeni Dodika s pozicije predsjednika RS i da mu zabrani političko djelovanje.

Diplomatski izvori bliski zapadnim silama rekli su za N1 da Sjedinjene Države, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija gube strpljenje, i da su sada prvi put jedinstvene u stavu da je Dodik prešao crvenu liniju i da njegovi antiustavni potezi ne mogu proći nekažnjeno.

Dalje se navodi da službeni Vašington, London, Berlin, Pariz i Rim, čiji predstavnici zajedno djeluju u okviru Kvinte, sazreli u uvjerenju da ranije donesene američke i britanske sankcije protiv Dodika nijesu zaustavile njegove pokušaje rušenja države i da se mora preći u novu fazu direktnijeg djelovanja s ciljem očuvanja teritorijalnog integriteta i Ustava BiH. Službeni Brisel se, kako navodi N1, i dalje dvoumi i nema jasan stav.

( N.Bogetić )