SAD šalju Kijevu kasetne bombe, uprkos bojaznima

Sjedinjene Države su odlučile da pošalju kasetnu municiju Ukrajini uprkos humanitarnim bojaznima u vezi sa upotrebom municije koja je zabranjena u više od 100 država.

"Njujork tajms" je, pozivajući se na upućene izvore, objavio da je nekoliko ključnih saradnika predsjednika SAD Džoa Bajdena, uključujući državnog sekretara Entonija Blinkena, na sastanku vodećih državnih bezbjednosnih zvaničnika prošle nedjelje preporučilo da, uprkos onome što su naveli kao duboke rezerve, SAD pošalju kasetno oružje Ukrajini.

Kasetna municija će biti dio novog bezbjednosnog paketa vrijednog 800 miliona dolara koji će SAD poslati Ukrajini, prenio je Rojters.

Ovo je prvi put da će SAD, ili uopšte neka zapadna zemlja, poslati Ukrajini kasetne bombe, a odluka je donijeta u trenutku kada Vašington i zapadni saveznici pokušavaju da ojačaju protivofanzivu Ukrajine i pomognu njenim snagama da povrate okupiranu rusku teritoriju.

Kasetne ili rasprskavajuće bombe sadrže veliki broj takozvanih bombleta koje oslobađa u širem području, predstavljajući veliku opasnost po civile kako tokom rata, tako i dugoročno, jer se često dešava da neke od bombleta ne eksplodiraju.

Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju Ujedinjenih nacija o kasetnim bombama iz 2008. godine kojom se zabranjuje njihova upotreba, uključujući neke od ključnih saveznika Ukrajine i SAD, poput Francuske i Britanije. Ukrajina, Rusija i SAD nisu potpisale taj sporazum, iako zakon iz 2009. godine zabranjuje Sjedinjenim Državama izvoz kasetnih bombi sa stopom neuspjeha bombleta većom od 1 odsto, što se odnosi na gotovo čitav američki arsenal. Međutim, Bajden može preinačiti takve zabrane u slučajevima koji se smatraju u interesu nacionalne bezbjednosti SAD.

I Rusija i Ukrajina već koriste ovo oružje u sukobu nakon što su zadržale zalihe iz sovjetskog doba, prenosi "Fajnenšl tajms".

Ranije ove nedjelje organizacija Hjuman rajts voč (HRV) kritikovala je Ukrajinu i Rusiju zbog upotrebe kasetne municije u konfliktu. Grupa je saopštila da je Rusija "uveliko koristila kasetnu municiju, izazivajući brojna civilna stradanja i ozbiljne povrede", dok je u napadima ukrajinske kasetne municije na grad Izjum, koji je bio pod ruskom okupacijom, 2022. stradalo najmanje osam civila, a 15 ih je ranjeno.

I Rusija i Ukrajina već koriste ovo oružje u sukobu, nakon što su zadržale zalihe iz sovjetskog doba

"Ukoliko je cilj slobodna Ukrajina, gdje djeca mogu odrastati bezbjedno, upotreba kasetnih bombi nije put kojim se to postiže", izjavio je Endru Strohlejn, direktor za evropske medije i uredništvo u HRV.

Prema HRV SAD su na početku invazije na Avganistan 2001. godine smatrale kasetne bombe integralnim dijelom svog naoružanja. Grupa procjenjuje da je koalicija predvođena SAD tokom prvih tri godine sukoba bacila više od 1500 kasetnih bombi u Avganistanu.

Uprkos humanitarnim bojaznima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi visoki ukrajinski zvaničnici pozdravljaju odluku SAD i traže zalihe kasetne municije tvrdeći da je to najbolji način da se probiju ruski rovovi.

Mihailo Podoljak, viši savjetnik Zelenskog, žestoko je kritikovao HRV, optužujući ih za simpatije prema Moskvi. "Šta je ovo, šala? Neslana šala? Da li je invazija ruskih agenata u različitim globalnim 'kancelarijama' konačno uništila moralne imperative?" napisao je na Tviteru. "Oružje, još oružja, i još oružja, uključujući kasetne bombe. I nema priče koja ide naruku ruskim planovima", dodao je.

Majkl Kofman, viši saradnik u Karnegi fondaciji, izjavio je da su artiljerijski projektili za ukrajinsku protivofanzivu "kao pijesak u pješčanom satu". Upotreba kasetnih bombi "će ukloniti veći dio vremenskog pritiska otvarajući veliki dio municije kako bi se nastavila ofanziva", rekao je Kofman, dodavši da je dobijanje ovog tipa oružja "daleko značajnije" od nedavno nabavljenog zapadnog naoružanja.

Jedna od prednosti kasetnih bombi je ta što SAD imaju velike rezerve kojima mogu brzo da pristupe, sa skoro 3 miliona projektila u svojim skladištima, od kojih je većina smještena u američkim i savezničkim bazama u Evropi.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, izjavio je da mada NATO nema formalan stav o kasetnim bombama, svi saveznici podržavaju pružanje oružja Ukrajini i svaki saveznik odlučuje koje vrste oružja će poslati. "Kada je riječ o kasetnim bombama, postoji razlika među saveznicima", rekao je Stoltenberg. "Svaki saveznik donosi te odluke. NATO kao alijansa nema stav o tome."

Njemačka se protivi slanju kasetne municije u Ukrajinu, a njemačka šefica diplomatije Analena Berbok je podsjetila da je Njemačka potpisnica Konvenciju Ujedinjenih nacija o kasetnim bombama.

( N. Bogetić )