Fatić: Ljekarima treba oprema, znanje imamo
Prvi put u istoriji crnogorskog zdravstva urađena operacija karotidnih arterija u lokalnoj anesteziji
U Kliničkom centru mogu se raditi najsavremenije intervencije iz oblasti vaskularne hirurgije, ali za to nije dovoljno samo renoviranje Odjeljenja, niti samo znanje i vještina jednog čovjeka ili tima, za takve intervencije potrebna je oprema, prostor, pozitivna selekcija i stimulacija.
To je u razgovoru za “Vijesti” kazao vaskularni hirurg dr Nikola Fatić, pod čijim vođstvom su nedavno urađene dvije operacije, metodom koja se u regionu još ne primjenjuje.
“Prvi put u istoriji crnogorskog zdravstva uradili smo operaciju karotidnih arterija u lokalnoj anesteziji. Dakle, pokazao sam da možemo pratiti savremene svjetske trendove, a na menadžmentu Kliničkog centra je da nam obezbijede uslove da to postane standardna metoda”, kazao je dr Fatić.
Ljekar objašnjava da karotidna arterija, koja se nalazi na vratu, ishranjuje mozak i da zakrečenje te arterije uzrokuje moždani udar.
“Moždani udar je prvi uzrok smrtnosti kod žena i treći uopšte. Devedeset odsto moždanih udara izazvano je zakrečenjem karotidne arterije. Operacija karotidne arterije u Kliničkom centru do sada se radila isključivo u opštoj anesteziji. Pacijent je u potpunosti uspavan te se u takvim uslovima izvodi operacija, a mi tokom interoperativnog postupka nemamo jasan i precizan uvid šta se dešava sa njim - da li doživljava komplikacije u vidu moždanog udara. Najopasnija komplikacija operacije karotidne arterije je moždani udar i smrt, a upravo je to ono od čega je pacijent došao da ga spasimo”, kazao je dr Fatić.
Dodao je da metoda koju je učio u Londonu omogućava ljekarima da u lokalnoj, površinskoj anesteziji, urade operaciju dok je pacijent budan.
“To znači da pacijent tokom operacije sarađuje sa nama, član je tima jednako kao i svi ostali. To nam omogućava da vidimo kako on reaguje na klemu, kad pristupimo karotidnim arterijama da ih klemujemo i vidimo doživljava li interoperativno moždani udar ili ne i kako da reagujemo u tom slučaju. Postoji posebna tehnika koja spašava pacijenta i minimalizuje mogućnost moždanog udara, maltene dovodeći ga na nivo ispod 0,5 odsto. Ako ova metoda u Kliničkom centru zaživi kao standardna, naši pacijenti sada mogu biti sigurni da će biti maksimalno zaštićeni moždanog udara kao komplikacije operacije na vratnim arterijama, kao i dugoročne prevencije moždanog udara”, kazao je dr Fatić.
Prvi specijalista i doktor medicinskih nauka iz vaskularne hirurgije u Crnoj Gori pojašnjava da nakon takve intevencije pacijenti ide kući sjutradan:
“Nakon operacije provodi dva sata na Odjeljenju intenzivne njege, potom ga prebacujemo na Vaskularno odjeljenje i sjutradan ide kući. Ovakve intervencije znače da na Vaskularnoj hirurgiji uvodimo jednodnevnu hirurgiju. To je put kojim treba da se razvija zdravstvo u Crnoj Gori - jednodnevna minimalno invazivna hirurgija”.
Prije te intervencije, urađene ove sedmice, Fatićev tim, u lokalnoj anesteziji, uradio je i parcijalnu sklerozaciju velike safenske vene - površinske vene na nozi:
“Intervencija je rađena jednom od naših kolega, ljekaru. To je minimalno invazivna operacija vena, u kojoj smo pacijentu sačuvali zdravi dio vene, a bolesni eliminisali. Na taj način omogućili smo da u budućnoti, ako mu taj dio vene zatreba, može koristiti kao rezervni materijal za bajpas na srcu ili drugim regijama”.
Fatić objašnjava da je ta metoda značajna jer su do sada u Kliničkom centru operacije vena rađene u spinalnoj regionalnoj anesteziji:
“Ubada se anestezija u kičmu, pacijentu utrnu noge, nepokretan je šest sati, provodi dva dana u bolnici. Ovom metodom, pacijent odmah ide kući nakon procedure koja se izvodi kroz par uboda i pod kontrolom ultrazvuka, ubrizganjem određene zapaljenske smješe u venu. To još nije standardna procedura, za tu intervenciju ja sam kupovao materijal”.
Mladi hirurg, koji se usavršavao u svjetskim medicnskim centrima, objašnjava da je tim operacijama pokazao da je moguće razvijati zdravstvo i u “više nego očajnim uslovima kakvi su u KCCG”.
“Sada rekonstruišu Odjeljenje vaskularne hirurgije. Na to smo čekali 30 godina, međutim, savremena medicina ne zavisi od toga ili samo od znanja i vještina jednog čovjeka ili tima, nama je potrebna oprema, prostor, pozitivna selekcija i stimulacija. Znanje je preduslov. Na Odjeljenju vaskularne hirurgije ja nemam ultrazvučni aparat koji mi je poteban za dijagnostiku, preoperativnu pripremu, interoperativno i postoperativno praćenje pacijenta, nego moram da idem na Radiologiju, kod izvjesnog Brana Vlahovića koji se buni zašto koristim ultrazvučni aparat kao da je to njegova privatna svojina.
Menadžment KC, konkretno Zorica Kovačević i trenutni načelnik Vaskularne hirurgije Davor Musić, u razgovoru koji smo vodili, obećali su da će implementirati moje ideje za nabavku opreme za otvorene hirurške procedure i lasersku operaciju vena”, kazao je on.
Dodao je da je, u skladu sa ličnim obećanjem, menadžmentu dostavio projekat kako i na koji način mogu da dobiju laser kao donaciju:
“Neću tolerisati izgovore u slučaju da se ne nabavi oprema za koju sam jasno nacrtao kako da se nabavi, niti me interesuje kako će naći novac i sta će menadžment KCCG da radi. To mora da se stvori - od ultrazvučnog aparata do kompletne opreme koju sam naveo”.
Operacija karotidne arterije koju je radio tim na čijem čelu prvi put se u lokalnoj anesteziji radi u regionu.
“U Beogradu sam, na Klinici za Vaskularnu i endovaskuarnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije učio operativnu tehniku za ovu proceduru, na Instituti za kardiovaskularne bolesti Dedinje preoperativnu imidžing pripremu, a dodatno sam se usavršavao u Londonu na Imperijal koledžu, gdje sam naučio tehniku davanja ove vrste anestezije i izvođenja ove vrste procedure. Ovim smo otišli korak ispred ljudi u regionu i najvećih referentnih centara u regionu. Sada ćemo ovu operaciju raditi u površinskoj anesteziji, za razliku od regionalnih centara gdje se radi u dubokom cervikalnom bloku i opštoj anesteziji”, kazao je Fatić.
Istakao je da je tokom operacije imao podršku kolega:
“Nesebično mi je asistirao opšti i vaskularni hirurg dr Perica Maraš, specijalizant vaskularne hirurgije Aleksandra Vulić,instrumentarka Ivana Bulatović. Imali smo potporni anesteziološki tim za slučaj da moramo konvertovati anesteziju. Taj tim sačinjavali su dr Dejan Leković, specijalizantkinja Milena Mišurović i anestetičar Nikola Pavićević. U čitav proces bili su uključeni ljudi sa Odjeljenja intenzivne njege koji su vodili računa o pacijentu nakon operacije i medicinske sestre sa Odjeljenja vasuklarne hirurgije koje su pacijentu pružile suport prije i poslije operacije”, rekao je Fatić.
On je pozvao direktoricu Kliničkog centra Zoricu Kovačević da ne čeka administraciju da je napomenu šta je pozitivna selekcija, već da sama nagradi ljude koji su postigli takav uspjeh.
Dr Nikola Fatić prvi je specijalista vaskularne hirurgije i prvi doktor medicinskih nauka iz oblasti vaskularne hirurgije u Crnoj Gori.
Dobitnik je nacionalne stipendije za izvrsnost koju dodjeljuje Ministarstvo nauke Crne Gore i mnogih međunarodnih stipendija. Postdoktorsko istraživanje i edukaciju iz savremene vaskularne i endovaskularne hirurgije uradio je na globalno prestižnoj klinici St Mary’s Hospital - Imperial Collage London. Postdoktorski rad, na temu savremenog tretmana anuruzime abdominalne aorte “Validation of an assessment tool for pre-operative EVAR planning”, obajvljen je u časopisu sa SCI liste - Perfusion. Objavio je 16 radova na SCI listi, 40 publikcija u međunarodnim časopisima i kongresima. Nacionalni je predstavnik Crne Gore u Evropskom udruženju za vaskularnu hirurgiju.
Rezultati i struka moraju biti ispred politike
Mladi ljekar održao je obećanje dato prije odlaska u London - vratio se u Crnu Goru.
"Bio sam na prekretnici. Birao sam između posla u inostranstvu koji mi donosi bezobrazno mogo novca i malo strasti u smislu poslovnih izazova, i rada za manje novca sa mnogo strasti, ali i mogućnošću da ugrađujem sebe u ovu društvenu zajednicu. Odabrao sam da se vratim u Crnu Goru”, kazao je dr Fatić.
“Ostaću ovdje da se ugrađujem u ovu društvenu zajednicu, pomoći ću svojim ljudima koliko god bude u mojoj moći, ali država se mora voditi pozitivnom selekcijom i ljude koji daju rezultate mora odvajati od onih koji ne daju rezultate. Ili mora osloboditi zdravstvenu uslugu kao dominantno tržišnu kategoriju. Zdravstvena usluga kao instrument za kupovinu socijalnog mira i kvalitet ne idu zajedno. Dakle ili kvalitet ili ništa”, kazao je on.
Ljekar dodaje da je nedopustivo da postoji “sistem opšte uravnilovke za sve i sistem negativne selekcije, nekvalitata i još uvijek partijskog protekcionizma”.
“Rezultati i struka moraju biti ispred politike. Jadno je društvo u kom je politika vrhunsko i vrhovno zanimanje. Svi oni koji nisu mogli da se ostvare nigdje otišli su u politiku, a pitajte ih šta bi bili da nisu političari", kazao je on.
Još imamo najgore zdravstvo u Evropi, ali to je nečija lična karta
Doktor Nikola Fatić ističe da su u Kliničkom centru vidne fizičke promjene, ali da još niko ne favorizuje mlade stručne ljude.
“Rekonstruišu klinike, međutim još nije došlo do adekvatne smjene generacija i favorizovanja mladih ljudi koji su svuda u svijetu nosioci posla. U svijetu se medicina bazira na dokazima, a ane na ličnom iskustvu. Vrijedite onoliko koliko ste uradili i ne postoji mogućnost da nekome prolazi 'ja 20 godina radim tako i to je tako'. To ne postoji nigdje u svijetu. Ili postižeš rezultate ili ih ne postižeš. Mi očigledno, iako ne volim to da kažem, još imamo najgore zdravstvo u Evropi, ali i to je nečija lična karta. Ne mogu svi ljudi voditi zdravstvo”, kazao je on.
Dodao je da crnogorskom zdravstvu trebaju mladi ljudi, entuzijasti, puni znanja, energije...
“Ljudi sa međunarodnim konekcijama, koji razumiju globalni trenutak ne samo u medicini nego i u opštem društvenom kontekstu. Hvala gospođi Kovačević na rekonstrukciji, ali trebaju nam ljudi koji dobacaju malo dalje", kazao je on.
"Mogu da radim bilo gdje u svijetu, a neki jedva i u KC"
Fatić je prije nepune dvije godine, u intervjuu “Vijestima” kazao da će u Crnoj Gori napraviti kliniku za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju. Nakon završene specijalizacije poručuje da će to i uraditi:
“Završio sam prvu etapu vezanu za moje pozicioniranje, međutim, dočekalo me izuzetno neefektivno funkcionisanje klinike, koja se nalazi pod organizacijom opšte hirurške klinike. Nigdje u svijetu vaskularna hirurgija nije pod opštom hirurgijom. Uvijek je ili klinika za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju ili u okviru instituta za kardiovaskulane bolesti, a dominantno se razvija kao klinika za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju koja mora da ima sve potrebne jedinice od ultrazvučnog kabineta, fleboškog kabineta, angiološkog kabineta, skenera, angio sale, operacione sale, sve prateće opreme, šklovanog kadra, pozitivne slekcije i stimulacije. Sada sve to dijelimo sa drugim klinikama i dobijamo vrlo nestandardizovane rezultate i impute koji utiču na kvalitet liječenja pacijenata. To se ne može riješiti dok je na snazi ovakav akt o sistematizaciji po kom je vaskulrna pod opštom hirurgijom. Akt o sistematizaciji mora se mijenjati u skladu sa strukom, a ne u skladu sa ličnim i privatnim željama i retrogradnim znanjima", kazao je Fatić.
Objašnjava da su opstrukcije u Kliničkom centru manje nego kada je iz te zdravstvene ustanove krenuo na specijalizaciju u London, ali da i dalje postoje.
“Opstrukcije su i dalje prisutne i one su stvar sistemske dezorganizacije. Moja lična karta su moji rezultati, a oni koji pokušavaju da ih ospore neka pokažu svoju ličnu kartu. Uvjeren sam da njihovu ličnu kartu ni Google ne može da pronađe. Čovjek sam koji može da radi svuda u svijetu, a oni jedva mogu i ovdje”.
( Jelena Jovanović )