Nikšićki Muzeji i galerije ustanovili likovnu nagradu “Ilija Šobajić”
Cilj je podsjetiti (likovnu) publiku na značajnog umjetnika i na savremen način vrednovati njegovo djelo
Povodom 70 godina od smrti akademskog crtača, grafičara i pedagoga Ilije Šobajić, nikšićka Javna ustanova (JU) Muzeji i galerije ustanovila je likovnu nagradu koja nosi njegovo ime i tom prilikom raspisala konkurs u okviru kojeg će se dodjeljivati pomenuta nagrada.
Konkurs će biti otvoren od 10. jula do 20. avgusta (do 20 časova) tekuće godine, a uslov je da je rad nastao ove ili prošle godine. Učesnici konkursa, akademski umjetnici koji aktivno stvaraju na teritoriji Crne Gore, mogu da pošalju tri rada, a likovne tehnike kojima bi se predstavili su: crtež, grafika, slika i skulptura. Nagrada podrazumijeva plaketu i novčani dio u iznosu od hiljadu eura, a o njoj će odlučivati, kako su naveli iz JU Muzeji i galerije, tročlani žiri sastavljen od eminentnih likovnih umjetnika. Oni će napraviti i koncept izložbe o čemu će svi učesnici biti blagovremeno obaviješteni.
Izložba original radova će biti otvorena u vrijeme “Septembarskih dana kulture” u Nikšiću. Na njoj će, uz obrazloženje žirija, biti i dodijeljena nagrada “Ilija Šobajić”.
“JU Muzeji i galerije Nikšić, povodom sedamdesete godišnjice od upokojenja Ilije Šobajića, planirala je više programskih aktivnosti vezanih za njega i njegovu širu porodicu, koja je, kao jedna osobena zajednica, u kulturnom, privrednom, prosvjetnom i uopšte javnom životu po svojoj preduzimljivosti, iznalaženju rješenja i organizovanju pojedinih ustanova ostavila neizbrisiv trag u pretvaranju turske kasabe, kakav je Nikšić bio poslije oslobođenja od Turaka 1877. godine, u moderan grad sa bogatim kulturnim sadržajima”, kazala je za “Vijesti” direktorica Muzeja i galerija Vesna Todorović.
Podsjetila je šta su sve Šobajići, Maksim, Simo, Petar, Ilija, Bekica, Branko i Dane, uradili za Nikšić, ističući da bi cjelokupna slika o značaju Šobajića za grad pod Trebjesom, u kojoj bi bilo riječi i o mlađim članovima, tražila mnogo istraživačkog rada i vremena, da bi bila potpuna i cjelovita.
“S obzirom na to da Ilija Šobajića, kao rodonačelnik crnogorske grafike i crteža, zajedno sa Anastasom Bocarićem, Špirom Đuranovićem, Mihailom Vrbicom, Špirom Bocarićem, Markom Brežaninom i drugima, pripada prvoj generaciji akademski školovanih crnogorskih slikara, i da se najveći dio njegovih likovnih radova čuva u našem muzeju, ovu godišnjicu smo iskoristili da podsjetimo likovnu publiku na ovog značajnog umjetnika i da na nov i savremen način pokušamo da vrednujemo njegovo djelo”, kazala je Todorović.
Početkom godine organizovali su izložbu njegovih radova u Legatu Petra Lubarde u Beogradu, a nedavno je izašla iz štampe monografija “Ilija Šobajić - između istorijskog i mitskog” iz pera slikara - kustosa Luke Đukanovića, zaposlenog u JU Muzeji i galerije. Knjiga je promovisana u Nikšiću i u Beogradu, a 21. jula biće predstavljena i u galeriji “Dado Đurić” na Cetinju.
“Likovna nagrada ‘Ilija Šobajić’ je i način da naša ustanova pokaže da podržava i pomaže umjetnost i umjetnike koji na poseban i upečatljiv način, likovnim jezikom, ukazuju na suštinu i smisao, na svu složenost, ljepotu, a i protivurječnost ljudskog života i čovjekovog kretanja kroz prostor i vrijeme”, istakla je direktorica JU Muzeji i galerije.
Umjetnik prepoznatljive poetike i identiteta
Ilija Šobajić je, kao stipendista Knjaževine Crne Gore, završio Državnu akademiju likovnih umjetnosti u Beču, a pred završetak školovanja dobio je Nagradu profesorskog savjeta za studije akta i tom prilikom u glavnom gradu Austrije mu je priređena prva samostalna izložba. Od 1901. obrazovanje nastavlja u Parizu, kod Leona Monea, gdje 1905. završava Veliku školu lijepih umjetnosti. Govorio je francuski i njemački jezik, a služio se engleskim i italijanskim. Za vrijeme školovanja u inostranstvu, u Minhenu je usavršio tehniku bakropisa i obišao je najznačajnije muzeje širom Evrope.
Bio je kreator nacrta prvog crnogorskog novca - perpera, u apoenima od 1 i 5, koji su izrađeni u srebru 1909. godine, a po njegovom nacrtu rađene su i emisije srebrnog i zlatnog novca iz 1910. godine. Te godine je i ilustrovao ciklus crnogorskih jubilarnih poštanskih maraka, kao i ostale emisije od 1907. do 1913. godine. Osim novca napravio je nacrt za jubilarnu medalju. Radio je i kao ilustrator mnogih publikacija, knjiga i plaketa.
Zbog urođenog daltonizma orijentisao se na crtež i grafiku. U Beogradu mu je priređena velika samostalna izložba na kojoj je bilo izloženo 300 radova. Za zasluge u radu i usluge ukazane crnogorskom narodu, odlikovan je Danilovim ordenom V i Danilovim ordenom IV stepena. Galerija u Nikšiću, koja je u sklopu Muzeja i galerija, nosi njegovo ime.
Svojim radom ostavio je neizbrisiv trag u kulturnom i duhovnom napretku Nikšića, Cetinja i Beograda.
( Svetlana Mandić )