Veliki korak u istoriji od Prvog svjetskog rata: Amerika se riješila posljednjih zaliha hemijskog oružja
Radnici su uništili granate sa nervnim agensom sarinom, koje su posljednji ostaci američkog hemijskog naoružanja, čime će se okončati višedecenijska kampanja da se eliminiše ogromna količina, koja se do Hladnog rata nagomilala na čitavih 30 hiljada tona
U ogromnom vojnom utvrđenju u zelenim brdima istočnog Kentakija, napravljen je veliki korak u istoriji ratovanja od Prvog svjetskog rata.
Radnici su uništili granate sa nervnim agensom sarinom, koje su posljednji ostaci američkog hemijskog naoružanja, čime će se okončati višedecenijska kampanja da se eliminiše ogromna količina, koja se do Hladnog rata nagomilala na čitavih 30 hiljada tona.
Uništenje oružja je veoma značajan trenutak u Ričmondu, Kentakiju i Pueblu, u Koloradu, gdje su vojna skladišta uništila posljednje hemijske agense prošlog mjeseca. Takođe je važan momenat za kontrolu naoružanja u cijelom svijetu.
"Duže od 30 godina, SAD su neumorno radile na eliminisanju naših zaliha hemijskog naoružanja", naveo je predsjednik SAD Džo Bajden u petak. "Ponosan sam da saopštim da su SAD bezbjedno uništile i posljednje zalihe, dovodeći nas jedan korak bliže svijetu bez horora hemijskog oružja".
"Zahvalan sam hiljadama Amerikanaca koji su posvetili vrijeme i talenat u ovoj plemenitoj i izazovnoj misiji", dodao je Bajden, pozivajući i druge zemlje, poput Rusije i Sirije, da naprave isti korak.
Amerika je imala rok do 30. septembra da eliminiše zaostalo hemijsko naoružanje, prema Konvenciji o hemijskom oružju, koja je stupila na snagu 1997. godine i koju je potpisalo 193 država.
Municija koja je uništena u Kentakiju je jedna od poslednjih 33 hiljada raketa sa sarinom koje su skladištene od 40-tih godina prošlog vijeka.
Uništavanjem takvog naoružanja, Amerika zvanično poručuje da ova vrsta oružja nije više prihvatljiva za bojno polje i šalje poruku mnogim zemljama koje se još nisu pridružile konvenciji, smatraju vojni eksperti.
„Jedna stvar zbog koje smo jako ponosni je da završavamo misiju. Mi to radimo za dobro Sjedinjenih Američkih Država“, kaže Kim Džekson, menažerka Postrojenja za uništenje hemijskog oružja u Pueblu.
Hemijsko oružje je prvi put u modernom ratovanju upotrijebljeno u Prvom svjetskom ratu, kada je od njega stradalo najmanje 100 hiljada ljudi. Iako je njegovo korišćenje zabranila Ženevska konvencija, države su nastavile da ga skladište, do usvajanja sporazuma koji je pozvao na njegovo uništenje.
Skoro 800 hilljada komada hemijske municije je skladišteno u Pueblu od pedesetih godina prošlog vijeka u betonskim bunkerima ukopanim u zemlju. Predstavnici vlasti u Koloradu i u Kentakiju uvijek su bili zabrinuti zbog tog oružja.
“Samo oružje nije prijetnja, ali se uvijek pitate šta može da se desi sa tim”, kaže gradonačelnik Puebla Nik Gradisar.
U Kentakiju su se nervni agensi čuvali od četrdesetih godina prošlog vijeka, a fabrika za odlaganje otpada izgrađena je 2015, dok je uništavanje počelo 2019, procesom neutralizacije.
Sam projekat otvorio je problem bezbjednosti za radnike, jer traži visoko obučenu radnu snagu. Radnici u Pubelu koriste tešku mašineriju da polako tovare staro naoružanje u transportne sisteme koji ih prebacuju u bezbedne prostorije u kojima roboti sa daljinskim komandama završavaju prljav i opasan posao eliminisanja nervnih agenasa, koji bi ljudima opekao kožu i izazvao infekcije očiju, nosa, grla i pluća.
Kingston Rif, pomoćnik američkog sekretara za odbranu, zadužen za smanjenje i kontrolu naoružanja, naveo je da će uništenje američkog hemijskog oružja “zatvoriti važno poglavlje u vojnoj istoriji, jedno koje smo jedva čekali da zatvorimo”.
Samo tri zemlje nisu potpisale Konvenciju – Egipat, Sjeverna Koreja i Južni Sudan. Izrael jeste, ali je nije ratifikovao. Rif je izrazio zabrinutost da neke potpisnice, kao Rusija i Sirija, imaju skladišta oružja koja nisu prijavile.
( Glas Amerike )