Crna Gora još bez odgovora: Šta će preuzeti da se zaštiti Cijevna?
Centar za proučavanje ptica, koji je pokrenuo cijelu priču, ima nezvanične informacije da su nastavljeni radovi na prvoj od pominjanih 14 malih hidorlektrana u Albaniji .U ovoj NVO vjeruju i da je vrijeme da CG pokrene arbitražu ili formira istraznu komisiju
Prošlo je gotovo četiri mjeseca od kada je crnogorska javnost preko nevladinih organizacija saznala da Albanija, gradi male hidroelektrane na zajedničkoj rijeci Cijevni.
Bez obavještavanja zemlje susjeda. Ubrzo su iz Ministarstva održivog razvoja poručili da će od Tirane diplomatskim putem tražiti odgovor.
"Albanija bi kada dobije dopis trebalo da postavi rok do kada Crna Gora, njena zainteresovana javnost i njeni stručnjaci treba da sačine mišljenje i komentare, i nakon toga mi bismo vratili Albaniji taj dokument i čekali njihovo izjašnjenje o tome u kojoj mjeri su uzeli u obzir naša mišljenja", saopštila je Marina Miketić iz MORT-a 5. oktobra 2018.
Da li su konačno dobili ono što su tražili, pitali smo resor Pavla Radulovića, ali odgovor do kraja ove sedmice nijesu mogli da nam daju, već su ga prolongirali za narednu.
Svih prethodnih mjeseci crnogorski zvaničnici o komunikaciji sa albanskim kolegama, povodom gradnje elektrana na Cijevni , ne govore, iako su to najavljivali.
"Juče sam bio u neposrednom kontaktu sa premijerom Ramom, on dolazi 25. u Crnu Goru i na Privredni forum u Budvi, pitaću ga oko toga", kazao je premijer Duško Marković, 10. oktobra 2018.
Rama se tada nije pojavio u Budvi, ali je zato predsjednik Albanije Iljir Meta prije 10-tak dana bio u Crnoj Gori u posjeti šefovima države, Vlade i Skupštine. Iz Službe za informisanje predsjednika Mila Đukanovića kazali su nam da su dvojica kolega razgovarala o pitanjima pažljivog odnosa prema vrijednim ekosistemima u Crnoj Gori i Albaniji, između ostalog i ekosistemu Skadarskog jezera.
Da li je Cijevna bila tema razgovora premijera Duška Markovića i Mete, nijesmo uspjeli da saznamo.
Iz kabineta predsjednika Skupštine odgovorili su nam da je Ivan Brajović sa albanskim predsjednikom razgovarao u prvom redu o političkim pitanjima.
''U kontekstu teme prirodnih resursa koje dijele dvije države i njihove eventualne valorizacije, predsjednik Brajović je podsjetio na obavezu adekvatne i blagovremene zajedničke reakcije u njihovoj zaštiti.', navodi se u odgovoru kabineta predsjednika Skupštine.
U Centru za zaštitu i proučavanje ptica koji je pokrenuo ovu priču, nijesu zadovoljni što sa najvišeg nivoa mjesecima nema konkretnih informacija, osim da je komunikacija u vezi sa Cijevnom u toku. Nezvanično, prva od navodno 14 planiranih elektrana napreduje
"Prema nezvaničnim informacijama koje mi imamo, izgradnja je i dalje u toku i devastacija tog prostora napreduje. Nismo u posljednjih mjesec obilazili teren, ali informacije koje imamo od lokalnog stanovništva koje tamo živi jesu da proces traje, napreduje", kazala je Ksenija Medenica iz CZIP-a.
Zato, iz CZIP-a pozivaju nadležne da pokrenu mehanizme Espo konvencije, čiji su potpisnici CG I AL, kako bi za početak dobili tražene odgovore.
"Trebalo bi na osnovu nje da se do sada već pokrene taj postupak ili pokretanje arbitražnog postupka preko međunarodnih sudova da se rješava ova situacija ili da se formira jedna istražna komisija koja bi ispitala ovaj slučaj", dodaje Medenica.
Jesenas je u Podgorici održan protest zbog gradnje malih hidrolektrana na Cijevni. Nedovoljno ipak da njena zaštita postane prioritet državnih organa Crne Gore.
( Ana Milačić )